U Splitu se od 16. do 20. kolovoza održava međunarodna završnica 26. sezone Plazma Sportskih igara mladih u kojoj sudjeluju mladi sportaši iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. U sklopu međunarodne završnice održan je i veliki Kinder turnir u uličnoj košarci za najbolje ekipe iz svake države. Mladi sportaši se, uz pokazivanje sportskog talenta, odlično zabavljaju, druže, promoviraju fair play, toleranciju i stvaraju nova prijateljstva.

Već treću godinu za redom u suradnji s UEFA Foundation for Children

Sjajan Kinder turnir u uličnoj košarci odigrala je ekipa Podstrana (Split) te osvojila zlatnu medalju i titulu međunarodnih pobjednika. U napetoj finalnoj utakmici slavili su ispred ekipe Šomijeva banda (Čačak, Srbija). U ženskoj konkurenciji odlične su bile košarkašice ŽKK Šibenik koje su osvojile srebrnu medalju.

Plazma Sportske igre mladih najveća su amaterska sportska manifestacija u Europi i u 26 godina postojanja okupile su više od 2.5 milijuna djece i mladih, a kroz druženje i sport promiču zdrave stilove života i opće prihvaćene društvene vrijednosti poput multikulturalizama, tolerancije i uvažavanja različitosti.

Uz propagiranje sporta i sportskog načina života, ove godine pokrenuta je i velika edukativna kampanja ''Zero Waste - Budi dio igre - Čuvajmo naš planet'' kojom se sudionike uči o važnosti recikliranja i očuvanja okoliša.

Već treću godinu za redom u suradnji s UEFA Foundation for Children, Plazma Sportske igre mladih organiziraju nogometne turnire za djevojke i na taj način pomažu u promociji ženskog nogometa.

Igre su trenutno aktivne u tri zemlje: Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini

Plazma Sportske igre mladih ove su godine organizirale više od 250 turnira u 10 Sportskih disciplina (Coca-Cola Cup u nogometu, Tommy turnir u malom nogometu, Kinder turnir u uličnoj košarci, HEP turnir u rukometu, odbojka, Hrvatska pošta Cup u tenisu, stolni tenis, turnir u odbojci na pijesku, šah, graničar i atletika) i 26 jednodnevnih sportsko-edukativnih događanja u sklopu Telemach Dana sporta.

Igre su trenutno aktivne u tri zemlje: Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini u čijim sustavima godišnje sudjeluje više od 200.000 djece i mladih.

Svi rezultati:

Djevojčice 2007. godište i mlađe:

Alo Požega (Požega, Srbija)

ŽKK Šibenik (Šibenik, Hrvatska)

Bucko Mause (Beograd, Srbija)

Dječaci 2007. godište i mlađi:

Podstrana (Split, Hrvatska)

Šomijeva banda (Čačak, Srbija)

And1 (Trebinje, BiH)

Autor: Augustin Markota / Foto: PRESS

Općina Podstrana, i za narednu školsku godinu 2022./2023., poklanja radne materijale svim učenicima koji pohađaju osnovnu školu u Strožancu! Ministarstvo znanosti i obrazovanja, i ove godine, financira nabavu udžbenika, a Općina će osigurati dodatne obrazovne materijale (radne bilježnice, zbirke, radne kutije i sl) za sve redovne predmete. Roditelji trebaju nabaviti samo radne bilježnice za izborne predmete koje dijete pohađa.

Trenutno se provodi postupak javne nabave, a udžbenici i radni materijali će se podijeliti roditeljima prije početka nastave. Obavijest o preuzimanju bit će na vrijeme na Internet stranicama Općine Podstrana, Osnovne škole Strožanac i Podstrana portala.

Također, i ove godine se iz općinskog proračuna sufinancira nabava udžbenika srednjoškolcima u iznosu od po 1.000,00 kn po učeniku, a zahtjevi za uplatu će se zaprimati tijekom rujna zajedno sa zahtjevima za pokazne karte.

Osim sufinanciranja udžbenika i radnih bilježnica Općina Podstrana, zajedno s Ministarstvom, također sufinancira troškove javnog prijevoza na način da svi srednjoškolci iz Podstrane i dalje imaju pravo na besplatnu pokaznu kartu.

Bili smo tzv. Poljička Republika, a u statutu je pisalo "Tko ukrade kokoš, mora vratiti janje, tko ukrade janje, vraća ovcu..."

Gdje prestaje Split, počinje Podstrana. Lako nama turistima za administrativne granice, ali na tome mjestu počinju i plaže. Kilometri plaža. Prvi, drugi... peti, šesti kilometar! Podstrana je plaža. Svi se kupaju! I mi. Pokraj bazena u Vili Pitomcia, a Pitomcia je što i Ragusa, Iadera ili Spalato, latinski naziv za mjesto, odnosno Podstranu, sjedi Mario Tomasović (68). U turizmu je više od pola stoljeća, bio je dugo i prvi čovjek mjesta, a danas je prvi čovjek crkvenih pjevača, ribiča, pa i – šahista.

Mač kralja Arthura

– Jesi vidija našeg Ivana Šarića? Opet je pobidija Magnusa Carlsena, pa on je čudo! A sićam se kako je gubija tu u Podstrani na turnirima kao dite. Ponosim se susjedom iz Splita. Genijalac! – govori o europskom šahovskom prvaku iz kraja koji je prošli tjedan opet "skinuo" najboljeg na svijetu. S njim ima – remi i dvije pobjede. To vam je kao da od Rogera Federera, u njegovim najboljim danima, netko u tri meča – ne izgubi. Sjećamo se i kako smo se sa Šarićem u razgovoru za Nedjeljni Večernji šalili: – Punica Davorka mi je rekla: "Ivane, ako šah propadne, mogao bi voziti šezdesetku". To je linija Split – Omiš – Ravnički most, autobusna linija broj 60 koja ide kroz Podstranu.

Mario Tomasović, eto, više je od 50 godina u turizmu. Kako je krenulo? – Nije bilo blistavo! Radio sam s 14 godina u hotelu Lav. Dolazili su u to doba i Tito, kasnije Tuđman, Mesić... pa i Sophia Loren u Podstranu. No, kad bi ona došla, ja ne bih ni znao, bio sam školarac, što ću ja nju služiti. Eto, kao dite, polio sam gosta u kupaćim gaćama sa šugom od škampi na buzaru. Cjedija se po njemu, a on nije vikao što sam ga opekao, nego: 'Što da sam bio u odijelu! Tko bi to platio?'. Bio je, znate, Bračanin... – smije se Tomasović pa dodaje:

– Kasnije sam bio predsjednik Nadzornog odbora istog tog hotela. Puno je vremena prošlo... Podstrana je bila centar turizma sve dok Split nije zamijenio tranzitno odijelo onim turističkim. Vrhunski hotel Lav, jedan od najboljih na Jadranu, bila je tu i kultna diskoteka Arkada, ali i restoran Javor, s kojim se mogla mjeriti samo Bevanda u Opatiji. – Arthurov je mač sada simbol mjesta, ovdje je pronađena njegova nadgrobna stela na kojoj stoji "Lucius Atrorius Casta". Pa Englezi i Talijani više ga cijene nego mi domaći. A završio je ovdje jer je, zbog zasluga, u mirovini od Rimljana dobio posjed baš u – Podstrani! Pa i tzv. Poljička Republika koja je bila u doba Dubrovačke, oni su bili gospoda, mi seljaci, imala je u statutu napisano: "Tko ukrade kokoš, mora vratiti janje, tko ukrade janje, taj vraća ovcu, tko ovcu, taj tele, a tko tele, taj će vratiti kravu" – govori Tomasović, pa dodaje: – E, a naša susjeda Dragica Mihaljević, ona je među najboljim ribičima na svijetu. Kad se naša Dragica pojavi na obali sa štapom, arbuni, bukve i moli odmah bježe. Jer ako joj dođu bliže od 200 metara, znaju oni da će brzo završiti na obali! Nastavljamo dalje prema plažama, tu su Mutogras, Sveti Martin, Javor, Grljevac, Strožanačka vala... I hotela je niz, od Lava, Splita, Edena, Neve, San Antonija, Sunca... Ima i malih kampova, a vile s bazenima niču kao gljive poslije kiše. Turista je sve više. Oliver Dragojević čuje se u svakom lokalu, idila je. Mir i tišina. Cvrčci preko dana prekidaju tišinu, a zrikavci preuzimaju pjesmu noću. – Naše je mjesto za odmor. Za ljude koji su se naradili preko godine i trebaju mir. Tu se noću ni muha ne čuje! Brze ljetne ljubavi Na plaži se dvojica okreću pa nam kažu: – Bile su tu neke Slovenke i pitale nas ima li još u Podstrani galebova. A mi brzo telefon u ruke, zovemo jednog, on u Plodinama, zovemo drugog, on u gradu, trećem se spava, četvrti ima posla doma... Nitko ni da čuje! Rekli smo im: "Nema više, morat ćete preuzeti stvari u svoje ruke". I što je bilo, jesu li ipak našle ljetnu ljubav? – Ne znamo... Ljetnih, brzih ljubavi više nema, to trebate tražiti drugdje, ali zato u Podstrani ima svega ostalog što vam srce poželi.

UKUPNI POREDAK

1. JEZERA 96

2. PODSTRANA 91

3. PRIVLAKA 89

4. SVFILIP I JAKOV 89

5. MIMICE 87

6. MEDVEJA 86

7. RAŽANAC 86

8. VOLOSKO 86

9. BILICE 85

10. LUN 84

11. BANJOLE 83

12. JADRANOVO 82

13. KLENOVICA 82

14. POSEDARJE 82

15. Z. ROGOZNIČKO 82

16. GLAVOTOK 81

17. ZABLAĆE 81

18. KRNICA 80

19. L.ŠUGARJE 80

20. PEROJ 80

21. ROVANJSKA 80

22. KARIGADOR 78

23. IGRANE

24. BRATUŠ

25. MLINI

26. ŽULJANA

27. SLANO

28. KLEK

29. ZATON

OCJENA

Gostoljubivost i susretljivost 9

Čistoća i urednost mjesta 9

Plaže 10

Raznolikost smještaja 10

Kvaliteta ugostiteljske ponude 9 

Sadržaji za djecu10

Događanja9

Opskrbljenost 9

Autohtonost 8

Opći dojam 8

UKUPNA OCJENA 91

izvor: vecernji.hr

Gori nebo, gori zemlja, ljudi ludi od nesnosnih vrućina koje mozak pretvaraju u onu Milanovićevu kaugumu na asfaltu pred kolodvorom, teško je biti pametan po sparinama a i inače. Srećom je u nedjelju malo popustilo, barem kod nas oko Zagreba, u Dalmaciji i dalje pretoplo, trpe trpovi u moru i jedva čekaju da ih ukradu gastrolopovi, ježeva sve manje, a periske nestaju kao Hrvati.

Ali još smo tu, nas i turista svakoga jutra pet milijuna! S onih četiri milijuna izvan RH, s pola milijuna u BiH, eto nas na gotovo deset milijuna, s lažnim Hrvatima, dotično Bošnjacima muslimanima koji se tako predstavljaju za izbore, okruglo deset milijuna. I tko bi se na nas usudio. Neka se samo sjete Oluje, koje smo se i mi sjetili petoga dana kolovoza i slavili u kipućem Kninu, eh da smo tih godina imali veliku flotu borbenih zrakoplova kao danas, i brže bi sve išlo (eto što čini vrućina, nešto sam pobrkao), da smo imali današnje mudro vodstvo, a ne samo Franju i Šuška, Bobetka, Gotovinu i Markača, bilo bi i prije bljeskova i gromova, a Hrvatska oslobođena već 1992. s olujnim Banožićem i nožićima na čelu. Ali ne, nismo imali ni mobitele, samo smo motorolali.

Zaboravite ovaj uvod, ipak je HKV kulturni portal, pa nam kulturi skloni predbacuju da se previše bavimo politikom i povijesnim vratolomijama. Zato ću opisati kako umjetnici domoljubi slave Oluju, iz velikoga broja ljetnih događaja izdvojiti onaj u Podstrani po imenu Dobrojutro more (po kanonskim stihovima nesretnoga Josipa Pupačića, naravno). Svakoljetna pjesnička svečanost, uvijek 4. kolovoza, uz Dan hrvatske pobjede, zahvalnosti i branitelja, tako od 1997.kada je prvi put ostvarena zamisao čvrstoga momka iz Poljica, Milana Vukovića, čovjeka koji je u olovnim vremenima spašavao čast hrvatskoga pravnika braneći disidente na komunističkim sudovima, uz njega utemeljitelji Dobrojutromora također Poljičan Nedjeljko Mihanović, pa Jakša Fiamengo, Nikola Cindro i Anđelko Novaković. Elem, okupljaju se pjesnici već dvadeset i šest godina na dan kada je Oluja u stvari započela, njoj u čast i zahvalu. Stižu u Podstranu sa svih strana, dočekuju ih matičari podstranski, partneri im DHK i općina, ne prepoznaju ih furešti zabavljeni i očarani kilometarskim plažama iznad kojih stoluju hoteli, restorani, apartmani (a buke nema), ponad njih cesta koja vodi prema Omišu, zagušena, začepljena, pa se domaći ljudi voze samo njima poznatim brdskim obilaznicama, uskim, zavojitim ulicama, u slavu urbanizma kaosa. A još više, u dodiru s nebom, mitski je Perun, kamenita planina prema kojoj se veru novogradnje. Tako se Podstrana širi obratnim smjerom nego u staro doba kada se s mora bojala gusara pa smjestila Perunu pod noge, stara ili gornja Podstrana.

I dolje pokraj žala postoje oaze davnih vremena: uz negdašnju rimsku, to jest rimljansku cestu crkva sv. Martina iz doba kada se Hrvati ničega i nikoga nisu bojali, pa je baš na tom mjestu knez Mislav uveo sankcije duždu Tradoniku (doduše tek je Branimir sredio za duga vremena vjerolomne Mlečiće). A nije samo deveto stoljeće na tom mjestu, nego i drugo kada je tu u starosti živio i umro Lucius Artorius Castus, u Engleskoj kolokvijalno zvan kraljem Arturom. Njegov je sarkofag u sv. Martinu, i natpis koji svjedoči o pedeset godina dugom ratnom putu toga vojskovođe, od Armenije do Britanije, gdje je djelom, likom i načinom ratovanja neobično nalik Arturu iz legende, pa sve više povjesnika u svijetu drži da je taj Artorius iz Podstrane doista bio Artur. I eto naše skromnosti! Da bilo tko u Europama ima Artura, načinio bi iz toga senzaciju i proslavio mjesto, a mi ga tek bojažljivo spominjemo. Takvi smo, samozatajni. Druga je oaza uz more đardino obitelji Cindro, ugodni maleni perivoj u kojemu prve večeri Dobrojutra Kišević govori stihove antologijskih hrvatskih pjesnika i svoje, snažnim glasom i samo njemu svojstvenim interpretacijskim čarolijama.Uz Kaštelana, prirodno, povezuje Bonaventuru Dudu.

Druge večeri, nakon valjda najvrućega dana ovoga ljeta, diže se pjesnička postrojba do Gornje Podstrane, ispod ranohrvatskoga svetišta sv. Jurja na Perunskom, gdje je kršćanski Bog zamijenio Gromovnika. Sunce nikako ne pronalazi zapad, kao da uživa u svojemu veličanstvu. Sparno je i u crkvi Bezgrješnoga Začeća BDM, gdje kratku misu drži velečasni Nimac, koji će se potom pridružiti pjesničkoj večeri i dodjeli plakete Dobrojutro more. Ta se svečanost obavlja u vrtu Čitnice (da, točno tako), scenografski tako oblikovana da pjesnici i pjesnikinje sjede gore na visini, a prozaici i gosti dolje u nizini, kao što se pristoji. Hrvatsku himnu (a koju bi, ne će valjda…) pjeva operna pjevačica, zanosno, sve djeluje doista domoljubno, baš ugodno premda vrućina ne popušta ni kada je sunce napokon odustalo, govore Darijo Radović, predsjednik ogranka Matice, načelnik općine Mijo Dropuljić, Zlatko Krilić, predsjednik Društva hrvatskih književnika, među pjesnicima koji čitaju svoje stihove i tajnik DHK Marko Gregur, ali nisu samo poete iz RH nego tekoreći Hrvati izvan Republike Hrvatske, iz Herceg Bosne predsjednik književnika Ivan Baković, iz Vojvodine pjesnik i političar Tomislav Žigmanov, kojega uvijek rado vidim, nije mu lako ondje gdje jest. Iz Zagreba vrlo simpatični i vrlo daroviti Tomislav Domović kojemu je pohvalne pogovore pisao veliki Dubravko Horvatić, još mnogi su tu, domaći i došljaci, neka se ne uvrijede što nisam sve spomenuo, ali moram reći da sam iznenađen što je među njima i televizijski voditelj, sjajni politički analitičar Branimir Farkaš. Eto, nisam znao da je i pjesnik, moj grijeh.

Dodjela plakete Dobrojutro more (rad: Kažimir Hraste), ove godine prozaičnomu piscu. U dvadeset šest godina samo nekoliko prozaika, i samo nekoliko osoba ženskoga spola (Vesna Parun, Anka Petričević, Nevenka Nekić). Prvih godina laureati bijahu redom: Miličević, Marinković, Mihalić, Tadijanović, Paljetak, M. S. Mađer,Tomičić, Slaviček, o onima koji slijede informirajte se na internetu da ovu rubriku ne pretvorim u telefonski imenik.

Rekoh i ja nešto, o fenomenu Poljica koje predstavljaju važan i prevažan dio naše domovine od vremena Hrvatske kneževine do danas, postojbina ratnika i pjesnika, ali i neizostavna u pravnoj povijesti. Pjesnici rođeni na ovom tlu, poglavito oni iz druge polovice dvadesetoga stoljeća, pripadaju vrhu hrvatske književnosti, koja bi bez njih bila kao Hrvatska bez mora… A i jest tako, što bi bila bez Drage Ivaniševića, Jure Kaštelana, Josipa Pupačića, Nikole Miličevića, uz njih Jakše Ercegovića, Karamana i Novakovića. U stvari , ako gledamo broj književnika na nevelikom prostoru (a Poljica se računaju od Žrnovnice do Cetine), samo je Zlatna dolina na sjeveru usporediva.

Jesam li vam dosadio, poštovani štioci? Još da dovršim: prošla je ponoć, a ni naznake lahora, s terase Čitnice vide se, kao iz zrakoplova, svjetla Splita (gdje je Hajduk upravo ispratio Portugalce), Stobreča i Podstrane, nadohvat ruke preko mirnoga mora Supetar kao velika, rasvijetljena lađa, blizu i Sutivan. Pijemo dobro vino i ulazimo u Dan zahvalnosti.

Vozim se sutradan stazom slonova, to jest nacionalističkom autocestom prema Zagrebu, slušam na radiju govore iz Knina, bome su se oba dobro rasrdila, i Plenković na Srbijance koji bi htjeli hrvatske pilote (valjda nemaju dosta svojih) i jurisdikciju nad Hrvatskom i Hrvatima, a Milanović na muslimane Bošnjake i njihovu drskost. Državnički, takoreći, govori, barem za Oluju, a trebalo bi tako uvijek, na svaki bezobrazluk odgovoriti punom snagom. Često se sada govori da smo na pravoj strani povijesti, dobro, ali je važnije biti na pravoj strani zemljopisa.

Kod kuće, u kući, listam hrpu knjiga kojima su me nadarili autori, za kraj izdvajam opsežnu prozu Zorana Jurišića koji u Podstrani bijaše srdačan domaćin književnicima. Iznenađen sam dramaturgijom, majstorskim prepletom fikcije i zbilje, povijesnom podlogom i svjedočanstvima o ljudima koje su Talijani i četnici natjerali da se pridruže onima koji su ih, misleći samo na komunističku revoluciju, rabili i zlorabili. Vidim na koricama da knjigu hvale Nedjeljko Mihanović i Ivan Tolj (i Tolj je laureat Dobrojutromore), Mihanović ju naziva neponovljivom. I jest.

Svršetkom prošloga tjedna – crna subota, tragedija poljskih hodočasnika. Od srednjega vijeka hodočašća su bila opasna, mnogi se nisu vratili kućama, ali danas ne bi trebalo biti tako. Nezavisno od hodočašća smrti mnogih novinara, što od bolesti, što od nehajnosti sustava.

U nedjelju Dan mačaka. Pod mojim radnim stolom leži tigrasti mačić, netko ga je nedavno bacio u dvorište, pronašao ga moj pas i javio mi, sada su već veliki prijatelji.

Hrvoje Hitrec/HKV

izvor: kamenjar

Treći najkorisniji igrač završenog U20 EP, Tomislav Buljan, ima novi klub.

Tomislav Buljan je i službeno postao novi igrač Joventuta iz Badalone, iako je ova vijest poznata već nekoliko dana. Buljan je tako napustio Hrvatsku i sreću će potražiti u Španjolskoj, a klub je zbog njegovog daljnjeg razvoja odlučio za početak ga poslati na posudbu u drugoligaša Prat, javlja sportskikod.

Buljan se iskazao na nedavno završenom EP za mlađe seniore, gdje je bio naš najbolji igrač i ukupno treći u poretku za MVP-a prvenstva. Svakako treba reći da je iza Buljana jedna neobična sezona, u koju je ušao kao juniorski MVP Hrvatske iz pretprošle sezone, kada je sa svojim suigračima Zadru donio naslov juniorskog prvaka.

Bilo je za očekivati da će dobiti priliku u seniorskom sastavu Zadra, pogotovo što se osim igrom ističe i odličnim fizičkim predispozicijama, gdje je u velikoj prednosti u odnosu na ostale svoje vršnjake. Ipak, pravu priliku nije dobio, ostalo je sve na obećanjima, gledanju treninga sa strane i mrvicama od minutaže pa čak i onda kada je ubacivao poene Partizanu usred Beograda. Rekli bismo, klasična priča i iskustvo većine mladih igrača u Hrvatskoj…

No, Buljana to nije omelo, što nije slučaj sa nekim drugim igračima pa je na prvenstvu pokazao svoje pravo lice, iako su i njegove brojke tamo mogle biti puno bolje da je bilo još pokoje minute više, a nije da ih nije zaslužio. Iskazao se u svim segmentima igre, što je velik broj skauta prepoznao, a kada je i službeno raskrstio sve veze sa Zadrom, mogao je u pregovore sa ostalim klubovima.

Nakon dugog vaganja, odluka je pala na Španjolsku i Joventut, sredinu koju je Buljan sa svojom obitelji i agentom prepoznao kao onu koja mu može ponuditi najviše u njegovom košarkaškom razvoju.

Sretno Tomo!

U četvrtak 11. kolovoza s početkom u 20 sati i 30 minuta ispred crkve Gospe u Siti u Strožancu održava se smotra Dalmatinskih klapa.

Koncert će biti kombinacija nastupa ženskih: Kurjože i Marjanke, muških klapa: Praska, sv. Florijan, sv. Jerolim, Podvorje, Stobreč i miješane klape Žrnovnica.

Ulaz je za sve posjetitelje besplatan.

Kazališna družina Ritam igre iz Splita nastupa večeras u 21 sat ispred zgrade Općine, a izvodit će se komedija
'Roko i Cicibela'.