Sij 16, 2026
Kreativna radionica i čitalački izazov: „15 po 15“
TZ-Podstrana
Predstava
TZ Podstrana
Podstrana portal
Ponedjeljak, 17 Siječanj 2022 15:24
Natječaj za financiranje javnih potreba Općine Podstrana u 2022.g
Općina Podstrana objavila je javni natječaj za financiranje javnih potreba Općine Podstrana u 2022. godini.
Sve pripadajuće obrasce možete preuzeti u privitku u nastavku ovog članka.
Objavljeno u
Iz Općine
Nedjelja, 16 Siječanj 2022 17:25
Predstavljanje knjige pjesama Miljenka Jukića "Dvanaest sekunda kolovoza"
Ogranak Matice hrvatske u Podstrani poziva vas na predstavljanje knjige pjesama Miljenka Jukića "Dvanaest sekunda kolovoza", koje će se održati 20. siječnja 2022. (četvrtak) s početkom u 18 sati u prostorijama Matice hrvatske u Podstrani, Jurasova 2., (Lučica) Strožanac.
O knjizi će govoriti dr.sc. Miljenko Buljac, Zoran Jurišić i Zoran Bošković
Stihove će krasnosloviti Divna Ban Bakota
Molimo korištenje zaštitnih sredstava protiv Covid-9, porućuju iz ogranka.
Objavljeno u
Podstrana
Nedjelja, 16 Siječanj 2022 17:21
Hrvatsko katoličko glazbeno društvo - Prvi pokusi
Prvi pokusi i prvi nastup
Pokusi limene glazbe isprva su se održavali u jednoj maloj crkvenoj zgradi, koja nije odgovarala svrsi. Kako bi orkestar mogao napredovati, valjalo je osigurati i veći i prikladnij prostor. Izbor je pao na veliku dvoranu u vlasništvu Stipe Šarića Stipina, na predjelu zvanom Pitaka, tik do župnikova doma. Vodstvo Društva iznajmilo je tu prostoriju u cijelosti, a budući da je bila iznimno prostrana, ondje je smještena i novo utemeljena knjižnica te je nabavljen i gramofon s različitim pločama. U dvorani su se tako mogle organizirati i plesne večeri. Knjižnica je bila opremljena ponajprije knjigama edukacijskog karaktera : iz gospodarstva, povijest, kulture, a Društvo je bilo pretplaćeno i na dnevne novine. Knjižnica je u ono vrijeme svakako bila žila kucavica mjesta, jer su se ljudi okupljali društvenim prostorijama, družili se, a razvijala se i svijest o korisnosti i potrebi čitanja. Knjige su se posuđivale i nosile kući, dok su se novine mogle čitati isključivo u Čitovnici. Knjižničar je bio Ivan Perišić.
Maestro Ksenitz bio je sjevernjački pedantan i precizan, zahtijevao je disciplinu kakvoj se i sam bio podvrgnuo. U radu je bio predan i marljiv, na što su se glazbari odgovorili jednakim zalaganjem.
Velike ambicije, koje su bile zacrtane u gotovo prozelitskoj zanesenosti don Petra Cara, prenijele su se i na sve one koji su tu ideju provodili u praksi. Sve je to urodilo iznimnim napretkom, pa je doskora kapelnik izveo glazbare na ulicu, da u formaciji uvježbavaju hod, jer se sve više bližio čas prvog javnog nastupa. Sviranje u hodu trebalo je i tehnički pripremiti, pa su glazbari bez glazbala uvježbavali korake, stupajući kroz mjesto.
Najposlije, kad je glazba u sviračkom smislu dostatno uznapredovala, priređen je prvi javni nastup, pred mnoštvom sumještana.
Svečani koncert dogodio se 29. lipnja1908., o blagdanu Svetog Petra, čime je ujedno bio proslavljen imendan utemeljitelja Društva i glazbe don Petra Cara. Taj prvi, s nestrpljenjem očekivani nastup dogodio se pred samim župnim dvorom.
Kako je u to vrijeme već bio običaj, Glazba je za početak pripremila svečanu Mihanović - Runjaninovu pjesmu '' Lijepa naša domovino'' . Osim današnje državne himne glazbari su izveli čitav niz drugih pjesama, među kojima se isticala koračnica ''Banovci''. Taj su popularni marš često izvodile i druge glazbe, pa se podstranski puhački orkestar samo pridružio toj tradiciji.
Malo je glazbi u Dalmaciji koje se mogu pohvaliti sačuvanim notnim štimovima iz kojih su svirali njihovi prethodnici, iz prvog sastava orkestra s početka XX.stoljeća. Obitelj Banić sačuvala je jednu knjižnicu prvog klarineta, u kojoj se nalaze notni zapisi datirani godine 1913. Među koračnicama koje su se u toj rukopisnoj knjižnici nalaze je i koračnica ''Banovci''.
Objavljeno u
Kultura
Nedjelja, 16 Siječanj 2022 11:53
Mijo Dropuljić za Dalmacijadanas: "Ulaganjem u djecu i mlade ulažemo u budućnost Podstrane"
"Općina Podstrana kontinuirano nastoji unaprjeđivati postojeće i osigurati nove poticajne mjere demografske politike".
S načelnikom Općine Podstrana Mijom Dropuljićem o aktualnim demografskim pitanjima, razgovarali su iz dalmacijadanas.hr.
Možemo li reći da se u Općini Podstrana događa prirast stanovništva?
Prirast stanovništva u Podstrani predstavlja jedan kontinuirani proces, koji nije značajno ubrzan u posljednjem desetljeću u odnosu na prijašnje godine. Primjerice, najveći prirast je zabilježen u razdoblju između 1971. i 1991. godine, kada se mjesto u pogledu populacije povećalo s nekih 1750 na 5250 stanovnika, dakle imamo utrostručenu populaciju u periodu od tri desetljeća. U dva desetljeća koja slijede, praktički od osamostaljenja Republike Hrvatske i utemeljenja Općine Podstrana se broj stanovnika svakih deset godina povećavao za otprilike 2000. U posljednjem desetljeću taj porast iznosi nešto više od 1000 stanovnika, točnije 10386 stanovnika u odnosu na 9129 prema službenim rezultatima popisa iz 2011. godine. Dakle, ne radi se o stihiji, već jednom logičnom, zdravom i kontinuiranom procesu.
Općina broji 10.386 stanovnika, koji je Vaš komentar na tu brojku?
Nemojmo zaboraviti da je nekad Podstrana brojila samo nešto više od 900 stanovnika, i to u razdoblju od preko trideset godina nakon Drugog svjetskog rata. Upravo naši stanovnici čine ovu Podstranu ekonomski snažnom i održivom, prepoznatljivom i poželjnom za mlade obitelji, investitore i turiste. Svi smo mi zajedno danas dio tkiva Podstrane, u pogledu kulture, tradicije i života našeg mjesta, te ga s ponosom predstavljamo i nosimo u našim srcima.
Što Općina Podstrana čini da privuče mlade ljude i obitelji da kupuju stanove i grade kuće upravo na području Općine?
Prosječna starost stanovnika Podstrane je 36,9 godina, čime zasigurno spada među mlađe općine u Hrvatskoj.Zanimljiv podatak je i taj da je Općina Podstrana, u odnosu rođenih i umrlih, na prvom mjestu u Republici Hrvatskoj sa 3,5 puta više novorođenih nego umrlih, čime je apsolutni rekorder u odnosu na ostale gradove i općine. Meni je osobno izrazito drago što su mladi zapravo i temelj i budućnost našeg mjesta. Naša aktivna socijalna politika koja se istovremeno reflektira na dio populacije starije životne dobi i kod mladih osigurava pravilan i održiv razvoj mjesta. Mladi ljudi su privučeni činjenicom da smo mi zapravo mjesto koje je u tranziciji prema malom obalnom gradiću, na fantastičnoj lokaciji na obali, koje nudi sve što je potrebno za jedan ugodan i kvalitetan suvremeni obiteljski život, istovremeno zadržavajući sva značajna obilježja mediteranskog nasljeđa.
Na koji ste način u Općini Podstrana preokrenuli model „negativne bilance života“?
Općina Podstrana najmlađa je općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji i jedna je od rijetkih općina koja je preokrenula model „negativne bilance života“ zahvaljujući brojnim mladim obiteljima koje su odlučile upravo ovdje pronaći svoje mjesto pod Suncem. Sve više djece, iz godine u godinu, doprinosi činjenici da je prosječna starost sve niža, a takva struktura stanovništva na poseban način obvezuje lokalnu vlast da svojim mještanima osigura što ugodniji život u Podstrani.
Kako bi se mladim obiteljima omogućio što bezbrižniji život, Općina sustavno provodi niz demografskih mjera usmjerenih na rasterećenje obiteljskog budžeta te, tako, pomaže mladim obiteljima podnijeti visoke troškove odgoja i obrazovanja djece.
Odlukom o socijalnoj skrbi Općine Podstrana definirana su prava koja roditelji mogu ostvariti za djecu, počevši od rođenja pa sve do završetka studija.
Za svako novorođeno dijete u Podstrani roditelji dobivaju poklon od općine u obliku novčane naknade koja za prvorođeno dijete u obitelji iznosi 3.500,00 kuna, za drugo dijete 4.000,00 kuna, za treće dijete 5.000,00 kuna, za četvrto 7.000,00 kn, a za svako sljedeće dijete u obitelji, visina novčane naknade iznosi 1.000,00 kuna više nego za prethodno.
U svojim planovima i mjerama niste zaboravili ni mnogobrojnije obitelji...
Općina osigurava i financijska sredstva u iznosu od 5.000,00 kn u svrhu nabave poklona u naravi obiteljima iz Podstrane prilikom rođenja šestog (ili više) djeteta u obitelji.
ćKoliki iznos Općina Podstrana godišnje odvaja za vrtiće ?
Do sada se godišnje iz proračuna izdvajalo za vrtiće oko 4.500.000,00 kn, a od 2022. godine će se izdvajati 6.500.000,00 kn.
Iz općinskog proračuna u tekućoj godini sufinancirat će se s 1.300,00 kn po djetetu trošak boravka djece predškolske dobi u jednom od četiriju vrtića koliko ih Općina Podstrana trenutno broji, a u kojima je godišnje upisano oko 380 djece uz naglasak na činjenicu da niti jedno dijete vrtićke dobi u Općini Podstrana ne ostane neupisano. To je dio mog predizbornog obećanja, smanjenje računa od veljače 2022. za -50%.
Pravo na sufinanciranje ima dijete koje pohađa Vrtić u Općini Podstrana te kojemu oba roditelja/staratelja imaju prebivalište na području općine. Osim toga, za kupnju Božićnih poklona osigurano je po 100,00 kuna po djetetu.
Nadalje, Podstrana je jedna od rijetkih općina koja osigurava pomoćnike djeci s posebnim potrebama u vrtićima, a za koje se na godišnjoj razini, izdvaja oko 500.000,00 kn. Kako bi se maksimalno pomoglo toj djeci i njihovim roditeljima, Općina Podstrana, u suradnji s vrtićima i stručnim službama, brine da svako dijete s poteškoćama u razvoju dobije odgovarajuću skrb te u cijelosti snosi trošak potrebnih asistenata sukladno procjenama stručnih službi. Također, Općina Podstrana financira cijenu vrtića u cijelosti djeci čiji je jedan ili oba roditelja/staratelja 100%-tni invalid.
Što je sa školarcima, kako ste njih uklopili u program i mjere?
Na početku svake školske godine, Općina Podstrana pruža pomoć roditeljima kroz sufinanciranje kupnje udžbenika za osnovnoškolce, a zadnjih nekoliko godina financira se u cijelosti nabava udžbenika svim osnovnoškolcima iz Podstrane. Zadnje dvije godine se ovaj projekt realizira u suradnji sa Ministarstvom obrazovanja tako da Ministarstvo nabavlja udžbenike, a Općina dodatne obrazovne materijale (radne bilježnice, zbirke, radne kutije i sl.) kako bi svi osnovci dobili sve potrebno za školu.
Također, osnovnoškolcima koji putuju na neke izvanškolske aktivnosti (sport, strani jezik, glazbena škola...) osigurane su besplatne pokazne karte.
Svake godine, sukladno potrebama i proračunskim mogućnostima, Općina Podstrana financira i pomoćnike u nastavi u osnovnoj školi za koje škola ne uspije osigurati sredstva preko objavljenih natječaja.
Ni srednjoškolci u Podstrani nisu zapostavljeni. Kupnju udžbenika Općina sufinancira iznosom od 1.000,00 kn po učeniku, a sufinanciraju se i pokazne karte srednjoškolcima ( 25% od ukupnog iznosa), a sve s ciljem kako bi imali besplatnu pokaznu budući da im Ministarstvo sufinancira 75% cijene pokazne karte.
Nadalje, svim studentima s područja Podstrane koji studiraju u Splitu ili okolici sufinancira se pokazna karta u visini 50% iznosa. Općina Podstrana, također, dodjeljuje i stipendije u iznosima od 500,00 ili 800,00 kn mjesečno koje su namijenjene darovitim studentima i studentima iz socijalno ugroženih obitelji.
U kategoriji studentskih stipendija Općine Podstrana dodjeljuju se dvije vrste stipendija:
Stipendije prema izvrsnosti studiranja,
Stipendije prema socijalnom statusu.
Od 2018. godine je omogućeno da pravo na stipendiju mogu ostvariti i studenti invalidi, a i posebna kategorija srednjoškolaca. U ovoj godini odobreno je oko 120 stipendija.
Veći broj stanovnika nužno znači potrebu za kompleksnim infrastrukturnim rješenjima, koji su Vaši planovi?
Razvoj infrastrukturnih projekta ima upravo najveći prioritet naše uprave i mene kao načelnika, te mislim da radimo dobar posao i da idemo u dobrom pravcu. Inicirali smo najznačajnije projekte u pogledu razvoja prometne mreže, vodovodne opskrbe, odvodnje otpadnih voda i obrazovne infrastrukture. Kroz naše aktivno sudjelovanje u okviru Aglomeracija Split - Solin - Kaštela - Trogir – Podstrana doprinosimo realizaciji jednog od projekata od najveće važnosti za našu Općinu. Uhvatili smo se u koštac s rješavanjima kompleksnih imovinsko-pravnih odnosa koji su najčešće redovito zapreka pri realizaciji većine ozbiljnijih projekata. U planu je i izgradnja jedne sportske dvorane, a trenutačno je u izradi idejni projekt. Važno je spomenuti i sanaciju šetnice i biciklističke staze, gdje su radovi odvijaju od okretišta u Mutograsu prema Strožancu.
Veliki je naglasak također dan i na izgradnju nove osnovne škole na području Sv. Martin, izgradnji novih športskih dvorana, javnih parkirališta, zatim društvenih, kulturnih i javnih objekata s ciljem podizanja kvaliteta dostupnih nam sadržaja i života svih naših mještana. Tu bih naglasio i pripremu glavnog projekta također u Sv. Martinu izgradnje društvenog – kulturnog centra.
Svaka Općina ima svoje prednosti, ali naglasak je na rješavanju nedostataka, gdje ih Vi vidite kao načelnik Općine Podstrana?
Prednost Općine je zasigurno zemljopisni položaj, gdje mjesto graniči s gradom Splitom sa zapada i sjevera čija je povijesna jezgra udaljena 10 km, primorskim grebenom planinskog masiva Mosor sa sjevera i općinom Dugi Rat s istoka, uz morsku granicu s gradom Supetrom s juga. Ovaj dio priobalnog pojasa Županije Splitsko-dalmatinske obiluje značajnim prirodnim pogodnostima te nudi niz komparativnih prednosti za razvoj.Podstranu obilježava prvorazredni položaj na obali uz značajan cestovni pravac (državna cesta D-8, koja povezuje širi prostor priobalja) i povoljne klimatske karakteristike, zapravo sve što je potrebno za razvoj turizma, poljoprivrede kao ostalih grana gospodarstva. Istovremeno nudi idealno mjesto za život. Ostale velike prednosti su blizina autoputa, aerodroma i trajektnog pristaništa u Splitu, čime je Podstrana je povezana sa svim turističkim odredištima na jadranskoj obali, te s unutrašnjošću Hrvatske.Prostor općine Podstrana svojim prirodnim raznolikostima, bogatom krajobraznom osnovom može se svrstati u značajan i vrijedan prostor RH.
Nedostaci? Pa njih baš ja i ne vidim, ha, ha.... Dopustite da budem malo subjektivan u svojim viđenjima.Ima svakako puno prostora za napredak, posebice u poticanju razvoja i unaprjeđenju ostalih grana gospodarstva, kako u diversifikaciji u segmentu turizma,tako i u ostalim granama koje nisu štetne za okoliš, a za koje postoje prirodne i prostorne pretpostavke. Na žalost, evidentan je nedostatak radnih mjesta, koji bi u odnosu na broj stanovnika i u odnosu na prosjek zaposlenosti u državi i županiji morao biti značajno veći. Na svemu ovome se intenzivno radi, i nadam se da će se naši rezultati i vidjeti nakon 4 godine mandata.
Možete li kratko sumirati Vaše mišljenje o demografskoj temi?
Općina Podstrana kontinuirano nastoji unaprjeđivati postojeće i osigurati nove poticajne mjere demografske politike, a i brojne druge mjere kojima se izravno utječe na podizanje razine kvalitete života mještana Podstrane.
Nedvojbeno, ulažući u djecu i mlade, ulaže se u budućnost Podstrane i tako se osigurava ostanak novih generacija u ovom prekrasnom mjestu koje iz dana u dan bilježi sve bolje turističke rezultate što će zasigurno, dugoročno gledano, dovesti i do većeg broja zaposlenih što je nužno kako bi mladi ljudi, nakon studija, mogli ostati živjeti u Podstrani
Objavljeno u
Podstrana
Petak, 14 Siječanj 2022 21:51
Podstrana raste, imamo više od 10.000 stanovnika
Prema rezultatima popisa stanovništva na području Podstrane ukupno je 10.386 stanovnika što je povećanje od 13.76% u odnosu na 2011. kad je bilo 9.129 stanovnika.
Ukupno je prema statističkim podacima u Podstrani popisano 3.387 kućanstava dok je 2011. godine taj broj iznosio 2.744, što je povećanje od 23.43%. Od toga privatnih kućanstava je 3.381 u odnosu na popis 2011. g. kad je ukupan broj bio 2.739.
U Podstrani je znatno povećan broj stambenih jedinica i to za 60.9% te on iznosi 6.948 od kojih 5.941 služi za stalno stanovanje dok je u popisu 2011. godine u Podstrani bilo 4.317 stambenih jedinica, a njih 3.873 je služilo za stalno stanovanje.
Prema istom popisu u naselju Sita, koja ujedno broji najveći broj žitelja i on iznosi 1.911, koji žive u 640 privatnih kućanstava, stambenih jedinica je 1.312, od kojih 1.164 služi za stalno stanovanje.
Sljedeće najbrojnije naselje je Strožanac donji s 1.825 stanovnika. Ukupno je 586 kućanstava i 1.290 stambenih jedinica od kojih 1.076 služi za stalno stanovanje.
Treće najbrojnije naselje je Grljevac s 1.508 stanovnika. Popisano je 483 kućanstva s 884 stambenih jedinica od kojih 768 služi za stalno stanovanje.
U Miljevcu živi 1.081 stanovnik u 357 kućanstava. Ukupan broj stambenih jedinica je 697, a njih 583 služi za stalno stanovanje.
Sveti Martin i Žminjaća imaju gotovo isti broj stanovnika, 988 u Sv. Martinu, a Žminjaća broji 1.011 stanovnika koji žive u 320 kućanstava s 470 stambenih jedinica za stalno stanovanje dok je ukupan broj njih 513. U Sv. Martinu ukupno je 330 kućanstava u 498 stambenih jedinica dok je ukupan broj jedinica nešto veći od Žminjaće i iznosi 690.
Naselje Grbavac broji 835 stanovnika u 267 kućanstava i ukupno je u Grbavcu 582 stambene jedinice od kojih 444 služi za stalno stanovanje.
U Strožancu gornjem živi 710 stanovnika u 231 kućanstvo. Ukupan broj stanova je 471, a za stalno stanovanje prijavljeno je 451 jedinica.
Mutogras broji 395 stanovnika u 120 kućanstava, 260 stanova je prijavljeno za stalno stanovanje dok je ukupno njih 283.
U naselju Gornja Podstrana je 122 stanovnika u 51-om kućanstvu. Od 226 stambenih jedinica njih 220 su stanovi za stalno stanovanje.
Objavljeno u
Podstrana
Petak, 14 Siječanj 2022 09:57
Javni poziv za sufinanciranje nabave sadnog materijala
Općina Podstrana objavila je Javni poziv za sufinanciranje nabave sadnog materijala. Pozivaju se svi zainteresiranji poljoprivredni proizvođači sa područja Podstrane, koji zadovoljavaju kriterije iz Javnog poziva, da dostave popunjene Zahtjeve s potrebnim dokazima gđi Slavici Bilobrk. Sve informacije mogu se dobiti na broj telefona 330-409 i 330-256. Javni poziv je otvoren do 31. Siječnja 2022.g.
U nastavku ovog članka možete preuzeti u PDF formatu zahtjev i javni poziv.
Objavljeno u
Iz Općine
Utorak, 11 Siječanj 2022 17:19
Utemeljenje Hrvatskog katoličkog glazbenog društva
Malo je pisanih podataka o vremenu i nadnevku kad je osnovano Hrvatsko katoličko izobrazbeno društvo: samo je nekoliko vrela koja svjedoče o počecima njegova djelovanja. To je ponajprije u narodu omiljena kronika koju je sačinio Ante Žanić Antin. Na marginama njegovih svjedočanstava bijahu notirane apostile sa sadržajem iz kolektivne memorije (i ne samo ) Društva, koji je za kulturnu prošlost Podstrane imao gotovo mitsko značenje. Svojevrsna oporuka bijaše otisnuta u listu Hrvatska kruna, u broju 98-99, od 3.svibnja 1908., gdjeno, među inim, stoji rečenica: ''Kod prve dojduće skupštine svečanost će začiniti i novo ustrojena poljička glazba iz Podstrane''. U tom se članku navodi kako će se svake iduće godine na Jurjevo, 23.travnja, održavati velika pučka skupština na Gracu, kako nalaže drevni poljički običaj.
Potvrdu o utemeljenju Društva upravo godine 1907.nalazimo i u znanstvenim radovima prof.dr. Vjekoslava Omašića, koji piše da je udruga Hrvatsko katoličko izobrazbeno društvo uvedena u Katastar društava u Dalmaciji pod brojem 985, knjiga I, čiji se registar čuva u Državnom arhivu u Zadru. Prvi predsjednik Društva bio je, treba li napominjati, don Petar Car, koji je, kao pravi dobri duh Podstrane, ostao na toj dužnosti, rekosmo već, sve do kraja 1918. godine - do završetka Prvog svjetskog rata, a pisani izvori napominju kako su potpredsjednici bili Petar Glavinović (1913.) i Marin Tomasović (1914.). Sve te podatke čuva Državni arhiv u Zadru.
Djelatnost Društva bila je određena pravilnikom, koji je sastavio don Petar Car, a njegov je prijedlog jednoglasno prihvaćen na Osnivačkoj skupštini Društva, kad je don Petar, kako već rekosmo, bio imenovan i njegovim prvim predsjednikom. Budući da su pravila bila usuglašena s ondašnjom zakonskom regulativom, nije bilo nikakve zapreke da ih podupre i tadašnja austrijska vlast. Osim Don Petra osnivači i prvi glazbari bijahu redom:
Marin Tomasović Petrov
Marin Škulje Stipin
Toma Bagatin Andrijin
Ivan Glavinović Antin
Ante Kaštelančić Mijin
Ante Marić Matin
Mijo Tomić Špirov
Ive Erceg Lukin
Ive Car Jakovljev
Mijo Mariš Barišin
Stipe Juras Jozin
Jure Marić Stipin
Jakov Marić Fabijanov
Ante Vuleta Antin
Marin Bakota Marinov
Stipe Jakovac Jakovljev
Marin Banić Matin
Mate Božiković Marinov
Ovaj popis ne obuhvaća sve glazbare koji su svirali u Glazbi. Ovdje je navedeno 18, a na prvoj fotografiji Glazbe, načinjenoj 1922. ili 1923. godine, nalazi se više, ukupno njih 23 te dva dječaka sa strane, koji vjerojatno nisu bili članovi orkestra. Neobično je da se na toj fotografiji nalazi samo pet članova spomenutih u prvom popisu Ante Žanića, a Glazba je tada imala jedva petnaest godina staža. Snimka je načinjena u prigodi gradnje ceste od Zvonika prema Krnjačama i to između kuća Dumičić i Redine na spomenutoj cesti.
Naravno, kad se u jednom malom mjestu dogodi osnutak ovakve društvene zajednice, umah se pojavi refleks okupljanja i učlanjivanja u sekcije pa je Hrvatsko katoličko izobrazbeno društvo doskora brojilo zavidan broj članova.Svi oni ,međutim, nisu bili glazbari niti su to trebali biti . Motivi učlanjenja bili su različite naravi; jedni su pristupili kako bi omasovili Društvo i tako mu dali potporu, drugi su to učinili kako bi se mogli, kao članovi, slobodno kretati društvenim prostorijama, u njima listati novine i čitati knjige te sudjelovati u organizaciji zabava koje su se organizirale bilo za pripadnike Društva, bilo za sve mještane. Omasovljenje kolektiva imalo je i svoje ekonomsko opravdanje, jer su se plaćanjem članarine osiguravala određena financijska sredstva.
Članovi koji nisu bili glazbari u svemu su bili ravnopravni s glazbarima. Takvih je dionika bilo nebrojeno, a nemoguće je popisati sva imena jer je za Drugog svjetskog rata izgorio arhiv Društva. Ipak, bilješke Ante Žanića Antina otrgnule su od zaborava neke od članova dične kulturne organizacije.
Don Mate Luketa
Petar Glavinović Stipanov
Petar Dumičić Andrijin
Mate Božiković Dujin
Mate Banić Matin
Grgo Božiković Ivanov
Petar Dumičić Petrov
Osim Glazbe Hrvatsko katoličko izobrazbeno društvo obuhvaćalo je Narodnu čitaonicu, zapravo Čitovnicu i kazališnu družinu, to jest dramsku skupinu. Ipak, temelj djelovanja Društva bio je rad limene glazbe.
Objavljeno u
Kultura
Ponedjeljak, 10 Siječanj 2022 17:43
Značenje crkvenog zbora i pučkih pjevača
Crkveni zbor, gdjegdje skupina pučkih crkvenih pjevača, bio je glavna okosnica i osovina društvenog života mjesta. Ljudi su se u zboru okupljali, opuštali i odmarali od napornog rada preko dana ili tjedna, a također su imali priliku na vrlo izravan, konkretan i korektan način baštiniti stoljetnu pjevačku tradiciju, najčešće nezapisanu i neopisanu vještinu svojih pradjedova. Crkveni zbor bio je jezgra glazbenog pa i općenito kulturnog života neke sredine.
Crkveni pjevački zbor koji je našao don Petar Car došavši u Podstranu dotad je vodio župnik Jozo Čikeš. Čini se da je don Jozo zbor počeo voditi godine 1900. Rodom iz Žeževice, u Podstranu je došao 1895., i ostao ondje do godine 1902., kad je zbog sve slabijeg vida morao napustiti službu. Nakon njega na dužnost zborovođe stupio je Petar Glavinović, u puku poznat pod nadimkom Črčak.
Don Petar Car ništa nije htio prepustiti slučaju. U svojoj prosvjetiteljskoj nakani ponajprije je ojačao zbor novim članovima, a onda je glazbenu aktivnost proširio i izvan crkvenih zidina . Kako je to bio jedini pjevački zbor u mjestu, a jamačno i jedini organizirani umjetnički kolektiv, on je pjevao ne samo pri bogoslužju u crkvi nego i u svjetovnim prigodama na ulici. Repertoar je osim crkvenih obuhvačao i rodoljubne pjesme te narodne napjeve i druge pjesme prigodnog karaktera. Posebice su bile zanimljive kolende, koje su se pjevale između Božića i Nove godine, kad je skupina pjevača obilazila mjesto, od kuće do kuće, i pjesmom čestitala blagdane ukućanima.
Objavljeno u
Kultura
Ponedjeljak, 10 Siječanj 2022 11:25
CRO DEMOSKOP Blagi pad podrške HDZ-u, referendumska inicijativa pomogla Mostu
Nova godina donijela je i nove pozicije u rejtinzima stranaka i političara. RTL vam ekskluzivno donosi prvi ovogodišnji CRO Demoskop.
Koliko su događanja krajem godine, od javnih svađa i godišnjice potresa do potpisa za referendum utjecali na rejtinge stranaka?
Ima kažnjenih, ali i onih koji su profitirali. Da su danas izbori, i dalje bi prvi izbor bio HDZ koji je na čvrstih 26 posto iako i ovaj mjesec bilježe pad (bili na 27,1 posto u prosincu). SDP je i dalje daleko iza, stabilizirali su se na gotovo 17 posto (16,1 u prosincu). No gusto je u borbi za treće mjesto. Možemo, koji treći mjesec zaredom pada, je i dalje treći (siječanj 13,3 posto - prosinac 14,2 posto), a za vrat mu je zapuhao MOST koji na krilima, tvrde, skupljenih potpisa za referendum protiv covid.potvrda i Nacionalnog stožera stiže na 12,4 posto (prosinac 8,5 posto). To je gotovo 4 postotna poena više nego prošli mjesec, što je skok kakav se rijetko događa.
Ostale su stranke ispod 5 posto podrške, Domovinski pokret na 3,7 posto (imali 4,9 posto u prosincu), CENTAR i FOKUS na 1,4 posto (CENTAR u prosincu bio na 1,2 posto, a FOKUS na 1,6 posto), dok je raskol u Hrvatskim suverenistima i izbacivanje Hrvoja Zekanovića zbog stavova o cijepljenju kažnjen s padom na 1,3 posto (prosinac 1,5 posto).
Na oko jedan posto podrške još su HSS (siječanj 1,2 posto - prosinac 1,1 posto), regionalni IDS (siječanj 1,1 posto - prosinac 1,0 posto) te Radnička fronta (siječanj 1 posto - prosinac 0,4 posto), svi u blagom rastu. Neodlučnih je oko 15 posto čime su zapravo upravo oni po rejtingu treća snaga u zemlji. To i ne čudi budući da izbora nema na vidiku što je ujedno i šansa onima koji žele provesti nepopularne reforme.
Najpozitivniji političar.
A evo i nove ljestvice popularnosti. Vodeći na listi najpozitivnijih je i dalje predsjednik Republike Zoran Milanović koji u novu godinu ulazi s istom žestinom i retorikom te potporom petine ispitanika (siječanj 20,2 posto - prosinac 19,8 posto). Za razliku od njega premijer Andrej Plenković je u blagom padu, ali i dalje na drugom mjestu s gotovo 15 posto (u prosincu 15,2 posto). Tomislavu Tomaševiću nije naštetilo ukidanje demografskih mjera, najave poskupljenja i brojna nesnalaženja u upravljanju Zagrebom pa je na trećem mjestu pozitivnih s nešto više od 7 posto (prosinac 6,1 posto).
Ostali su političari daleko ispod, ministar financija Zdravko Marić čvrsto drži 4. mjesto (siječanj 2,4 posto - prosinac 3,2 posto), a čelnik najveće oporbene stranke Peđa Grbin je ispod 2 posto (prosinac 1,0 posto). U ovom je društvu, na krilima referendumske inicijative, i dvoje MOST-ovaca Marija Selak Raspudić (siječanj 1,6 posto - prosinac 1,7 posto) i Božo Petrov (siječanj 1,3 posto - prosinac 0,8 posto).
Vrlo blizu, u statističkoj pogrešci je i njihov treći stranački kolega Marin Miletić (siječanj 1,2 posto - prosinac 0,2 posto). Od ostalih koji su na iznad jedan posto pozitivnog doživljaja još su Sandra Benčić (siječanj 1,2 posto - prosinac 1,3 posto) i Mislav Kolakušić (siječanj 1 posto - prosinac 0,5 posto). Više od četvrtine ispitanika smatra da se nitko od političara ne bi trebao naći na ovoj prestižnoj listi.
Najnegativniji političari.
Listu najnegativnijih političara i dalje drži premijer Plenković kojemu negativni trend raste (siječanj 28,6 posto - prosinac 26,1 posto), za razliku od predsjednika Milanovića kojemu postotak negativne percepcije ovaj mjesec pada (siječanj 18,7 posto - prosinac 22,4 posto). I stižemo do najvećeg iznenađenja novogodišnjeg Crodemoskopa: ministra graditeljstva Darka Horvata ispitanici su kaznili s trećim mjestom najnegativnijih (siječanj 5,3 posto - prosinac 0,5 posto), što i nije čudno s obzirom na ritam obnove, ali i godišnjicu potresa na Banovini, te blagdanima koje su mnogi proveli u kontejnerima.
U top deset negativaca još su Gordan Jandroković (siječanj 3,7 - prosinac 2,3 posto), Miro Bulj (siječanj 3,2 posto - prosinac 2,2 posto), Milorad Pupovac (siječanj 2,1 posto - prosinac 2,9 posto), te Vili Beroš (siječanj 1,9 posto - prosinac 1,2 posto).
S visokog trećeg, na osmo mjesto najnegativnijih pao je Zlatko Hasanbegović (siječanj 1,6 posto - prosinac 3,2 posto), koji drži začelje liste s čelnicima platforme Možemo Tomislav Tomašević (siječanj 1,5 posto - prosinac 1,1 posto) i SDP-a Peđa Grbin (siječanj 1,3 posto - prosinac 1,4 posto).
Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora.
Da su građani nastavnici, hrvatske bi institucije i dalje bile osrednji učenici. Prosječna ocjena Pantovčaku je i dalje čvrsta trojka (prosinac 2,95 - siječanj 3,01), a Vladi i Hrvatskom saboru ispitanici poručuju: Sjedi dva! (Vlada u prosincu imala ocjenu prosinac 2,32, a Sabor 2,12)
Kao najvažnije teme kojima smo ispratili prošlu godinu izdvojili ste eskalaciju pandemije i prosvjede, godišnjicu potresa i probleme s obnovom, a ocjena smjera kretanja države je najlošija u zadnjih godinu dana. Tek 17,8 posto građana smatra da država ide u dobrom smjeru (16,2 posto u prosincu), a čak 74 posto, odnosno tri četvrtine, da smo na pogrešnom kursu (73,4 posto u prosincu).
Jasna novogodišnja poruka svima koji kormilare Hrvatskom.
Napomena: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 3. do 5. siječnja 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto, piše dalmatiskiportal.
Objavljeno u
Hrvatska
Nedjelja, 09 Siječanj 2022 13:44
Upoznajemo Podstranu - Uloga svećenika u zajednici
Receptura po kojoj svećenik pokreće društveni život nekog mjesta nije nepoznata u našim krajevima, osobito na početku XX.stoljeća. Povijest i inače svjedoči kako su se na počecima stoljeća događali epohalni pomaci - napose u umjetnosti - koji su utrli put reformama i (r)evolucijama koje se imaju biti u sljedećih stotinjak godina.
Princip po kojem je upravo dušobrižnik ,kurat, bio glavnim zamašnjakom u kulturnom životu svojeg dijela dijeceze, može se smatrati modelom funkcioniranja bodulske i priobalne Hrvatske. Vrijeme je to u kojem je narod bio prepušten samom sebi, u kojem je orijentacija bila usmjerena uglavnom u stočarsko-poljoprivrednom ili ribarsko-brodograđevnom pravcu, kad su obitelji živjele od vlastitog rada i na temelju vlastite snalažljivosti. Aktivnost u kulturno umjetničkim društvima ili vatrogasnim klubovima bila je naoko hobistička, ali se smatra obvezom i potrebom. Kulturno - umjetnička društva i vatrogasni domovi bili su nadgradnja, a esencija društvenog života i smisao okupljanja referirali su se i reflektirali u djelovanjima crkvenih zborova koji su - baš kao i župa, baš kao i Crkva - bili imanentna sastavnica života u selu.
(Važnost, konkretnom, vatrogasnih društava u Hrvatskoj vidi se i po tome što su neka njihova udruženja u svojem djelokrugu imala i limenu glazbu!)
Spomenuli smo don Petra Cara, čovjeka koji je umnogome obilježio razvoj i napredak društvenoga i kulturnoga života Podstrane. On je Podstranjanin od kolina, rođen 17.siječnja 1861. u Podstrani, od oca Ivana i majke Ivanice rođene Karaman, iz susjednih Jesenica. Župnik u Podstrani bio je u razdoblju od 1906. do 1918. Suprotno poznatoj izreci Nemo propheta in patria, don Petar je doista bio ''prorok u svojem zavičaju''. Imao je ugled kakav inače ima stranac ili došljak i nije mu bio problem uspostaviti autoritet među svojim sumještanima, kao ni stvarati i prekrajati programe i ideje za koje je smatrao da su na dobrobit čitavoj župskoj zajednici.
Školovao se don Petar u sjemeništu na Priku, od 1873. pa do 1879. godine, kad je sjemenište i zatvoreno. Kako tadašnje austrijske vlasti nisu priznavale tu školu, splitski ordinarij nije ga mogao uključiti u službu na području svoje biskupije. Zato ga je poslao skopskom biskupu fra Fulgenciju Carevu, koji ga je primio i poslao u Skadar na studij teologije. Pošto je dogotovio studij, isti ga je biskup zaredio za svećenika 24.kolovoza 1886. te ga je vrlo brzo postavio za župnika u Prizrenu. Zanimljivo je da je ondje bio na službi sve do lipnja 1894. godine, kad se, mimo biskupove volje, vraća u Split. Spletom sretnih okolnosti nostrificirani su mu i status i diploma, pa je ubrzo postao svećenikom Splitske biskupije. Do svibnja 1896. bio je dušobrižnikom u Zasioku, ali je ostalo nepoznato zbog čega je otišao za župnika u Dračevcu na otoku Braču te tražio dopuštenje pristupa Hvarskoj biskupiji. Toj mu molbi ipak nije udovoljeno, pa se vratio natrag u rujnu 1898.godine. Vrativši se na kopno poslan je u službu Nova Sela na Cetini, a nakon kratkog boravka premješten je u Muć Donji te zatim u župu sv. Križa u Velom Varošu u Splitu. U tih nekoliko godina i zdravstveno stanje mu se bilo narušilo, što mu je omogućilo jednogodišnju poštedu. Već smo u godini 1905., koju don Petar provodi na funkciji dušobrižnika u splitskoj bolnici. Ljeta Gospodnjega 1906. na inzistiranje Podstranaca, imenovan je svećenikom u župi Podstrana, gdje je ubrzo bio izabran i na mjesto predsjednika Mjesnog školskog vijeća. Poslije 12 godina mukotrpnog rada, na vlastito traženje, razriješen je župničke službe početkom 1918. godine, nakon čega se nastanio u svojoj skromnoj kućici u uvali Sveti Martin. Usprkos poštedi, umirovljen je tek godine 1921. Umro je 18.ožujka 1926. u 65 godini života. Pokopan je u svećeničkoj grobnici kod crkve svetog Martina, gdje i danas počiva.
U svojih sedam i pol desetljeća života don Petar Car napravio je mnogo. Posebice je to očito motri li se njegovo djelovanje iz rakursa Podstrane. Plod sjemena koje je u zemlju bio posadio prije gotovo jednog stoljeća, još uvijek raste, klija i razvija se, na ponos i sreću svih Podstranaca, kao i njihovih prijatelja i poštovatelja.
Objavljeno u
O Podstrani
NAJČITANIJE IZ TZ PODSTRANA
