Osim puhačkog orkestra reorganizirana je i diletantska skupina. Stipe Tomasović Barišin učlanio se u rad ansambla i angažirao se oko pripreme nekoliko recitala i izvedaba kazališnih predstava. Stožerna predstava programa bila je ''Utamničenje i smaknuće Petra Zrinskog i Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu''. Dio članova dragmske skupine bio je ujedno i u članstvu Glazbe, među kojima i : Mijo Juras Martinov, Krešimir Ružić Jakovljev, Luka Ćićerić Tomin, Ante Žanić Antin, Jozo Banje Stašev i Marin Ružić Petrov.

U radu dramske sekcije veliku je ulogu odigrao učitelj Ante Frlan, koji je u Podstrani službovao od 1916, do 1926. godine, kojem je u radu pomagala supruga Anka. S velikim uspjehom postavljen je komad ''Petar Svačić'', a agilnošću Ante Lukete Lukinog i '' Hasanaginica''. Potonja predstava dugo se zadržavala na repertoaru i uvijek je bila ispraćena burnim pljeskom oduševljenog općinstva.

Ante Frlan bio je veliki oslonac don Vjekoslavu Frui. Osim što je bio iznimno poduzetan na kulturnom planu, prema svjedočanstvu samog don Điđija, on je bio i iznimno vješt drvodjelja. Sam je izradio pozornicu na mjestu dotadašnje trošne i improvizirane. No dvojac se nije zadovoljio samo prostranom binom, ubrzo su prionuli poslu i izradili kulise koje su se mogle koristiti u različitim scenskim uprizorenjima .

Izrađen je i zastor, što je jasno upućivalo na kazališne ambicije podstranskih kazalištaraca. Udareni su temelji uvjetima koji su mogli potaknuti dotad neviđene ambicije. Uz komedije i tragedije te dramske predstave svake vrste, poseban naglasak bio je na djelima iz nacionalne povjesti.

Završetak predstave nije ujedno bio i kraj kulturne večeri. Nastavljalo se s plesom.
Takav model organizacije društveno - kulturnog života u Podstrani razbudio je i zadnjeg usnulog mještanina, pa je i blagajna Društva dobila sredstva kojima je mogla raspolagati i unaprijediti svoj rad. Bilo je to značajno poglavito stoga što se župna blagajna postupno praznila i nije mogla financirati Društvo na onaj način kako je to bila u stanju prije prvog svjetskog rata.

U razdoblju od 1922. do 1926. društvo je vrlo aktivno i uspješno, ali svojevrsni vrhunac nastupa u jesen 1928. godine, kad je Podstrana dobila električnu energiju, i to samo nekoliko mjeseci nakon Splita, koji je struju dobio iste godine. Elektrifikacija je umnogome dinamizirala broj priredaba, koje su se otada odvijale gotovo svake nedjelje i za praznika, i to osobito tijekom jeseni i zime, kad su dani kraći i kad je bila veća potreba da duge večeri postanu što sadržajnije.

Odlaskom učitelja Frlana središnja osoba u nastavljanju kulturnog preporoda u Podstrani postaje već spomenuti Ante Luketa Lukin zvani Tonko. On je imao literarnog dara, pa je pisao jednostavnije dramolete koje su bez problema mogli uvježbati i kvalitetno izvesti amateri kojima je bio na čelu.

Dana 27. siječnja 2022. godine, u Zagrebu, u svojoj 92. godini, umro je znanstvenik, političar, intelektualac i domoljub, počasni građanin općine Podstrana, dr.sc. Nedjeljko Mihanović. Rođen je 16. veljače u Sitnom Donjem, u Splitu završava Klasičnu gimnaziju, potom je diplomirao slavistiku i romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1975. i doktorirao. Radio je kao lektor slavistike u Hamburgu, a do 1990. bio je znanstveni savjetnik i upravitelj Zavoda za povijest hrvatske književnosti, gdje je izabran za člana suradnika HAZU-a. Dao je veliki doprinos u stvaranju slobodne i suverene Republike Hrvatske, gdje je obnašao važne državne službe, a 1994. bio je predsjednik Sabora Republike Hrvatske. Za svoje zasluge odlikovan je sa sedam visokih državnih odlikovanja. Objavio je 17 autorskih knjiga s područja kroatistike, više od 200 znanstvenih i preko 400 stručnih radova, održao stotine književnih predavanja i predstavljanja knjiga. Za obrazovni program HRT-a izradio više scenarija i ekranizacija hrvatskih pisaca, a kao aktivni član do visokih godina djelovao je u Društvu hrvatskih književnika, Matici hrvatskoj, Hrvatskom filološkom društvu, Društvu Poljičana, Braći Hrvatskog Zmaja i drugim udrugama Nedjeljko Mihanović je dao nemjerljiv doprinos kod utemeljenja i izglasavanja Općine Podstrana u Hrvatskom Saboru, te posebice svojom stručnom pomoći pri utvrđivanju poljičke i podstranske granice na rijeci Žrnovnici. Uz Milana Vukovića bio je inicijator pjesničkih susreta u Podstrani, manifestacije „Dobrojutro more“, kojoj je, po amblematskoj pjesmi Josipa Pupačića, dao ime. Ta je velika pjesnička manifestacija donijela veliku popularnost i prepoznatljivost Podstrane u Hrvatskoj i u svijetu, nacrtavši Podstranu na kulturnu mapu Hrvatske. Dr. Nedjeljko Mihanović promovirao je povijesne tekovine Podstrane pišući o knezu Mislavu i lokalitetu uz crkvu Svetog Martina, na kojem je hrvatski knez potpisao sporazum s mletačkim duždom Petrom Tradenikom, a u kojem se navodi da Hrvati dopuštaju Mlečanima mirnu plovidbu Jadranskim morem uz godišnju naknadu koju su Mlečani hrvatskim vladarima plaćali narednih dvjesto godina. Nedjeljko Mihanović pružao je svesrdnu pomoć i podršku Ogranku Matice hrvatske u Podstrani, a posebice podstranskim književnicima i umjetnicima koji su u njemu imali iskrenog prijatelja. Neka mu je laka hrvatska i poljička gruda, koju je tako žarko ljubio.

Predstavnici gradova i općina s područja Urbane aglomeracije Split te projektni partneri u projektu „Biraj biciklu!“ putem videokonferencije održali su radni sastanak oko priprema za implementaciju sustava javnih bicikala.

Kako je rečeno na sastanku, tijekom mjeseca veljače slijede prve isporuke bicikli od strane projektnog partnera „Nextbike“, a paralelno se odvijaju pripreme za instalacije biciklističkih postaja i elektroenergetskih priključaka na ostalim lokacijama, javlja dalmacijadanas.

U presjeku odrađenih priprema, kako je rečeno, cjelokupni radovi na instalaciji terminala na području cijele urbane aglomeracije trebali bi biti okončani u sljedećih nekoliko mjeseci. Konstatirano je da će se prve funkcionalne postaje nalazit na području Podstrane, a lokacije su već spremne za prijem bicikala. Među ostalim, istaknuto je kako se veći dio novog kontingenta bicikala za Split planiran postaviti na području park-šume Marjan i rubnim dijelovima grada.

Najkasnije do sredine godine očekuje se završetak izgradnje i označavanja biciklističkih prometnica na području Grada Trogira. U sklopu aktivnosti ovog integriranog projekta, Grad Split i sedam partnera - gradova i općina s područja Urbane aglomeracije Split (Solin, Trogir, Kaštela, Podstrana, Klis, Dugopolje i Dicmo), dobit će 41 novu postaju s ukupno 242 bicikla.

Ukratko, već od početka ljeta prostor od Podstrane do Trogira i od Splita do Dicma bit će povezan sustavom javnih bicikala. Strateški projekt „Biraj biciklu!“ sufinancira se sredstvima Europske unije u sklopu ITU Poziva „Urbana mobilnost – Razvoj sustava javnih bicikala na području Urbane aglomeracije Split“. Podsjetimo da je projektnu prijavu izradila Razvojna agencija Split - RaST, uz podršku Službe za međunarodne i EU projekte Grada Splita koja sada vodi projekt. Ukupna vrijednost projekta iznosi 13.6 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva iznose ukupno 10.8 milijuna kuna. Ovim projektom razvoja sustava javnih bicikala planira se dodatno popularizirati korištenje bicikala kao alternativnog oblika javnog prijevoza. Neizostavni dio je i razvoj te unaprjeđenje mreže biciklističke infrastrukture, a koja će omogućiti brže pristupanje stajalištima javnog prijevoza, ali i služiti kao nadogradnja postojećeg oblika javnog prijevoza splitske urbane aglomeracije.

Navedena 41 nova lokacija s biciklističkim terminalima bit će raspoređena u osam jedinica lokalne samouprave sukladno provedenoj analizi potreba i mogućnosti za implementacijom sustava i to kako slijedi:

Grad Split: 16 terminala s 50 električnih i 20 klasičnih bicikala

Grad Solin: 6 terminala s 12 električnih i 26 klasična bicikla.

Grad Trogir: 3 terminala s 10 električnih i 10 klasičnih bicikala.

Grad Kaštela: 6 terminala s 30 električnih i 30 klasičnih bicikala.

Općina Podstrana: 2 terminala s 6 električnih i 6 klasičnih bicikala.

Općina Klis: 2 terminala s 4 električna i 8 klasičnih bicikala.

Općina Dugopolje: 4 terminala s 10 električnih i 10 klasičnih bicikala.

Općina Dicmo: 2 terminala s 4 električna i 6 klasičnih bicikala.

Početkom Prvoga svjetskoga rata poremetio se ne samo društveni život u Podstrani nego dakako i onaj kulturni. Prvi rezultat nemilih događaja bio je prekid rada Društva. Članovi Glazbe većinom su bili mladi momci, koji su mobilizirani i poslani na frontu. Među njima bio je i njihov učitelj i maestro Ksenitz. U takvim okolnostima, naravno, glazba nije mogla nastaviti s djelovanjem, te je njezin rad neko vrijeme prekinut. Don Petar Car ostao je gotovo sam i nije imao nikakvih mogućnosti voditi društvo naprijed: ni u kulturnom, ni u prosvjetiteljskom smislu.

Tih ratnih godina bilo je teško ostati pribran, ne izgubiti nadu i vjeru u bolju budućnost. Župnik je vjerovao da ideja koja je unijela toliko svježine u život Podstrane, ne može propasti. Čekao je završetak rata i povratak glazbara. Sam je, međutim, već bio u postarijoj životnoj dobi, pa je u to vrijeme i umirovljen. Na njegovo mjesto dolazi don Marko Perojević, a don Petar otad živi u Svetom Martinu, pa samim tim više nije ni mogao biti predsjednikom društva. Proglašen je doživotnim počasnim članom društva.

Okolnost da je don Petar više nije bio ni vitalan ni aktivan, poklopila se i sa slabljenjem crkvene moći u mjestu, jer je Crkva, zahvaljujući zakonima ondašnje Jugoslavije, u isto vrijeme ostala bez svojih dotadašnjih prihoda sa zemlje koju su težaci obrađivali. Tako je, praktički naprasno, presušio najizdašniji izvor prihoda te je Hrvatsko katoličko izobrazbeno društvo ostalo bez snažne potpore i sigurnosti koja je omogućavala nesmetan i uspješan rad.

Nedaćama, međutim, tu nije bio kraj. Kako jedna nesreća nikad ne dolazi sama, pojavio se još jedan krucijalni problem: nedostatak stručnog voditelja glazbe! Po povratku s bojišta, naime, dirigent Ksenitz je obolio i više nije bio u stanu raditi kao kapelnik, a novog stručnog voditelja nije se moglo naći.

Uza sve to, četri ratne godine usmjerile su prioritete mještana u drugom pravcu: ljudi su se brinuli o preživljavanju i normalizaciji života nakon rata. Srećom, duh kulturne svjijesti nije bio ugušen ratnim strahotama. Svijest koja je u glazbara i drugih članova Društva bila duboko ukorijenjena, nije dopuštala da predratna društveno - kulturna dobra ostanu samo u sjećanju. Nakon nekog vremena pristupilo se revitalizaciji sekcija unutar društva i to pokazat će se s uspijehom.

Iz Općine Podstrana javljaju da su dovršeni radovi na rekonstrukciji javne rasvjete u Ulici Odvojak Duge njive, piše dalmacijadanas.

"Dovršili smo radove na rekonstrukciji javne rasvjete u ulici Odvojak Duge njive, u duljini oko 140 metara.

Primijenjene su ekološke i energetski učinkovite modularne svjetiljke snage 30 w s led tehnologijom", ističu te u nastavku otkrivaju kolika je vrijednost ovih radova.

"Vrijednost radova iznosi 74.000,00 kn bez PDV-a. Nakon dovršene rasvjete u planu je i asfaltiranje", javlja Općina Podstrana.

Najavili su da će se uskoro rekonstruirati javna rasvjeta Elemovoj ulici, Katarine Zrinske, ulica Banica, ali i u ostalim ulicama kojima je potrebna rekonstrukcija.

Napomenimo još parking kod škole za 36 parking mjesta, sanacija krova dvorane, a za što treba zahvaliti SDŽ i Županu Blaženku Bobanu.
Također, na web stranici Općine Podstrana vidljivo je kako su raspisani mnogi natječaji, uglavnom napredak je primjetan.

Predsjedništvo Matice umirovljenika Podstrane ovim putem obavještava sve svoje članove i simpatizere kako je članarina za 2022. godinu ostala ista, točnije 50 HRK.
Također pozivaju sve svoje članove i simpatizere da se prijave za izlet dana 03.02.2022. godine.
Naime, plan je otići u obilazak Dubrovnika u čast njegovog zaštitnika, Sv. Vlahe.
Nakon obilaska znamenitosti grada Dubrovnika, u planu je nastavak druženja uz ručak.
Sve zainteresirane za ovaj lijepi izlet pozivaju da se  jave gospodinu Ružiću u popodnevnim satima u prostorijama udruge na Petričevu, a najdalje do 01.02.2022.

Spomenismo već da je društvo muku mučilo s prostorom. Odgovarajućeg prostora nije bilo, pa se trebalo snalaziti na sve moguće načine. Budući da je don Petar Car bio impresioniran rezultatima koje je glazba žela gdje god bi se pojavila- što je bio i te kakav poticaj za daljnji trud - odlučio je sagraditi prostranu zgradu u kojoj bi se okupili svi koji rade na unaprjeđenju kulturnoga, gospodarskoga i prosvjetnoga života Podstrane.

Na mjestu gdje se danas nalazi popularna Čitovnica, nekoć je bilo trošno i ruševno crkveno zdanje. Don Petar je odlučio porušiti tu nedostatnu i nepraktičnu zgradu , te na njezinu mjestu o trošku crkvene zajednice sagraditi primjeren objekt, koji bi udovoljavao rastućim ambicijama Društva i mjesta. Godine 1912. željena je zgrada podignuta i u njoj su mogle biti smještene uglavnom sve kulturne djelatnosti koje su i motivirale njezinu gradnju.

U prizemlju je bila crkvena konoba, na katu dvorana za glazbu i diletantsku skupinu te ured Zadruge, to jest Poljičke seoske blagajne. Bile su tu i prostorije za potrebe administracije Društva. Svečanog otvorenja zgrade nije bilo, ali je useljena već godinu dana nakon početka radova. Budući da je Crkva bila ta koja je u cijelosti inicirala i izevla taj građevinski pothvat, te udomila kompletne umjetničke ansamble, Društvo je u svakoj prigodi uveličavalo crkvene blagdane koji su se u Podstrani štovali i na poseban način obilježavali.

Limena glazba s vremenom se prometnula u istinski zaštitni znak Podstrane, koji je bio priznat i prepoznat u svim okolnim mjestima. Njezini su nastupi redovito bili iznimno posjećeni, a svaka je priredba ujedno bila i prigoda za okupljanje i prijateljsko druženje, što je poljički običaj koji se njegovao odavna. To idilično ozračje podstransku je glazbu obilježavalo sve do 1914., kad je počeo Prvi svjetski rat.