Malo je pisanih podataka o vremenu i nadnevku kad je osnovano Hrvatsko katoličko izobrazbeno društvo: samo je nekoliko vrela koja svjedoče o počecima njegova djelovanja. To je ponajprije u narodu omiljena kronika koju je sačinio Ante Žanić Antin. Na marginama njegovih svjedočanstava bijahu notirane apostile sa sadržajem iz kolektivne memorije (i ne samo ) Društva, koji je za kulturnu prošlost Podstrane imao gotovo mitsko značenje. Svojevrsna oporuka bijaše otisnuta u listu Hrvatska kruna, u broju 98-99, od 3.svibnja 1908., gdjeno, među inim, stoji rečenica: ''Kod prve dojduće skupštine svečanost će začiniti i novo ustrojena poljička glazba iz Podstrane''. U tom se članku navodi kako će se svake iduće godine na Jurjevo, 23.travnja, održavati velika pučka skupština na Gracu, kako nalaže drevni poljički običaj.

Crkveni zbor, gdjegdje skupina pučkih crkvenih pjevača, bio je glavna okosnica i osovina društvenog života mjesta. Ljudi su se u zboru okupljali, opuštali i odmarali od napornog rada preko dana ili tjedna, a također su imali priliku na vrlo izravan, konkretan i korektan način baštiniti stoljetnu pjevačku tradiciju, najčešće nezapisanu i neopisanu vještinu svojih pradjedova. Crkveni zbor bio je jezgra glazbenog pa i općenito kulturnog života neke sredine.

Crkveni pjevački zbor koji je našao don Petar Car došavši u Podstranu dotad je vodio župnik Jozo Čikeš. Čini se da je don Jozo zbor počeo voditi godine 1900. Rodom iz Žeževice, u Podstranu je došao 1895., i ostao ondje do godine 1902., kad je zbog sve slabijeg vida morao napustiti službu. Nakon njega na dužnost zborovođe stupio je Petar Glavinović, u puku poznat pod nadimkom Črčak.

Don Petar Car ništa nije htio prepustiti slučaju. U svojoj prosvjetiteljskoj nakani ponajprije je ojačao zbor novim članovima, a onda je glazbenu aktivnost proširio i izvan crkvenih zidina . Kako je to bio jedini pjevački zbor u mjestu, a jamačno i jedini organizirani umjetnički kolektiv, on je pjevao ne samo pri bogoslužju u crkvi nego i u svjetovnim prigodama na ulici. Repertoar je osim crkvenih obuhvačao i rodoljubne pjesme te narodne napjeve i druge pjesme prigodnog karaktera. Posebice su bile zanimljive kolende, koje su se pjevale između Božića i Nove godine, kad je skupina pjevača obilazila mjesto, od kuće do kuće, i pjesmom čestitala blagdane ukućanima.

Nova godina donijela je i nove pozicije u rejtinzima stranaka i političara. RTL vam ekskluzivno donosi prvi ovogodišnji CRO Demoskop.

Koliko su događanja krajem godine, od javnih svađa i godišnjice potresa do potpisa za referendum utjecali na rejtinge stranaka?

Ima kažnjenih, ali i onih koji su profitirali. Da su danas izbori, i dalje bi prvi izbor bio HDZ koji je na čvrstih 26 posto iako i ovaj mjesec bilježe pad (bili na 27,1 posto u prosincu). SDP je i dalje daleko iza, stabilizirali su se na gotovo 17 posto (16,1 u prosincu). No gusto je u borbi za treće mjesto. Možemo, koji treći mjesec zaredom pada, je i dalje treći (siječanj 13,3 posto - prosinac 14,2 posto), a za vrat mu je zapuhao MOST koji na krilima, tvrde, skupljenih potpisa za referendum protiv covid.potvrda i Nacionalnog stožera stiže na 12,4 posto (prosinac 8,5 posto). To je gotovo 4 postotna poena više nego prošli mjesec, što je skok kakav se rijetko događa.

Ostale su stranke ispod 5 posto podrške, Domovinski pokret na 3,7 posto (imali 4,9 posto u prosincu), CENTAR i FOKUS na 1,4 posto (CENTAR u prosincu bio na 1,2 posto, a FOKUS na 1,6 posto), dok je raskol u Hrvatskim suverenistima i izbacivanje Hrvoja Zekanovića zbog stavova o cijepljenju kažnjen s padom na 1,3 posto (prosinac 1,5 posto).

Na oko jedan posto podrške još su HSS (siječanj 1,2 posto - prosinac 1,1 posto), regionalni IDS (siječanj 1,1 posto - prosinac 1,0 posto) te Radnička fronta (siječanj 1 posto - prosinac 0,4 posto), svi u blagom rastu. Neodlučnih je oko 15 posto čime su zapravo upravo oni po rejtingu treća snaga u zemlji. To i ne čudi budući da izbora nema na vidiku što je ujedno i šansa onima koji žele provesti nepopularne reforme.

Najpozitivniji političar.

A evo i nove ljestvice popularnosti. Vodeći na listi najpozitivnijih je i dalje predsjednik Republike Zoran Milanović koji u novu godinu ulazi s istom žestinom i retorikom te potporom petine ispitanika (siječanj 20,2 posto - prosinac 19,8 posto). Za razliku od njega premijer Andrej Plenković je u blagom padu, ali i dalje na drugom mjestu s gotovo 15 posto (u prosincu 15,2 posto). Tomislavu Tomaševiću nije naštetilo ukidanje demografskih mjera, najave poskupljenja i brojna nesnalaženja u upravljanju Zagrebom pa je na trećem mjestu pozitivnih s nešto više od 7 posto (prosinac 6,1 posto).

Ostali su političari daleko ispod, ministar financija Zdravko Marić čvrsto drži 4. mjesto (siječanj 2,4 posto - prosinac 3,2 posto), a čelnik najveće oporbene stranke Peđa Grbin je ispod 2 posto (prosinac 1,0 posto). U ovom je društvu, na krilima referendumske inicijative, i dvoje MOST-ovaca Marija Selak Raspudić (siječanj 1,6 posto - prosinac 1,7 posto) i Božo Petrov (siječanj 1,3 posto - prosinac 0,8 posto).

Vrlo blizu, u statističkoj pogrešci je i njihov treći stranački kolega Marin Miletić (siječanj 1,2 posto - prosinac 0,2 posto). Od ostalih koji su na iznad jedan posto pozitivnog doživljaja još su Sandra Benčić (siječanj 1,2 posto - prosinac 1,3 posto) i Mislav Kolakušić (siječanj 1 posto - prosinac 0,5 posto). Više od četvrtine ispitanika smatra da se nitko od političara ne bi trebao naći na ovoj prestižnoj listi.

Najnegativniji političari.

Listu najnegativnijih političara i dalje drži premijer Plenković kojemu negativni trend raste (siječanj 28,6 posto - prosinac 26,1 posto), za razliku od predsjednika Milanovića kojemu postotak negativne percepcije ovaj mjesec pada (siječanj 18,7 posto - prosinac 22,4 posto). I stižemo do najvećeg iznenađenja novogodišnjeg Crodemoskopa: ministra graditeljstva Darka Horvata ispitanici su kaznili s trećim mjestom najnegativnijih (siječanj 5,3 posto - prosinac 0,5 posto), što i nije čudno s obzirom na ritam obnove, ali i godišnjicu potresa na Banovini, te blagdanima koje su mnogi proveli u kontejnerima.

U top deset negativaca još su Gordan Jandroković (siječanj 3,7 - prosinac 2,3 posto), Miro Bulj (siječanj 3,2 posto - prosinac 2,2 posto), Milorad Pupovac (siječanj 2,1 posto - prosinac 2,9 posto), te Vili Beroš (siječanj 1,9 posto - prosinac 1,2 posto).

S visokog trećeg, na osmo mjesto najnegativnijih pao je Zlatko Hasanbegović (siječanj 1,6 posto - prosinac 3,2 posto), koji drži začelje liste s čelnicima platforme Možemo Tomislav Tomašević (siječanj 1,5 posto - prosinac 1,1 posto) i SDP-a Peđa Grbin (siječanj 1,3 posto - prosinac 1,4 posto).

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora.

Da su građani nastavnici, hrvatske bi institucije i dalje bile osrednji učenici. Prosječna ocjena Pantovčaku je i dalje čvrsta trojka (prosinac 2,95 - siječanj 3,01), a Vladi i Hrvatskom saboru ispitanici poručuju: Sjedi dva! (Vlada u prosincu imala ocjenu prosinac 2,32, a Sabor 2,12)

Kao najvažnije teme kojima smo ispratili prošlu godinu izdvojili ste eskalaciju pandemije i prosvjede, godišnjicu potresa i probleme s obnovom, a ocjena smjera kretanja države je najlošija u zadnjih godinu dana. Tek 17,8 posto građana smatra da država ide u dobrom smjeru (16,2 posto u prosincu), a čak 74 posto, odnosno tri četvrtine, da smo na pogrešnom kursu (73,4 posto u prosincu).

Jasna novogodišnja poruka svima koji kormilare Hrvatskom.

Napomena: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 3. do 5. siječnja 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto, piše dalmatiskiportal.

Receptura po kojoj svećenik pokreće društveni život nekog mjesta nije nepoznata u našim krajevima, osobito na početku XX.stoljeća. Povijest i inače svjedoči kako su se na počecima stoljeća događali epohalni pomaci - napose u umjetnosti - koji su utrli put reformama i (r)evolucijama koje se imaju biti u sljedećih stotinjak godina.

Princip po kojem je upravo dušobrižnik ,kurat, bio glavnim zamašnjakom u kulturnom životu svojeg dijela dijeceze, može se smatrati modelom funkcioniranja bodulske i priobalne Hrvatske. Vrijeme je to u kojem je narod bio prepušten samom sebi, u kojem je orijentacija bila usmjerena uglavnom u stočarsko-poljoprivrednom ili ribarsko-brodograđevnom pravcu, kad su obitelji živjele od vlastitog rada i na temelju vlastite snalažljivosti. Aktivnost u kulturno umjetničkim društvima ili vatrogasnim klubovima bila je naoko hobistička, ali se smatra obvezom i potrebom. Kulturno - umjetnička društva i vatrogasni domovi bili su nadgradnja, a esencija društvenog života i smisao okupljanja referirali su se i reflektirali u djelovanjima crkvenih zborova koji su - baš kao i župa, baš kao i Crkva - bili imanentna sastavnica života u selu.
(Važnost, konkretnom, vatrogasnih društava u Hrvatskoj vidi se i po tome što su neka njihova udruženja u svojem djelokrugu imala i limenu glazbu!)

Spomenuli smo don Petra Cara, čovjeka koji je umnogome obilježio razvoj i napredak društvenoga i kulturnoga života Podstrane. On je Podstranjanin od kolina, rođen 17.siječnja 1861. u Podstrani, od oca Ivana i majke Ivanice rođene Karaman, iz susjednih Jesenica. Župnik u Podstrani bio je u razdoblju od 1906. do 1918. Suprotno poznatoj izreci Nemo propheta in patria, don Petar je doista bio ''prorok u svojem zavičaju''. Imao je ugled kakav inače ima stranac ili došljak i nije mu bio problem uspostaviti autoritet među svojim sumještanima, kao ni stvarati i prekrajati programe i ideje za koje je smatrao da su na dobrobit čitavoj župskoj zajednici.

Školovao se don Petar u sjemeništu na Priku, od 1873. pa do 1879. godine, kad je sjemenište i zatvoreno. Kako tadašnje austrijske vlasti nisu priznavale tu školu, splitski ordinarij nije ga mogao uključiti u službu na području svoje biskupije. Zato ga je poslao skopskom biskupu fra Fulgenciju Carevu, koji ga je primio i poslao u Skadar na studij teologije. Pošto je dogotovio studij, isti ga je biskup zaredio za svećenika 24.kolovoza 1886. te ga je vrlo brzo postavio za župnika u Prizrenu. Zanimljivo je da je ondje bio na službi sve do lipnja 1894. godine, kad se, mimo biskupove volje, vraća u Split. Spletom sretnih okolnosti nostrificirani su mu i status i diploma, pa je ubrzo postao svećenikom Splitske biskupije. Do svibnja 1896. bio je dušobrižnikom u Zasioku, ali je ostalo nepoznato zbog čega je otišao za župnika u Dračevcu na otoku Braču te tražio dopuštenje pristupa Hvarskoj biskupiji. Toj mu molbi ipak nije udovoljeno, pa se vratio natrag u rujnu 1898.godine. Vrativši se na kopno poslan je u službu Nova Sela na Cetini, a nakon kratkog boravka premješten je u Muć Donji te zatim u župu sv. Križa u Velom Varošu u Splitu. U tih nekoliko godina i zdravstveno stanje mu se bilo narušilo, što mu je omogućilo jednogodišnju poštedu. Već smo u godini 1905., koju don Petar provodi na funkciji dušobrižnika u splitskoj bolnici. Ljeta Gospodnjega 1906. na inzistiranje Podstranaca, imenovan je svećenikom u župi Podstrana, gdje je ubrzo bio izabran i na mjesto predsjednika Mjesnog školskog vijeća. Poslije 12 godina mukotrpnog rada, na vlastito traženje, razriješen je župničke službe početkom 1918. godine, nakon čega se nastanio u svojoj skromnoj kućici u uvali Sveti Martin. Usprkos poštedi, umirovljen je tek godine 1921. Umro je 18.ožujka 1926. u 65 godini života. Pokopan je u svećeničkoj grobnici kod crkve svetog Martina, gdje i danas počiva.

U svojih sedam i pol desetljeća života don Petar Car napravio je mnogo. Posebice je to očito motri li se njegovo djelovanje iz rakursa Podstrane. Plod sjemena koje je u zemlju bio posadio prije gotovo jednog stoljeća, još uvijek raste, klija i razvija se, na ponos i sreću svih Podstranaca, kao i njihovih prijatelja i poštovatelja.

U Dalmaciji, ali i drugdje puhački se orkestar naziva jednostavno - glazba. Pritom se taj izraz rijetko koristi u značenju koje ima u standardnom hrvatskom jeziku, gdje označava umjetnost koja služi tonovima kao sredstvom svojega izraza. Sama umjetnost obično se naziva muzikom, a riječju glazba označava se ponajprije limena glazba. U pojedinim sredinama naći će se i dijalektalizirani oblik mužika.

Ideju o utemeljenju glazbe u Podstrani pokrenuo je i ostvario don Petar Car, rođeni Podstranjanin, koji je u svoj locus narrationis došao ljeta Gospodnjega 1906. Preuzevši službu župnika u mjestu, don Petar je ponajprije htio reorganizirati seosku zadrugu osnovanu tri godine prije njegova dolaska. Don Petar je imao snažan socijalni osjećaj te je uz svoje duhovno poslanje neumorno radio i na sekularnom polju razvitka naselja. To se njegovo djelovanje ogleda ponajprije u nastojanju da se oživi rad mjesne zadruge, koja je u Podstrani godine 1907. započela djelovanje pod imenom Poljička seoska blagajna. Bila je to svojevrsna štedionica, koja je dodjeljivala poticajne kredite zadrugarima, uz neznatne kamatne stope. Bio je to uspješan model razvoja poljoprivrede mjesta, a povjerenje je bilo zajamčeno činjenicom da ključ trezora čuva - svećenik. Karizma i ugled don Petra Cara istodobno su bili i jamstvo i jamčevina.Takav vid komunikacije i međusobnog poslovnog - socijalnog ophođenja stvorio je uzrečicu koja pripisuje don Petru: ''Pozajmljeno vrati i pođi, a kad ti ustreba onda opet dođi.'' Popularni i omiljeni don Petar vodio je blagajnu sve do 1918.godine, kad je tu dužnost preuzeo njegov nasljednik, don Marko Perojević te zatim don Vjekoslav Frua Điđi. Društvena osjetljivost prozborila je snažnim glasom i osnivanjem udruge Hrvatsko katoličko izobrazbeno društvo, u okviru kojeg je godine 1907. utemeljena i podstranska Limena glazba.

Umoči li se pero Podstrane u tintu prošlosti na ovim prostorima, percipirat će se čitav konglomerat društveno organiziranih i na svoj način, uređenih kultura, među koje se Podstrana utisnula, s kojima graničila, odnosno kojima je administrativno pripadala. Ponajprije valja ukazati na nedaleku antičku Salonu i potom starohrvatski Solin, pa na romanski Split i naposljetku, patrijarhalna Poljica. Romanska i slavenska uljudba izviruje i dandanas iz geografskog područja na kojem su stanovnici postojeće Podstrane utemeljili svoju buduću kolijevku.

Povjesničari nisu uspjeli pronaći života na ovom području iz prapovijesnog vremena, iako su u širem splitskom području otkriveni dokazi čovjekova obitavanja u mlađem kamenom dobu. Kao prvi stanovnici splitskog zaleđa - u koje spada i Podstrana - spominju se Iliri. Valja napomenuti da je to zajedničko ime koje obuhvaća nekoliko plemena što su nekoć nastanila geografski bazen između Alpa i Egejskoga mora, odnosno rijeke Drave i Jadranskog mora.

Premda su povjesničari sigurni da su od kraja III.stoljeća na ovom području živjeli pripadnici plemena Delmata, još uvijek nije razriješena enigma glede imena plemena koje je na istom teritoriju obitavalo do konca IV.st.pr.Krista. Delmati su se uglavnom bavili stočarstvom, na što upućuje etimologija njihova imena, budući da riječ Delma u jeziku kojim su govorili znači ovca.

Nakon što su Rimljani pokorili Ilire, u prostoru među donjim tokovima rijeke Žrnovnice i Cetine življahu u 1.stoljeću naše ere čak tri roda ilirskog plemena Delmata, koja su se zvala : Pituntini, Narestini i Onestini. Njihova su imena nastala prema rimskim imenima naseobina do kojih se može doći u povijesnim dokumentima. To su : Pituntium u Podstrani, Nareste u Jesenicama i Onaeum kraj Omiša. Sudeći prema znanstvenim hipotezama, njihove su se nastambe nalazile u brdskim dijelovima, podalje od mora, vjerojatno na lokalitetima današnjih sela Tugara, Srinjina i Gata. Povjesničari svoje pretpostavke temelje na dostupnim rimskim nadgrobnim spomenicima s uklesanim ilirskim imenima, koji su pronađeni na tom prostoru.

U prostoru koji je na jednoj strani omeđen monumentalnim planinskim masivom Biokova, a na drugoj tek jedva nešto manjim prirodnim bedemom Mosora, priroda se izborila za fortifikacijsku uzvisinu imenom Mosorska kosa. Taj planinski bedem poput kaiša opasuje južni dio struka negdašnje Poljičke Republike, stvarajući pritom prirodnu zaštitu od napadača s mora. Na mjestu gdje se u Mosorskoj kosi razlikuju mikrolokaliteti zvani Perun, Perunsko i Perunić, poput ramena ukazao se malešan, visoravni nalik prostor, dostatan za podizanje naselja. Premda se planinica sa svojega vrha gotovo strmoglavce sunovraćuje u more, ipak ostavila priliku čovjeku da na njezinim padinama podigne naselje i nadjene mu ime Podstrana. Južnu stranu tog mjesta zatvara i zaokružuje more.

Ime Podstrane ima nekoliko aluzija. Ponajprije valja imati na umu da je teren na kojem naselje leži, zapravo, rubno područje, na kojem se nevidljivom i neravnom niti razdjeljuju područja čakavštine i štokavštine. Čakavština je ipak bila dominantnija, premda je danas primjetna tek u jezičnim reliktima i idiolektima starijih mještana.
Demarkacijska crta koja razgraničava te dvije bitne odrednice govora ovog podneblja poput meridijana prolazi upravo preko geografskog prostora štono pada pod jurisdikciju i katastar stare Poljičke Republike. Rijeka Cetina smatra se granicom, a seoce Duće zadnjom istočnom čakavskom oazom. Točnu jezičnu granicu, precizni Konfin, gotovo je nemoguće uspostaviti i odrediti, budući da su snažni valovi standardiziranog jezika i adstrata zameli glavne tragove, koji bi nas - da su još uvijek vidljivi-nepobitno doveli do vrutka, do počela, do ishodišnog mjesta na kojem počivaše lokalni idiom kojim govorahu najstariji Podstranjani.

Čakavska postojbina ovog mjesta vidljiva je i u apelativu, strana, koji je i motivirao sam ojkonim. Kao regionalizam, u konkretnom slučaju čakavizam, termin strana ne odnosi se samo na dio nečega ili na dio nekog prostora koji je u zrcalnoj opoziciji s nekim drugim, usporednim teritorijem, nego se odnosi i na padinu brda ili brijega, brežuljka ili planine, koji nemaju svojega opozitnog parnjaka. Spuštanje Mosorske kose u more najbolji je primjer za to. U mnogim malim otočkim mjestima Dalmacije - a sigurno i u nekadašnjoj Podstrani, možda i današnjoj- izraz u strani označava da je netko ili nešto na padini, na drugoj strani, s druge strane brda ili planine, u ovom slučaju naseljenog mjesta : poglavito ako se podrazumijeva gornji dio mjesta, kad je zamjetna situacija poput ove u Podstrani: da se mjesto svojom ubikacijom razlijeva u prostoru prema dolje.

Samo ime Podstrana nastalo je jezičnim postupkom u kojem se početni prijedlog pod srastao s imenicom strana, kakvi primjeri nisu rijetkost u toponomastici, grani lingvistike (onomastike) koja se bavi vlastitim imenima predjela, lokaliteta i naseljenih mjesta. Istim jezičnim procesom nastala su i imena Podgora ili Zagvozd.

U lingvističkom smislu vrlo je zanimljiv i otklon od gramatičkih načela prilikom formiranja ovakvih imena. Naime, prijedlog koji se nalazi prije imenice uvjetuje njezinu deklinaciju, pa bi kongruencijski ispravno bilo kazati pod stranom (Podstrana), pod gorom (Podgora) ili za gvozdom (Zagvozd). Napomenimo kako je imenica gvozd starohrvatska riječ za šumu, pa je ojkonim Zagvozd motiviran frazemom iza šume. Ovakva pitanja, međutim, striktno jezične naravi, a stanovnicima Podstrane može biti dodatni kulturni začini činjenica da je već ime njihova mjesta zanimljivo stručnjacima iz područja imenoslovlja, odnosno lingvistike i dijalektologije u cjelini.

Košarkaši Zadra su doživjeli uvjerljiv poraz u 14. kolu ABA lige od Partizana u Beogradu 103-72.

Najbolji pojedinac domaćeg sastava bio je Rade Zagorac s 17 koševa koliko je ubacio i Balša Koprivica. Za Zadar fenomenalnu partiju odigrao je Tomislav Buljan koji je ubacio 16 koševa, uz dvije ukradene lopte, dva skoka te asistenciju, Justin Carter zabio je 14 dok je Domagoj Vuković imao 10 ubačaja. Sljedeća utakmica igra se 09.01. u Dvorani Gripe protiv Splita u sklopu HT Premijer lige.

STATISTIKA UTAKMICE

Vladimir Anzulović: ‘Čestitke Partizanu na zasluženoj pobjedi. Vidjeli smo što to znače jaka tijela i što znači intenzitet koji Partizan pokazuje cijelu sezonu. Mi smo došli jako oslabljeni pogotovo u vanjskoj liniji, a do neke 27/28 minute mislim da smo još mogli računati na neki rezultatski priključak ali danas je Partizan jednostavno bio bolji. Veseli nas dobra reakcija naših mladih igrača Buljana i Paponje i mi ćemo svoje prilike za pobjede morati tražiti u nekim drugim utakmicama.’

Željko Obradović: ‘U najavi utakmice rekao sam da je ekipa Zadra puno drukčija ekipa nego ona protiv koje smo igrali u Zadru u 1. kolu. Promijenili su trenera i par igrača, a večeras su im falili neki igrači koji su im vrlo bitni u rotaciji i držali su se u susretu do kraja treće četvrtine na čemu im ja čestitam jer su bili ravnopravan protivnik. Što se tiče nas, mislim da smo igrali u dobrom ritmu. Ovih par dana što smo imali za trening iskoristili smo da maksimalno ubrzamo igru i da prije svega igramo u tranziciji i očigledno smo u nekim trnutcima to jako dobro radili.’

izvor:https://basketball.hr/vijesti/poraz-zadra-velika-utakmica-tomislava-buljana/13540

U prošloj godini je došlo do pogoršanja statističkih pokazatelja
Godina je počela tragedijama na našim cestama. Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija u Otvorenom je rekao da se daleko najveći broj nesreća događa zbog ljudskog faktora.

- Uz kombinaciju lošije prometnice, lošijeg asfalta ili nedovoljne signalizacije, lošeg vozila, naša istraživanja pokazuju da je čovjek ipak ključan. Razlog zašto se događa najveći broj prometnih nesreća je grubo kršenje prometnih propisa - ustvrdio je.

Kaže su za novogodišnji vikend imali 90-ak prometnih nesreća.

- Imali smo ukupno 90-ak prometnih nesreća. Nažalost, ova je bila najteža. U jednoj prometnoj nesreći tri smrtno stradala, i to mlada života. Osim toga, imali smo 16 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, dok su ostale prometne nesreće na sreću bile samo s materijalnom štetom. Da nije bilo ove najteže prometne nesreće, mogli bismo reći da je vikend, s obzirom na blagdane i slavlja, prošao relativno mirno. Međutim, kad se izgube tri mlada života, moram reći – nepotrebno, onda moramo reći da se dogodila tragedija - rekao je Mataija.

Ističe kako je u usporedbi s 2020. u 2021. godini došlo do pogoršanja svih statističkih pokazatelja.

- Imamo 20% više prometnih nesreća, 20% više lako ozlijeđenih osoba i, ono što je najgore – imamo 55 više smrtno stradalih osoba u 2021. u odnosu na 2020. Međutim, svi znamo kakva je bila 2020., pandemijska godina, godina s puno ograničenja, godina i s manjim brojem vozila i s manjim brojem turista, bile su propusnice. Ali ako 2021. usporedimo s 2019., onda ipak imamo određeno poboljšanje – u 2021. smrtno su stradale 292 osobe, dok je u 2019. smrtno stradalo 297 osoba - rekao je Mataija, dodavši da nam je protekla godina druga po najmanjem broju smrtno stradalih osoba.

No, kaže, prošle su godine zabilježili veći broj stradavanja biciklista i motociklista. Kaže kako se čeka da izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama dođu na dnevni red saborske sjednice.

- Bit će dva čitanja, ali mi se nadamo da bi s proljećem zakon stupio na snagu. Zbog novih prijevoznih sredstava, a tu ne mislim samo na električne romobile, mi smo morali uvesti jednu novu kategoriju – osobna prijevozna sredstva – i ovim smo zakonom morali regulirati načine na koje će oni prometovati i uvjete koji će trebati vozačima da mogu upravljati tim prijevoznim sredstvima.

No taj zakon ima i nekih drugih promjena – povisili smo kaznu za neprilagođenu brzinu s 500 na 1000 kn. Osim toga, uvodimo i jednu obvezu liječnicima da, ako kod vozača dođe do privremene promjene zdravstvenoga stanja, najduže na 6 mjeseci, zbog koje on nije u stanju sigurno upravljati vozilom, liječnik mu to mora reći, upozoriti ga, to evidentirati u medicinsku dokumentaciju i to upisati u centralni zdravstveni informacijski sustav, a mi ćemo imati informaciju o tome - istaknuo je Mataija, dodavši da policija neće imati uvida u to o kojim se dijagnozama radi.

- Koje će to zdravstvene dijagnoze biti, to će se naknadno utvrditi dopunama Pravilnika o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače koje će donijeti Ministarstvo zdravstva - dodao je.

izvor:dalmatinskiportal.hr

Prvog radnog dana 2022. godine, u ponedjeljak 03. siječnja, otvoren je te je započeo s radom novouređeni dostavni ured Hrvatske pošte u Podstrani, na adresi Trg dr. Franje Tuđmana 3. Načelnik Općine Podstrana, g. Mijo Dropuljić, ključeve novih prostorija uručio je gospođi Branki Ćubelić, izvršnoj direktorici Sektora dostave Hrvatske pošte. Ukupan trošak radova na uređenju prostorija financiran je sredstvima iz proračuna Općine Podstrana, a iznosio je oko 300.000,00 kn. Otvaranjem ovog ureda poštari iz dostavnog ureda u Stobreču preselili su se u Podstranu te nam je vraćen poštanski broj 21312 PODSTRANA. Ubuduće će na svim službenim dokumentima koji se odnose na Podstranu, a na kojima je dosad pisalo 21311 Stobreč, napokon pisati 21312 PODSTRANA.

Novo radno vrijeme poštanskog ureda je radnim danima od 08 do 17 sati, a subotom od 08 do 12 sati.