Upoznajemo Podstranu

Utorak, 15 Ožujak 2022 10:50

Pučki crkveni pjevači

Pučki crkveni pjevači Podstrane održavaju i prenose najstariju tradiciju pjevanja, u različitim liturgijskim pobožnostima, koja u napjevima podstranskih pučkih pjevača izvire iz poljičkog vrela, starocrkvenog-glagoljaškog pjevanja. U tim napjevima zadržao se duh i ritam prohujalog vremena i način življenja ispunjen smislenošću i duhovnom puninom.

Najveći dio napjeva vezan je uz korizmeno pjevanje, a teško je utvrditi točnu granicu između liturgijskih i paraliturgijskih pjesama, jer su i jedne i druge zastupljene u iznimno velikom broju. Čini se da je upravo težnja za novitetima kod puka i u slučaju korizme ostavila ponajviše traga. Želeći se što više uživjeti u duhovni trenutak korizme, vjerni je puk uveo u liturgijske obrede nebrojene napjeve koji i nisu propisani crkvenim knjigama, što je uvelike pridonosilo bogatstvu folklorne baštine.

Jedan od stožernih postamenata korizmenog liturgijskog vremena jest pasija ili muka, odnosno, prikaz patnje i smrti Kristove u katoličkom liturgijskom bogoslužju.
Jednoglasne koralne izvedbe datiraju još iz srednjovjekovne kršćanske liturgije, a prvi pisani dokumenti o njihovu pjevanju potječu još iz 9. stoljeća. Stoga je nemjerljiva uloga pučkih pjevača u očuvanju tog dragocjenog nasljeđa.

Tradicija je vrlo snažno utkana u pjesmu koja prati život od rođenja do smrti. I danas naš puk pjesmom iskazuje duboki pijetet te je nezaobilazna u vjerskom obredu. Pjevana tradicija opijela poprimila je izniman značaj, te se je u kvalitativnom i kvantitativnom smislu razvila do gotovo savršenih razmjera. Na sprovodu se pjeva posebna misa - requiem, poslanice, psalmi i paraliturgijske pjesme.

Osim posebnog štovanog korizmenog vremena, kao i advenstkog i božićnog, pa i glazbene prakse opijela, ostaju oni dani u godini, blagdani, koji su svojim obilježjima izvan navedenih kategorija. U takve moćemo svrstati svečani napjev mise preko godine ili o kakvim blagdanima (mjesnom zaštitniku), marijanske pjesme, svečane poslanice, litainije, himne, zazive i slč. Ali poseban akcent valja staviti na svečani autentični napjev mise koja se pjeva u Podstrani.

Glagoljaška misa jedan je od najtipičnijih napjeva kojima se diči svaka organska zajednica koja drži do svojih običaja i vlastite glazbene baštine. Kada je u pitanju koralna pučka misa u Podstrani, mora se naglasiti da se u melizmatskom smislu odlikuje vrlo bogatom melodijom.

Ukorak s razvojem crkvenog liturgijskog paraliturgijskog pjevanja, razvija se i svjetovno pjevanje u Dalmaciji. Splitski bazen, kojem nedvojbeno pripada i Podstrana jedan je od najbogatijih vrutaka dalmatinskih svjetovnih pjesama koje su pjevale manje skupine pjevača, popularne klape.

Kada se Podstrana 60 ih godina selila na more, gotovo svi glazbari napustili su Gornju Podstranu, te su se pokusi održavali u prostorijama odmarališta DILI-a Vinkovci i u konobi Petra Kaštelančića. Izgradnjom Zadružnog doma u Sv. Martinu, koja je započela 1964. godine, glazba dobiva povoljnije uvjete za rad. Zadružnica dom završen je u potpunosti 1973. godine. U njemu je planski podignuta pozornica, tako da su se tamo mogle održavati i kulturno - umjetničke priredbe.

Kada je zgrada bila dogotovljena dobila je ime Društveni dom, što je podrazumijevalo njegovu širu korist i primjenu. Svečano je otvoren 19.kolovoza. 1973. Tom je prigodom slikar Ante Kaštelančić u njemu priredo svoju prvu samostalnu izložbu u rodnoj Podstrani.

Godine 1973. članstvo se u Društvu omasovljuje, pa se službeno ime mijenja u Kulturno - umjetničko društvo Ljubić. Otad je limena glazba jedan od udova tijela KUD-a, zapravo najvažniji njegov dio. I prije su se tijekom desetljeća u okviru Društva osnivale pojedine sekcije, ali je puhački orkestar sve njih nadživio. Ovaj put osnovani su vokalno- instumentalni sastav, dramsko- recitatorska skupina, harmonikaški i tamburaški orkestar, te Škola Pomlatka Limene glazbe. Sredina sedamdesetih godina XX. stoljeća najbogatije je razdoblje u radu Društva dotadašnjeg vremena

Bogatstvo i razvedenost programa i sadržaja kulturnoga života u Podstrani, nije moglo ostati nezapaženo, čak ni u okvirima tadašnje Jugoslavije. KUD Ljubić dobiva odlikovanje od predsjednika Predsjedništva Jugoslavije Josipa Broza Tita. Na IV. susretu posjet rodnim dvorima, 1.svibnja 1975., Priznanje je pred Narodnom čitaonicom društvu uručio Vinko Matijaca, predsjednik vijeća mjesnih zajednica općine Split.

Priznanje je zapravo, Orden bratstva i jedinstva sa srebrenim vijencem, za izniman rad i doprinos u toku Narodnooslobodilačke borbe i poslijeratne borbe.

Kako bi se kulturna baština sačuvala te kako bi se tradicija zajedničkog okupljanja mještana na društvenim manifestacijama i nadalje njegovala, rođena je sjajna ideja da se svake godine na međunarodni praznik rada (popularni Prvi maja), 1. svibnja, održava Manifestacija  Posjet rodnim dvorima. Prvi takav posjet ostvaren je 1.svibnja 1972. Ideja te svetkovine bila je sadržana u želji da smještani tog dana posjete svoje rodno ognjište, odnosno dvore svojih krvnih predaka, te da, uz lijepi izlet , ožive i podgriju sjećanja na njih i vlastitu bogatu prošlost. Time bi se, k tome, udahnuo dašak života Staroj Podstrani, kako bi se njezina ljepota i izvornost sačuvale za naraštaje koji nadolaze. Jedan od animatora te zamisli bio je Davor Juras, prvi predsjednik Mjesne zajednice Podstrana. 
 
 20220223_110524.jpg
 
20220223_110602.jpg
 
Još prve godine održavanja Posjeta obnovljena je i rekontstruirana zgrada Čitovnice, kojoj su zidovi već bili dobrano napukli, a popravljen je i krov koji je prokišnjavao. Također, obnovljeno je  i stubište s ogradom, izrađeni su novi prozori, te je uređen interijer. Od bivšeg vlasnika bilo je kupljeno zemljište s istočne strane Čitovnice, koje je ovom prilikom bilo uređeno  za društvene potrebe. Nadalje, rekonstruirano je i dotjerano dvoriše s ogradnim zidom kod stare crkve sv. Ante, kao i njezin okoliš. U crkvenom čimatoriju, na mjestu gdje su pokopani poginuli mještani, postavljeno je spomen obilježje sa 22 imena mještana koje je fašistički agresor pogubio: strijeljani su 4. prosinca 1942. Uklesana su i imena šestorice Podstranjana koje su streljali nacisti 19. ožujka 1944.
Kia motors Prizmić

Please publish modules in offcanvas position.