U Dalmaciji, ali i drugdje puhački se orkestar naziva jednostavno - glazba. Pritom se taj izraz rijetko koristi u značenju koje ima u standardnom hrvatskom jeziku, gdje označava umjetnost koja služi tonovima kao sredstvom svojega izraza. Sama umjetnost obično se naziva muzikom, a riječju glazba označava se ponajprije limena glazba. U pojedinim sredinama naći će se i dijalektalizirani oblik mužika.
Ideju o utemeljenju glazbe u Podstrani pokrenuo je i ostvario don Petar Car, rođeni Podstranjanin, koji je u svoj locus narrationis došao ljeta Gospodnjega 1906. Preuzevši službu župnika u mjestu, don Petar je ponajprije htio reorganizirati seosku zadrugu osnovanu tri godine prije njegova dolaska. Don Petar je imao snažan socijalni osjećaj te je uz svoje duhovno poslanje neumorno radio i na sekularnom polju razvitka naselja. To se njegovo djelovanje ogleda ponajprije u nastojanju da se oživi rad mjesne zadruge, koja je u Podstrani godine 1907. započela djelovanje pod imenom Poljička seoska blagajna. Bila je to svojevrsna štedionica, koja je dodjeljivala poticajne kredite zadrugarima, uz neznatne kamatne stope. Bio je to uspješan model razvoja poljoprivrede mjesta, a povjerenje je bilo zajamčeno činjenicom da ključ trezora čuva - svećenik. Karizma i ugled don Petra Cara istodobno su bili i jamstvo i jamčevina.Takav vid komunikacije i međusobnog poslovnog - socijalnog ophođenja stvorio je uzrečicu koja pripisuje don Petru: ''Pozajmljeno vrati i pođi, a kad ti ustreba onda opet dođi.'' Popularni i omiljeni don Petar vodio je blagajnu sve do 1918.godine, kad je tu dužnost preuzeo njegov nasljednik, don Marko Perojević te zatim don Vjekoslav Frua Điđi. Društvena osjetljivost prozborila je snažnim glasom i osnivanjem udruge Hrvatsko katoličko izobrazbeno društvo, u okviru kojeg je godine 1907. utemeljena i podstranska Limena glazba.
Umoči li se pero Podstrane u tintu prošlosti na ovim prostorima, percipirat će se čitav konglomerat društveno organiziranih i na svoj način, uređenih kultura, među koje se Podstrana utisnula, s kojima graničila, odnosno kojima je administrativno pripadala. Ponajprije valja ukazati na nedaleku antičku Salonu i potom starohrvatski Solin, pa na romanski Split i naposljetku, patrijarhalna Poljica. Romanska i slavenska uljudba izviruje i dandanas iz geografskog područja na kojem su stanovnici postojeće Podstrane utemeljili svoju buduću kolijevku.
Povjesničari nisu uspjeli pronaći života na ovom području iz prapovijesnog vremena, iako su u širem splitskom području otkriveni dokazi čovjekova obitavanja u mlađem kamenom dobu. Kao prvi stanovnici splitskog zaleđa - u koje spada i Podstrana - spominju se Iliri. Valja napomenuti da je to zajedničko ime koje obuhvaća nekoliko plemena što su nekoć nastanila geografski bazen između Alpa i Egejskoga mora, odnosno rijeke Drave i Jadranskog mora.

Premda su povjesničari sigurni da su od kraja III.stoljeća na ovom području živjeli pripadnici plemena Delmata, još uvijek nije razriješena enigma glede imena plemena koje je na istom teritoriju obitavalo do konca IV.st.pr.Krista. Delmati su se uglavnom bavili stočarstvom, na što upućuje etimologija njihova imena, budući da riječ Delma u jeziku kojim su govorili znači ovca.
Nakon što su Rimljani pokorili Ilire, u prostoru među donjim tokovima rijeke Žrnovnice i Cetine življahu u 1.stoljeću naše ere čak tri roda ilirskog plemena Delmata, koja su se zvala : Pituntini, Narestini i Onestini. Njihova su imena nastala prema rimskim imenima naseobina do kojih se može doći u povijesnim dokumentima. To su : Pituntium u Podstrani, Nareste u Jesenicama i Onaeum kraj Omiša. Sudeći prema znanstvenim hipotezama, njihove su se nastambe nalazile u brdskim dijelovima, podalje od mora, vjerojatno na lokalitetima današnjih sela Tugara, Srinjina i Gata. Povjesničari svoje pretpostavke temelje na dostupnim rimskim nadgrobnim spomenicima s uklesanim ilirskim imenima, koji su pronađeni na tom prostoru.

U prostoru koji je na jednoj strani omeđen monumentalnim planinskim masivom Biokova, a na drugoj tek jedva nešto manjim prirodnim bedemom Mosora, priroda se izborila za fortifikacijsku uzvisinu imenom Mosorska kosa. Taj planinski bedem poput kaiša opasuje južni dio struka negdašnje Poljičke Republike, stvarajući pritom prirodnu zaštitu od napadača s mora. Na mjestu gdje se u Mosorskoj kosi razlikuju mikrolokaliteti zvani Perun, Perunsko i Perunić, poput ramena ukazao se malešan, visoravni nalik prostor, dostatan za podizanje naselja. Premda se planinica sa svojega vrha gotovo strmoglavce sunovraćuje u more, ipak ostavila priliku čovjeku da na njezinim padinama podigne naselje i nadjene mu ime Podstrana. Južnu stranu tog mjesta zatvara i zaokružuje more.
Ime Podstrane ima nekoliko aluzija. Ponajprije valja imati na umu da je teren na kojem naselje leži, zapravo, rubno područje, na kojem se nevidljivom i neravnom niti razdjeljuju područja čakavštine i štokavštine. Čakavština je ipak bila dominantnija, premda je danas primjetna tek u jezičnim reliktima i idiolektima starijih mještana.
Demarkacijska crta koja razgraničava te dvije bitne odrednice govora ovog podneblja poput meridijana prolazi upravo preko geografskog prostora štono pada pod jurisdikciju i katastar stare Poljičke Republike. Rijeka Cetina smatra se granicom, a seoce Duće zadnjom istočnom čakavskom oazom. Točnu jezičnu granicu, precizni Konfin, gotovo je nemoguće uspostaviti i odrediti, budući da su snažni valovi standardiziranog jezika i adstrata zameli glavne tragove, koji bi nas - da su još uvijek vidljivi-nepobitno doveli do vrutka, do počela, do ishodišnog mjesta na kojem počivaše lokalni idiom kojim govorahu najstariji Podstranjani.
Čakavska postojbina ovog mjesta vidljiva je i u apelativu, strana, koji je i motivirao sam ojkonim. Kao regionalizam, u konkretnom slučaju čakavizam, termin strana ne odnosi se samo na dio nečega ili na dio nekog prostora koji je u zrcalnoj opoziciji s nekim drugim, usporednim teritorijem, nego se odnosi i na padinu brda ili brijega, brežuljka ili planine, koji nemaju svojega opozitnog parnjaka. Spuštanje Mosorske kose u more najbolji je primjer za to. U mnogim malim otočkim mjestima Dalmacije - a sigurno i u nekadašnjoj Podstrani, možda i današnjoj- izraz u strani označava da je netko ili nešto na padini, na drugoj strani, s druge strane brda ili planine, u ovom slučaju naseljenog mjesta : poglavito ako se podrazumijeva gornji dio mjesta, kad je zamjetna situacija poput ove u Podstrani: da se mjesto svojom ubikacijom razlijeva u prostoru prema dolje.
Samo ime Podstrana nastalo je jezičnim postupkom u kojem se početni prijedlog pod srastao s imenicom strana, kakvi primjeri nisu rijetkost u toponomastici, grani lingvistike (onomastike) koja se bavi vlastitim imenima predjela, lokaliteta i naseljenih mjesta. Istim jezičnim procesom nastala su i imena Podgora ili Zagvozd.
U lingvističkom smislu vrlo je zanimljiv i otklon od gramatičkih načela prilikom formiranja ovakvih imena. Naime, prijedlog koji se nalazi prije imenice uvjetuje njezinu deklinaciju, pa bi kongruencijski ispravno bilo kazati pod stranom (Podstrana), pod gorom (Podgora) ili za gvozdom (Zagvozd). Napomenimo kako je imenica gvozd starohrvatska riječ za šumu, pa je ojkonim Zagvozd motiviran frazemom iza šume. Ovakva pitanja, međutim, striktno jezične naravi, a stanovnicima Podstrane može biti dodatni kulturni začini činjenica da je već ime njihova mjesta zanimljivo stručnjacima iz područja imenoslovlja, odnosno lingvistike i dijalektologije u cjelini.
Košarkaši Zadra su doživjeli uvjerljiv poraz u 14. kolu ABA lige od Partizana u Beogradu 103-72.
Najbolji pojedinac domaćeg sastava bio je Rade Zagorac s 17 koševa koliko je ubacio i Balša Koprivica. Za Zadar fenomenalnu partiju odigrao je Tomislav Buljan koji je ubacio 16 koševa, uz dvije ukradene lopte, dva skoka te asistenciju, Justin Carter zabio je 14 dok je Domagoj Vuković imao 10 ubačaja. Sljedeća utakmica igra se 09.01. u Dvorani Gripe protiv Splita u sklopu HT Premijer lige.
STATISTIKA UTAKMICE
Vladimir Anzulović: ‘Čestitke Partizanu na zasluženoj pobjedi. Vidjeli smo što to znače jaka tijela i što znači intenzitet koji Partizan pokazuje cijelu sezonu. Mi smo došli jako oslabljeni pogotovo u vanjskoj liniji, a do neke 27/28 minute mislim da smo još mogli računati na neki rezultatski priključak ali danas je Partizan jednostavno bio bolji. Veseli nas dobra reakcija naših mladih igrača Buljana i Paponje i mi ćemo svoje prilike za pobjede morati tražiti u nekim drugim utakmicama.’
Željko Obradović: ‘U najavi utakmice rekao sam da je ekipa Zadra puno drukčija ekipa nego ona protiv koje smo igrali u Zadru u 1. kolu. Promijenili su trenera i par igrača, a večeras su im falili neki igrači koji su im vrlo bitni u rotaciji i držali su se u susretu do kraja treće četvrtine na čemu im ja čestitam jer su bili ravnopravan protivnik. Što se tiče nas, mislim da smo igrali u dobrom ritmu. Ovih par dana što smo imali za trening iskoristili smo da maksimalno ubrzamo igru i da prije svega igramo u tranziciji i očigledno smo u nekim trnutcima to jako dobro radili.’
izvor:https://basketball.hr/vijesti/poraz-zadra-velika-utakmica-tomislava-buljana/13540
U prošloj godini je došlo do pogoršanja statističkih pokazatelja
Godina je počela tragedijama na našim cestama. Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija u Otvorenom je rekao da se daleko najveći broj nesreća događa zbog ljudskog faktora.
- Uz kombinaciju lošije prometnice, lošijeg asfalta ili nedovoljne signalizacije, lošeg vozila, naša istraživanja pokazuju da je čovjek ipak ključan. Razlog zašto se događa najveći broj prometnih nesreća je grubo kršenje prometnih propisa - ustvrdio je.
Kaže su za novogodišnji vikend imali 90-ak prometnih nesreća.
- Imali smo ukupno 90-ak prometnih nesreća. Nažalost, ova je bila najteža. U jednoj prometnoj nesreći tri smrtno stradala, i to mlada života. Osim toga, imali smo 16 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, dok su ostale prometne nesreće na sreću bile samo s materijalnom štetom. Da nije bilo ove najteže prometne nesreće, mogli bismo reći da je vikend, s obzirom na blagdane i slavlja, prošao relativno mirno. Međutim, kad se izgube tri mlada života, moram reći – nepotrebno, onda moramo reći da se dogodila tragedija - rekao je Mataija.
Ističe kako je u usporedbi s 2020. u 2021. godini došlo do pogoršanja svih statističkih pokazatelja.
- Imamo 20% više prometnih nesreća, 20% više lako ozlijeđenih osoba i, ono što je najgore – imamo 55 više smrtno stradalih osoba u 2021. u odnosu na 2020. Međutim, svi znamo kakva je bila 2020., pandemijska godina, godina s puno ograničenja, godina i s manjim brojem vozila i s manjim brojem turista, bile su propusnice. Ali ako 2021. usporedimo s 2019., onda ipak imamo određeno poboljšanje – u 2021. smrtno su stradale 292 osobe, dok je u 2019. smrtno stradalo 297 osoba - rekao je Mataija, dodavši da nam je protekla godina druga po najmanjem broju smrtno stradalih osoba.
No, kaže, prošle su godine zabilježili veći broj stradavanja biciklista i motociklista. Kaže kako se čeka da izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama dođu na dnevni red saborske sjednice.
- Bit će dva čitanja, ali mi se nadamo da bi s proljećem zakon stupio na snagu. Zbog novih prijevoznih sredstava, a tu ne mislim samo na električne romobile, mi smo morali uvesti jednu novu kategoriju – osobna prijevozna sredstva – i ovim smo zakonom morali regulirati načine na koje će oni prometovati i uvjete koji će trebati vozačima da mogu upravljati tim prijevoznim sredstvima.
No taj zakon ima i nekih drugih promjena – povisili smo kaznu za neprilagođenu brzinu s 500 na 1000 kn. Osim toga, uvodimo i jednu obvezu liječnicima da, ako kod vozača dođe do privremene promjene zdravstvenoga stanja, najduže na 6 mjeseci, zbog koje on nije u stanju sigurno upravljati vozilom, liječnik mu to mora reći, upozoriti ga, to evidentirati u medicinsku dokumentaciju i to upisati u centralni zdravstveni informacijski sustav, a mi ćemo imati informaciju o tome - istaknuo je Mataija, dodavši da policija neće imati uvida u to o kojim se dijagnozama radi.
- Koje će to zdravstvene dijagnoze biti, to će se naknadno utvrditi dopunama Pravilnika o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače koje će donijeti Ministarstvo zdravstva - dodao je.
Prvog radnog dana 2022. godine, u ponedjeljak 03. siječnja, otvoren je te je započeo s radom novouređeni dostavni ured Hrvatske pošte u Podstrani, na adresi Trg dr. Franje Tuđmana 3. Načelnik Općine Podstrana, g. Mijo Dropuljić, ključeve novih prostorija uručio je gospođi Branki Ćubelić, izvršnoj direktorici Sektora dostave Hrvatske pošte. Ukupan trošak radova na uređenju prostorija financiran je sredstvima iz proračuna Općine Podstrana, a iznosio je oko 300.000,00 kn. Otvaranjem ovog ureda poštari iz dostavnog ureda u Stobreču preselili su se u Podstranu te nam je vraćen poštanski broj 21312 PODSTRANA. Ubuduće će na svim službenim dokumentima koji se odnose na Podstranu, a na kojima je dosad pisalo 21311 Stobreč, napokon pisati 21312 PODSTRANA.
Novo radno vrijeme poštanskog ureda je radnim danima od 08 do 17 sati, a subotom od 08 do 12 sati.
Malonogometaši Podstrane osvojili su 3. mjesto u veteranskom djelu turnira Kutija šibica.
U utakmici za 3. mjesto bili su bolji od osječke ekipe Skripta pobjedivši ih rezultatom 2:0. Strijelci su bili Edo Radmilo i Tomislav Buljan.
Podstrana je tako po drugi put osvojila 3.mjesto na legendarnom turniru Kutija šibica.
Napomimo kako su u muškom djelu natjecanja Veterani Podstrane ostali jedini predstavnici Dalmacije u završnici turnira.
Čestitamo Podstrana!

Blagdanski dani su pred nama, vrijeme darivanja, opraštanja, novih početaka, i nadasve istinske i bezrezervne ljubavi. Božić je simbol obitelji, nade, mira i simbol novog rođenja. U radosnom ozračju Božića i s božićnom porukom koja nas upućuje na skromnost, zajedništvo i dobrotu, unesimo u dane koji dolaze dašak vjere i optimizma, pokrenimo pozitivnu energiju i probudimo ljudske vrijednosti. Otvorimo srce onima koji trebaju našu ljubav i pomoć. Ne smijemo zaboraviti sve one koji će blagdane provesti sa zebnjom u srcu, starije, nemoćne, one bez obitelji, bez posla... Zajedničkim razumijevanjem i dobrom voljom svi ih možemo učiniti još boljima i sretnijima. Potaknimo sebe i druge da prema bližnjima budemo bolji a prema bolesnima i napuštenima pravedniji i solidarniji. Naša zajednička snaga, volja i upornost, jedini su pravi pokretač naše Podstrane i njena budućnost. Prenesimo božićni duh na cijelu godinu te gradimo društvo u kojem ćemo uvažavati različitosti i širiti toleranciju, optimizam i mir.
Želim Vam da u toplini svojih domova osjetite blagdansku radost i provedete blagdanske dane u miru, ljubavi i međusobnom razumijevanju. Neka ovaj Božić bude najsvjetliji i najljepši Božić u Vašem životu.
Sretan i blagoslovljen Božić i uspješnu novu 2022. godinu,
od srca Vam želi vaš načelnik
Mijo Dropuljić, prof