U svim nastupima, na bližim i daljim gostovanjima, orkestar je pratila i službena zastava Društva s hrvatskom trobojnicom, na kojoj je pisalo: Kat. hrvatsko glazbeno društvo Podstrana. Dizajnirana je i izrađena 1935., u samostanu časnih sestara u Splitu, prema ideji don Petra Cara. Do dana današnjega skicu don Petrova crteža čuvala je obitelj Ante Tomasovića Stopiklice. Zastavu je u povorkama nosio stalni barjaktar, predvodnik, a godinama je to bio Marin Bakota Bile, i sam glazbar u mlađim danima.

Zastava je bila pravokutnog oblika, po dužini podijeljena na tri polja. Gornje polje bilo je crveno, srednje bijelo, a donje crveno. Na crvenom polju pisalo je KAT. HRVATSKO, na bijelom GLAZBENO DRUŠTVO, a na plavom PODSTRANA.
Nosila se na drvenom koplju, na čijem je vrhu stajala mjedena lira, simbol glazbe. Liru na današnjoj zastavi izradio je Ivo Kaštelančić , sin glazbara Petra Kaštelančića.

Službena zastava iz tridesetih godina prošlog stoljeća bila je izvezena s dva lica, u dvostrukom platnu. S lijeve strane trobojnice nalazila se ''vila'', koja u rukama drži liru ispunjenu elementima iz hrvatskog grba (crveno- bijela polja). S druge je strane ''vila'' bila zrcalno postavljena, na desnoj strani.

Barjaktar je bio opasan preko ramena, u ruci je držao štap opleten konopcem u narodnim bojama, a na vrhu štapa nalazila se kugla u obliku jabuke i na njoj perika. Na dnu štapa iz opletenog konopca visjele su dvije kitice, također u narodnim bojama. Kad je Glazba svirala na mjestu, barjaktar je postrance stajao u stavu pozor, a kad je svirala u hodu, stupao je pred njom. Pod tom zastavom podstranska je Glazba otišla i u Narodnooslobodilačku vojsku, 23.siječnja 1943.

U vremenu nakon Drugog svjetskog rata komunističke vlasti zbog spomenutih obilježja nisu blagonaklono gledale na zastavu, bila im je trn u oku. Nastojale su je zatrti i utjecati na to da Glazba više ne nastupa pod takvim službenim stijegom. No, Glazba iz Podstrane već je bila institucija, snažno ukorijenjena u narodu, pa nije bilo jednostavno ugušiti njezino djelovanje ili promijeniti zastavu. No komunisti su nakon Drugoga svjetskoga rata ipak uspjeli postići da se preko natpisa KAT. prišije crvena zvijezda petokraka.

Pod takvim je stijegom glazba nastupala dva i pol desetljeća, a zadnji nezin službeni nastup pod njim bio je godine 1972. u Imotskom, kad se dogodio jedan incident. Naime, Glazba je pozvana u Imotski, u povodu proslave na kojoj je govor držala istaknuta političarka iz tog vremena, jedna od zacijelo najmoćnijih partijskih ličnosti u ondašnjoj državi, Milka Planinc. Lokalni političari nisu željeli da glazba u toj prigodi nastupi pod svojom zastavom.

Usprkos napetostima koje su usljedile neposredno prije početka svečane akademije, trobojnica se ipak zavijorila na imotskom vjetru. Svjedoci potvrđuju da je tijekom nastupa barjaktaru Tomislavi Šariću pristupio partijski doušnik s rječima : ''Smotaj to smeće! '' Svjestan mogućih posljedica barjaktar je smotao zastavu i stramputicom se zaputio prema autobusu što ih je doveo u Imotski. Tomislav Šarić čuvao je zastavu sve do prijelomne 1991, godine.

Tijekom desetljeća nakon Drugoga svjetskog rata- posebno u vrijeme nakon gušenja Hrvatskog proljeća 1971. godine- nastojalo se da podsranska Limena glazba, odnosno društvo promjeni svoje nepodobno ime.
To se i dogodilo, pa je nastalo Kulturno- umjetničko društvo Ljubić, što je automatski iziskivalo i potrebu izrade novog barjaka. Godine 1980. angažiran je ugledni akademski slikar Ante Kaštelančić,inače Podstranjanin, da izradi ideju za buduću službenu zastavu Društva.

Zadržan je uobičajeni pravokutni oblik i dodani su trokutasti izrezi na kraćoj stranici nasuprot koplju. Trobojnica je vizualno vraćena svojem ishodišnom obliku, što će reći da je skinuta petokraka i obnovljen pridjev katoličko. Mjedena lira i koplje također su zadržani, kao i prije. Prvi službeni nastup Glazba je pod novom - starom zastavom imala nakon demokratskih promjena i uspostave samostalne i suverene Republike Hrvatske. Zbilo se to u uvali Strožancu, prigodom posjeta karizmatske hrvatske političarke Savke Dabčević- Kučar, koja je u toj uvali održala govor godine 1991.

Ideološke nesuglasice i politička neslaganja doveli su do svojevrsnog raspada kulturnog života u Podstrani, pa se godine 1911. pojavila inicijativa o osnivanju novog društva. U Protokolu društava u Dalmaciji to je novoosnovano podstransko društvo uvedeno je pod imenom Hrvatsko pučko prosvjetno društvo, čija je osnovna zadaća bila buditi građansku i narodnu svijest, širiti zdravu pouku i razvijati duh društvenosti''. Međutim, do godine 1913. novo se društvo nije uspjelo konstituirati. Instrumenti koji su bili naručeni za novu glazbu napokon su i stigli, no nije bilo novca za njihovo plaćanje. Don Petar Car i ovaj je put bio dobročinitelj i pomiritelj, te je iz župske blagajne - kao i prvi put! - Platio pristigla glazbala, koja je potom, kao i njihove svirače, asmilirao u već postojeći orkestar staroga sastava glazbe.
U toj suparničkoj skupini glazbara nalazili su se : Ive Ružić Jakovljev, Mate Ružić Ivanov, Mate Ružić Petrov, Ive Bakota Ivanov, Mate Škulje Matin, Ante Banja Franin i Božo Jakulj Antin. Činom sjedinjenja zgasnula je nakana djelovanja drugoga društva.

Otvaranjem ureda Druge policijske postaje u Postrani, na adresi Jurasova 2 (bivši prostor TZ), ostvarene su pretpostavke za veću nazočnost i dostupnost policijskih službenika na području Postrane. Održiva sigurnost u bitnom je uvjet bolje kvalitete život na određenom prostoru što je dugoročni cilj i Općine Postrana koja želi kroz partnerstvo u zajednici i uz suradnju s Policijskom upravom splitsko-dalmatinskom aktivno raditi na unaprijeđenu sigurnosti.
Sudjelovanje građana i komunikacija s policijom u bitnom pridonosi navedenim ciljevima te otvara pretpostavke za podizanje razine sigurnosne kulture i samozaštite te aktivne brige za zajednicu.
U cilju bolje dostupnosti od 19 . siječnja 2022 godine, svake srijede od 09.00 do 11.00 sati, u ovom uredu, građani će moći razgovarati sa specijaliziranim policijskim službenikom za prevenciju – savjetnikom za sigurnost, javljaju iz Splitsko dalmatinske policije.
Građani mogu očekivati odgovore na pitanja vezane uz prevenciju osobne sigurnosti i sigurnost svoje imovine, samozaštitno ponašanje, rizike i zaštitu poslovne djelatnosti, savjete vezane za rizična ponašanja djece i mladih te osnovne informacije o radu policije.
Cjelokupna aktivnost planirana je dugoročno i uvjetovana je interesom građana. Sigurni smo da ćemo i na ovaj način dodatno poboljšati i unaprijediti suradnju sa stanovnicima s područja Podstrane - navode iz policije.

Osim što je u okolnim mjestima i selima svirala o crkvenim blagdanima, podstranska je glazba nastupala i u svjetovnim prigodama, na različitim pučkim veselicama pa i na privatnim, obiteljskim slavljima. Tako su još godine 1908. svirali budnice, a jedna od zacijelo najpoznatijih prigoda privatnog tipa bila je priprema za pir Ante Vulete, jednog od osnivača Društva. Njegova odabranica bila je iz susjednih Tugara, pa je kompletna glazba otišla s druge strane brda i uveličala prosidbu. Taj odlazak u samo nekoliko kilometara udaljeno selo, može se smatrati i prvim gostovanjem Glazbe iz Podstrane izvan matičnog mjesta.

Ako bi se spomenuti izlet mogao smatrati revijalnim nastupom, onda bi se svakako prvim službenim gostovanjem može smatrati nastup koji je glazba održala u Omišu 19. srpnja 1908., na koji je bila pozvana u povodu osnutka Hrvatskog pučkoga kola. Taj je događaj zabilježen u listu Pučka sloboda od 12. kolovoza iste godine.

Idiličnost prvog javnog nastupa izvan Podstrane narušio je pomalo kontroverzan događaj koji se tom prigodom zbio. Naime, kad su glazbari iz Podstrane zamjetili da svečanost na koju su pozvani nije vezana isključivo za Hrvatsku pučku narodnu stranku, u koju su vjerovali i kojoj su bili privrženi, nego da se događaju neočekivani,
nenajavljeni i nepredviđeni politikanski ekscesi, napustili su proslavu i u mimohodu svirali po gradu, kličući Pučkoj štionici i svojoj stranci. Zbog tog incidenta bio im je zabranjen povratak kući parobrodom Knez, a bilo je i drugih neugodnosti. Zbog svega što se tom prigodom zbilo, a osobito zbog naprasnog samoinicijativnog napuštanja svečanosti u Omišu, glazbare je po povratku ukorio i njihov predsjednik i osnivač don Petar Car.

Nakon nekog vremena orkestar se počeo osipati, kad su neki glazbari iz privatnih razloga napustili Podstranu. Srećom osposobljene su zamjene doskora bile kadre u potpunosti nadomjestiti one koji su otišli. Imena novih članova su :

Jure Ružić Andrijin
Ivan Ćićerić Petrov
Marin Banić Matin
Ive Perišić Jakovljev
Martin Bagatin Andrijin
Ante Vuleta Jurin
Petar Ćićerić Antin

Nakon što je godine 1911. u okvirima nekadašnje Poljičke kneževine osnovana jedinstvena Općina Poljica-Priko, glazba je svake godine tradicionalno sudjelovala na Velikoj poljičkoj skupštini, koja se održavala na mjestu zvanom Gradac. Svečanost se održavala na Jurjevo, 23.travnja, jer je nebeski zaštitnik Poljica upravo sveti Juraj .
S obzirom na to da je Limena glazba iz Podstrane bila jedini tada aktivni i postojeći puhački orkestar na području čitave Općine, logična je bila percepcija vlasti da se ona smatra općepoljičkom glazbom. Slijedom toga glazba je dobila i službeni status te je u granicama ondašnjih mogućnosti, Društvo dobivalo stanovita financijska sredstva iz općinske blagajne.

Osim što je stalno nastupala na Gradcu u godinama koje su slijedile, podstranska je glazba u tim prvim godinama svojeg djelovanja imala i dva vrlo značajna nastupa izvan prostora matične općine. Prvi od njih bio je godine 1912., u povodu puštanja u rad željezničke postaje u Klis Kosi. Iste godine bit će pozvana i na Veliki Hrvatski zbor u Kninu. Na tim je gostovanjima glazba iz Podstrane održala dojmljive nastupe, a kući se vratila s odličnim pohvalama.

Za sve vrijeme Glazba je njegovala stalnu suradnju s glazbom iz Omiša. Često je odlazila u taj susjedni gradić, kao što je i omiška glazba nerijetko dolazila u Podstranu, nastavljajući tradiciju gostovanja u Podstrani o blagdanima i praznicima iz vremena kad ondje glazbe nije bilo.

Općina Podstrana objavila je javni natječaj za financiranje javnih potreba Općine Podstrana u 2022. godini.
Sve pripadajuće obrasce možete preuzeti u privitku u nastavku ovog članka.

Prvi pokusi i prvi nastup

Pokusi limene glazbe isprva su se održavali u jednoj maloj crkvenoj zgradi, koja nije odgovarala svrsi. Kako bi orkestar mogao napredovati, valjalo je osigurati i veći i prikladnij prostor. Izbor je pao na veliku dvoranu u vlasništvu Stipe Šarića Stipina, na predjelu zvanom Pitaka, tik do župnikova doma. Vodstvo Društva iznajmilo je tu prostoriju u cijelosti, a budući da je bila iznimno prostrana, ondje je smještena i novo utemeljena knjižnica te je nabavljen i gramofon s različitim pločama. U dvorani su se tako mogle organizirati i plesne večeri. Knjižnica je bila opremljena ponajprije knjigama edukacijskog karaktera : iz gospodarstva, povijest, kulture, a Društvo je bilo pretplaćeno i na dnevne novine. Knjižnica je u ono vrijeme svakako bila žila kucavica mjesta, jer su se ljudi okupljali društvenim prostorijama, družili se, a razvijala se i svijest o korisnosti i potrebi čitanja. Knjige su se posuđivale i nosile kući, dok su se novine mogle čitati isključivo u Čitovnici. Knjižničar je bio Ivan Perišić.

Maestro Ksenitz bio je sjevernjački pedantan i precizan, zahtijevao je disciplinu kakvoj se i sam bio podvrgnuo. U radu je bio predan i marljiv, na što su se glazbari odgovorili jednakim zalaganjem.

Velike ambicije, koje su bile zacrtane u gotovo prozelitskoj zanesenosti don Petra Cara, prenijele su se i na sve one koji su tu ideju provodili u praksi. Sve je to urodilo iznimnim napretkom, pa je doskora kapelnik izveo glazbare na ulicu, da u formaciji uvježbavaju hod, jer se sve više bližio čas prvog javnog nastupa. Sviranje u hodu trebalo je i tehnički pripremiti, pa su glazbari bez glazbala uvježbavali korake, stupajući kroz mjesto.

Najposlije, kad je glazba u sviračkom smislu dostatno uznapredovala, priređen je prvi javni nastup, pred mnoštvom sumještana.

Svečani koncert dogodio se 29. lipnja1908., o blagdanu Svetog Petra, čime je ujedno bio proslavljen imendan utemeljitelja Društva i glazbe don Petra Cara. Taj prvi, s nestrpljenjem očekivani nastup dogodio se pred samim župnim dvorom.
Kako je u to vrijeme već bio običaj, Glazba je za početak pripremila svečanu Mihanović - Runjaninovu pjesmu '' Lijepa naša domovino'' . Osim današnje državne himne glazbari su izveli čitav niz drugih pjesama, među kojima se isticala koračnica ''Banovci''. Taj su popularni marš često izvodile i druge glazbe, pa se podstranski puhački orkestar samo pridružio toj tradiciji.

Malo je glazbi u Dalmaciji koje se mogu pohvaliti sačuvanim notnim štimovima iz kojih su svirali njihovi prethodnici, iz prvog sastava orkestra s početka XX.stoljeća. Obitelj Banić sačuvala je jednu knjižnicu prvog klarineta, u kojoj se nalaze notni zapisi datirani godine 1913. Među koračnicama koje su se u toj rukopisnoj knjižnici nalaze je i koračnica ''Banovci''.

"Općina Podstrana kontinuirano nastoji unaprjeđivati postojeće i osigurati nove poticajne mjere demografske politike".

S načelnikom Općine Podstrana Mijom Dropuljićem o aktualnim demografskim pitanjima, razgovarali su iz dalmacijadanas.hr.

Možemo li reći da se u Općini Podstrana događa prirast stanovništva?

Prirast stanovništva u Podstrani predstavlja jedan kontinuirani proces, koji nije značajno ubrzan u posljednjem desetljeću u odnosu na prijašnje godine. Primjerice, najveći prirast je zabilježen u razdoblju između 1971. i 1991. godine, kada se mjesto u pogledu populacije povećalo s nekih 1750 na 5250 stanovnika, dakle imamo utrostručenu populaciju u periodu od tri desetljeća. U dva desetljeća koja slijede, praktički od osamostaljenja Republike Hrvatske i utemeljenja Općine Podstrana se broj stanovnika svakih deset godina povećavao za otprilike 2000. U posljednjem desetljeću taj porast iznosi nešto više od 1000 stanovnika, točnije 10386 stanovnika u odnosu na 9129 prema službenim rezultatima popisa iz 2011. godine. Dakle, ne radi se o stihiji, već jednom logičnom, zdravom i kontinuiranom procesu.

Općina broji 10.386 stanovnika, koji je Vaš komentar na tu brojku?

Nemojmo zaboraviti da je nekad Podstrana brojila samo nešto više od 900 stanovnika, i to u razdoblju od preko trideset godina nakon Drugog svjetskog rata. Upravo naši stanovnici čine ovu Podstranu ekonomski snažnom i održivom, prepoznatljivom i poželjnom za mlade obitelji, investitore i turiste. Svi smo mi zajedno danas dio tkiva Podstrane, u pogledu kulture, tradicije i života našeg mjesta, te ga s ponosom predstavljamo i nosimo u našim srcima.

Što Općina Podstrana čini da privuče mlade ljude i obitelji da kupuju stanove i grade kuće upravo na području Općine?

Prosječna starost stanovnika Podstrane je 36,9 godina, čime zasigurno spada među mlađe općine u Hrvatskoj.Zanimljiv podatak je i taj da je Općina Podstrana, u odnosu rođenih i umrlih, na prvom mjestu u Republici Hrvatskoj sa 3,5 puta više novorođenih nego umrlih, čime je apsolutni rekorder u odnosu na ostale gradove i općine. Meni je osobno izrazito drago što su mladi zapravo i temelj i budućnost našeg mjesta. Naša aktivna socijalna politika koja se istovremeno reflektira na dio populacije starije životne dobi i kod mladih osigurava pravilan i održiv razvoj mjesta. Mladi ljudi su privučeni činjenicom da smo mi zapravo mjesto koje je u tranziciji prema malom obalnom gradiću, na fantastičnoj lokaciji na obali, koje nudi sve što je potrebno za jedan ugodan i kvalitetan suvremeni obiteljski život, istovremeno zadržavajući sva značajna obilježja mediteranskog nasljeđa.

Na koji ste način u Općini Podstrana preokrenuli model „negativne bilance života“?

Općina Podstrana najmlađa je općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji i jedna je od rijetkih općina koja je preokrenula model „negativne bilance života“ zahvaljujući brojnim mladim obiteljima koje su odlučile upravo ovdje pronaći svoje mjesto pod Suncem. Sve više djece, iz godine u godinu, doprinosi činjenici da je prosječna starost sve niža, a takva struktura stanovništva na poseban način obvezuje lokalnu vlast da svojim mještanima osigura što ugodniji život u Podstrani.

Kako bi se mladim obiteljima omogućio što bezbrižniji život, Općina sustavno provodi niz demografskih mjera usmjerenih na rasterećenje obiteljskog budžeta te, tako, pomaže mladim obiteljima podnijeti visoke troškove odgoja i obrazovanja djece.

Odlukom o socijalnoj skrbi Općine Podstrana definirana su prava koja roditelji mogu ostvariti za djecu, počevši od rođenja pa sve do završetka studija.

Za svako novorođeno dijete u Podstrani roditelji dobivaju poklon od općine u obliku novčane naknade koja za prvorođeno dijete u obitelji iznosi 3.500,00 kuna, za drugo dijete 4.000,00 kuna, za treće dijete 5.000,00 kuna, za četvrto 7.000,00 kn, a za svako sljedeće dijete u obitelji, visina novčane naknade iznosi 1.000,00 kuna više nego za prethodno.

U svojim planovima i mjerama niste zaboravili ni mnogobrojnije obitelji...

Općina osigurava i financijska sredstva u iznosu od 5.000,00 kn u svrhu nabave poklona u naravi obiteljima iz Podstrane prilikom rođenja šestog (ili više) djeteta u obitelji.

ćKoliki iznos Općina Podstrana godišnje odvaja za vrtiće ?

Do sada se godišnje iz proračuna izdvajalo za vrtiće oko 4.500.000,00 kn, a od 2022. godine će se izdvajati 6.500.000,00 kn.

Iz općinskog proračuna u tekućoj godini sufinancirat će se s 1.300,00 kn po djetetu trošak boravka djece predškolske dobi u jednom od četiriju vrtića koliko ih Općina Podstrana trenutno broji, a u kojima je godišnje upisano oko 380 djece uz naglasak na činjenicu da niti jedno dijete vrtićke dobi u Općini Podstrana ne ostane neupisano. To je dio mog predizbornog obećanja, smanjenje računa od veljače 2022. za -50%.

Pravo na sufinanciranje ima dijete koje pohađa Vrtić u Općini Podstrana te kojemu oba roditelja/staratelja imaju prebivalište na području općine. Osim toga, za kupnju Božićnih poklona osigurano je po 100,00 kuna po djetetu.

Nadalje, Podstrana je jedna od rijetkih općina koja osigurava pomoćnike djeci s posebnim potrebama u vrtićima, a za koje se na godišnjoj razini, izdvaja oko 500.000,00 kn. Kako bi se maksimalno pomoglo toj djeci i njihovim roditeljima, Općina Podstrana, u suradnji s vrtićima i stručnim službama, brine da svako dijete s poteškoćama u razvoju dobije odgovarajuću skrb te u cijelosti snosi trošak potrebnih asistenata sukladno procjenama stručnih službi. Također, Općina Podstrana financira cijenu vrtića u cijelosti djeci čiji je jedan ili oba roditelja/staratelja 100%-tni invalid.

Što je sa školarcima, kako ste njih uklopili u program i mjere?

Na početku svake školske godine, Općina Podstrana pruža pomoć roditeljima kroz sufinanciranje kupnje udžbenika za osnovnoškolce, a zadnjih nekoliko godina financira se u cijelosti nabava udžbenika svim osnovnoškolcima iz Podstrane. Zadnje dvije godine se ovaj projekt realizira u suradnji sa Ministarstvom obrazovanja tako da Ministarstvo nabavlja udžbenike, a Općina dodatne obrazovne materijale (radne bilježnice, zbirke, radne kutije i sl.) kako bi svi osnovci dobili sve potrebno za školu.

Također, osnovnoškolcima koji putuju na neke izvanškolske aktivnosti (sport, strani jezik, glazbena škola...) osigurane su besplatne pokazne karte.

Svake godine, sukladno potrebama i proračunskim mogućnostima, Općina Podstrana financira i pomoćnike u nastavi u osnovnoj školi za koje škola ne uspije osigurati sredstva preko objavljenih natječaja.

Ni srednjoškolci u Podstrani nisu zapostavljeni. Kupnju udžbenika Općina sufinancira iznosom od 1.000,00 kn po učeniku, a sufinanciraju se i pokazne karte srednjoškolcima ( 25% od ukupnog iznosa), a sve s ciljem kako bi imali besplatnu pokaznu budući da im Ministarstvo sufinancira 75% cijene pokazne karte.

Nadalje, svim studentima s područja Podstrane koji studiraju u Splitu ili okolici sufinancira se pokazna karta u visini 50% iznosa. Općina Podstrana, također, dodjeljuje i stipendije u iznosima od 500,00 ili 800,00 kn mjesečno koje su namijenjene darovitim studentima i studentima iz socijalno ugroženih obitelji.

U kategoriji studentskih stipendija Općine Podstrana dodjeljuju se dvije vrste stipendija:

Stipendije prema izvrsnosti studiranja,
Stipendije prema socijalnom statusu.

Od 2018. godine je omogućeno da pravo na stipendiju mogu ostvariti i studenti invalidi, a i posebna kategorija srednjoškolaca. U ovoj godini odobreno je oko 120 stipendija.

Veći broj stanovnika nužno znači potrebu za kompleksnim infrastrukturnim rješenjima, koji su Vaši planovi?

Razvoj infrastrukturnih projekta ima upravo najveći prioritet naše uprave i mene kao načelnika, te mislim da radimo dobar posao i da idemo u dobrom pravcu. Inicirali smo najznačajnije projekte u pogledu razvoja prometne mreže, vodovodne opskrbe, odvodnje otpadnih voda i obrazovne infrastrukture. Kroz naše aktivno sudjelovanje u okviru Aglomeracija Split - Solin - Kaštela - Trogir – Podstrana doprinosimo realizaciji jednog od projekata od najveće važnosti za našu Općinu. Uhvatili smo se u koštac s rješavanjima kompleksnih imovinsko-pravnih odnosa koji su najčešće redovito zapreka pri realizaciji većine ozbiljnijih projekata. U planu je i izgradnja jedne sportske dvorane, a trenutačno je u izradi idejni projekt. Važno je spomenuti i sanaciju šetnice i biciklističke staze, gdje su radovi odvijaju od okretišta u Mutograsu prema Strožancu.

Veliki je naglasak također dan i na izgradnju nove osnovne škole na području Sv. Martin, izgradnji novih športskih dvorana, javnih parkirališta, zatim društvenih, kulturnih i javnih objekata s ciljem podizanja kvaliteta dostupnih nam sadržaja i života svih naših mještana. Tu bih naglasio i pripremu glavnog projekta također u Sv. Martinu izgradnje društvenog – kulturnog centra.

Svaka Općina ima svoje prednosti, ali naglasak je na rješavanju nedostataka, gdje ih Vi vidite kao načelnik Općine Podstrana?

Prednost Općine je zasigurno zemljopisni položaj, gdje mjesto graniči s gradom Splitom sa zapada i sjevera čija je povijesna jezgra udaljena 10 km, primorskim grebenom planinskog masiva Mosor sa sjevera i općinom Dugi Rat s istoka, uz morsku granicu s gradom Supetrom s juga. Ovaj dio priobalnog pojasa Županije Splitsko-dalmatinske obiluje značajnim prirodnim pogodnostima te nudi niz komparativnih prednosti za razvoj.Podstranu obilježava prvorazredni položaj na obali uz značajan cestovni pravac (državna cesta D-8, koja povezuje širi prostor priobalja) i povoljne klimatske karakteristike, zapravo sve što je potrebno za razvoj turizma, poljoprivrede kao ostalih grana gospodarstva. Istovremeno nudi idealno mjesto za život. Ostale velike prednosti su blizina autoputa, aerodroma i trajektnog pristaništa u Splitu, čime je Podstrana je povezana sa svim turističkim odredištima na jadranskoj obali, te s unutrašnjošću Hrvatske.Prostor općine Podstrana svojim prirodnim raznolikostima, bogatom krajobraznom osnovom može se svrstati u značajan i vrijedan prostor RH.

Nedostaci? Pa njih baš ja i ne vidim, ha, ha.... Dopustite da budem malo subjektivan u svojim viđenjima.Ima svakako puno prostora za napredak, posebice u poticanju razvoja i unaprjeđenju ostalih grana gospodarstva, kako u diversifikaciji u segmentu turizma,tako i u ostalim granama koje nisu štetne za okoliš, a za koje postoje prirodne i prostorne pretpostavke. Na žalost, evidentan je nedostatak radnih mjesta, koji bi u odnosu na broj stanovnika i u odnosu na prosjek zaposlenosti u državi i županiji morao biti značajno veći. Na svemu ovome se intenzivno radi, i nadam se da će se naši rezultati i vidjeti nakon 4 godine mandata.

Možete li kratko sumirati Vaše mišljenje o demografskoj temi?

Općina Podstrana kontinuirano nastoji unaprjeđivati postojeće i osigurati nove poticajne mjere demografske politike, a i brojne druge mjere kojima se izravno utječe na podizanje razine kvalitete života mještana Podstrane.

Nedvojbeno, ulažući u djecu i mlade, ulaže se u budućnost Podstrane i tako se osigurava ostanak novih generacija u ovom prekrasnom mjestu koje iz dana u dan bilježi sve bolje turističke rezultate što će zasigurno, dugoročno gledano, dovesti i do većeg broja zaposlenih što je nužno kako bi mladi ljudi, nakon studija, mogli ostati živjeti u Podstrani

Prema rezultatima popisa stanovništva na području Podstrane ukupno je 10.386 stanovnika što je povećanje od 13.76% u odnosu na 2011. kad je bilo 9.129 stanovnika.
Ukupno je prema statističkim podacima u Podstrani popisano 3.387 kućanstava dok je 2011. godine taj broj iznosio 2.744, što je povećanje od 23.43%. Od toga privatnih kućanstava je 3.381 u odnosu na popis 2011. g. kad je ukupan broj bio 2.739.

U Podstrani je znatno povećan broj stambenih jedinica i to za 60.9% te on iznosi 6.948 od kojih 5.941 služi za stalno stanovanje dok je u popisu 2011. godine u Podstrani bilo 4.317 stambenih jedinica, a njih 3.873 je služilo za stalno stanovanje.

Prema istom popisu u naselju Sita, koja ujedno broji najveći broj žitelja i on iznosi 1.911, koji žive u 640 privatnih kućanstava, stambenih jedinica je 1.312, od kojih 1.164 služi za stalno stanovanje.

Sljedeće najbrojnije naselje je Strožanac donji s 1.825 stanovnika. Ukupno je 586 kućanstava i 1.290 stambenih jedinica od kojih 1.076 služi za stalno stanovanje.

Treće najbrojnije naselje je Grljevac s 1.508 stanovnika. Popisano je 483 kućanstva s 884 stambenih jedinica od kojih 768 služi za stalno stanovanje.

U Miljevcu živi 1.081 stanovnik u 357 kućanstava. Ukupan broj stambenih jedinica je 697, a njih 583 služi za stalno stanovanje.

Sveti Martin i Žminjaća imaju gotovo isti broj stanovnika, 988 u Sv. Martinu, a Žminjaća broji 1.011 stanovnika koji žive u 320 kućanstava s 470 stambenih jedinica za stalno stanovanje dok je ukupan broj njih 513. U Sv. Martinu ukupno je 330 kućanstava u 498 stambenih jedinica dok je ukupan broj jedinica nešto veći od Žminjaće i iznosi 690.

Naselje Grbavac broji 835 stanovnika u 267 kućanstava i ukupno je u Grbavcu 582 stambene jedinice od kojih 444 služi za stalno stanovanje.

U Strožancu gornjem živi 710 stanovnika u 231 kućanstvo. Ukupan broj stanova je 471, a za stalno stanovanje prijavljeno je 451 jedinica.

Mutogras broji 395 stanovnika u 120 kućanstava, 260 stanova je prijavljeno za stalno stanovanje dok je ukupno njih 283.

U naselju Gornja Podstrana je 122 stanovnika u 51-om kućanstvu. Od 226 stambenih jedinica njih 220 su stanovi za stalno stanovanje.

Općina Podstrana objavila je Javni poziv za sufinanciranje nabave sadnog materijala. Pozivaju se svi zainteresiranji poljoprivredni proizvođači sa područja Podstrane, koji zadovoljavaju kriterije iz Javnog poziva, da dostave popunjene Zahtjeve s potrebnim dokazima gđi Slavici Bilobrk. Sve informacije mogu se dobiti na broj telefona 330-409 i 330-256. Javni poziv je otvoren do 31. Siječnja 2022.g.

U nastavku ovog članka možete preuzeti u PDF formatu zahtjev i javni poziv.