Gori nebo, gori zemlja, ljudi ludi od nesnosnih vrućina koje mozak pretvaraju u onu Milanovićevu kaugumu na asfaltu pred kolodvorom, teško je biti pametan po sparinama a i inače. Srećom je u nedjelju malo popustilo, barem kod nas oko Zagreba, u Dalmaciji i dalje pretoplo, trpe trpovi u moru i jedva čekaju da ih ukradu gastrolopovi, ježeva sve manje, a periske nestaju kao Hrvati.

Ali još smo tu, nas i turista svakoga jutra pet milijuna! S onih četiri milijuna izvan RH, s pola milijuna u BiH, eto nas na gotovo deset milijuna, s lažnim Hrvatima, dotično Bošnjacima muslimanima koji se tako predstavljaju za izbore, okruglo deset milijuna. I tko bi se na nas usudio. Neka se samo sjete Oluje, koje smo se i mi sjetili petoga dana kolovoza i slavili u kipućem Kninu, eh da smo tih godina imali veliku flotu borbenih zrakoplova kao danas, i brže bi sve išlo (eto što čini vrućina, nešto sam pobrkao), da smo imali današnje mudro vodstvo, a ne samo Franju i Šuška, Bobetka, Gotovinu i Markača, bilo bi i prije bljeskova i gromova, a Hrvatska oslobođena već 1992. s olujnim Banožićem i nožićima na čelu. Ali ne, nismo imali ni mobitele, samo smo motorolali.

Zaboravite ovaj uvod, ipak je HKV kulturni portal, pa nam kulturi skloni predbacuju da se previše bavimo politikom i povijesnim vratolomijama. Zato ću opisati kako umjetnici domoljubi slave Oluju, iz velikoga broja ljetnih događaja izdvojiti onaj u Podstrani po imenu Dobrojutro more (po kanonskim stihovima nesretnoga Josipa Pupačića, naravno). Svakoljetna pjesnička svečanost, uvijek 4. kolovoza, uz Dan hrvatske pobjede, zahvalnosti i branitelja, tako od 1997.kada je prvi put ostvarena zamisao čvrstoga momka iz Poljica, Milana Vukovića, čovjeka koji je u olovnim vremenima spašavao čast hrvatskoga pravnika braneći disidente na komunističkim sudovima, uz njega utemeljitelji Dobrojutromora također Poljičan Nedjeljko Mihanović, pa Jakša Fiamengo, Nikola Cindro i Anđelko Novaković. Elem, okupljaju se pjesnici već dvadeset i šest godina na dan kada je Oluja u stvari započela, njoj u čast i zahvalu. Stižu u Podstranu sa svih strana, dočekuju ih matičari podstranski, partneri im DHK i općina, ne prepoznaju ih furešti zabavljeni i očarani kilometarskim plažama iznad kojih stoluju hoteli, restorani, apartmani (a buke nema), ponad njih cesta koja vodi prema Omišu, zagušena, začepljena, pa se domaći ljudi voze samo njima poznatim brdskim obilaznicama, uskim, zavojitim ulicama, u slavu urbanizma kaosa. A još više, u dodiru s nebom, mitski je Perun, kamenita planina prema kojoj se veru novogradnje. Tako se Podstrana širi obratnim smjerom nego u staro doba kada se s mora bojala gusara pa smjestila Perunu pod noge, stara ili gornja Podstrana.

I dolje pokraj žala postoje oaze davnih vremena: uz negdašnju rimsku, to jest rimljansku cestu crkva sv. Martina iz doba kada se Hrvati ničega i nikoga nisu bojali, pa je baš na tom mjestu knez Mislav uveo sankcije duždu Tradoniku (doduše tek je Branimir sredio za duga vremena vjerolomne Mlečiće). A nije samo deveto stoljeće na tom mjestu, nego i drugo kada je tu u starosti živio i umro Lucius Artorius Castus, u Engleskoj kolokvijalno zvan kraljem Arturom. Njegov je sarkofag u sv. Martinu, i natpis koji svjedoči o pedeset godina dugom ratnom putu toga vojskovođe, od Armenije do Britanije, gdje je djelom, likom i načinom ratovanja neobično nalik Arturu iz legende, pa sve više povjesnika u svijetu drži da je taj Artorius iz Podstrane doista bio Artur. I eto naše skromnosti! Da bilo tko u Europama ima Artura, načinio bi iz toga senzaciju i proslavio mjesto, a mi ga tek bojažljivo spominjemo. Takvi smo, samozatajni. Druga je oaza uz more đardino obitelji Cindro, ugodni maleni perivoj u kojemu prve večeri Dobrojutra Kišević govori stihove antologijskih hrvatskih pjesnika i svoje, snažnim glasom i samo njemu svojstvenim interpretacijskim čarolijama.Uz Kaštelana, prirodno, povezuje Bonaventuru Dudu.

Druge večeri, nakon valjda najvrućega dana ovoga ljeta, diže se pjesnička postrojba do Gornje Podstrane, ispod ranohrvatskoga svetišta sv. Jurja na Perunskom, gdje je kršćanski Bog zamijenio Gromovnika. Sunce nikako ne pronalazi zapad, kao da uživa u svojemu veličanstvu. Sparno je i u crkvi Bezgrješnoga Začeća BDM, gdje kratku misu drži velečasni Nimac, koji će se potom pridružiti pjesničkoj večeri i dodjeli plakete Dobrojutro more. Ta se svečanost obavlja u vrtu Čitnice (da, točno tako), scenografski tako oblikovana da pjesnici i pjesnikinje sjede gore na visini, a prozaici i gosti dolje u nizini, kao što se pristoji. Hrvatsku himnu (a koju bi, ne će valjda…) pjeva operna pjevačica, zanosno, sve djeluje doista domoljubno, baš ugodno premda vrućina ne popušta ni kada je sunce napokon odustalo, govore Darijo Radović, predsjednik ogranka Matice, načelnik općine Mijo Dropuljić, Zlatko Krilić, predsjednik Društva hrvatskih književnika, među pjesnicima koji čitaju svoje stihove i tajnik DHK Marko Gregur, ali nisu samo poete iz RH nego tekoreći Hrvati izvan Republike Hrvatske, iz Herceg Bosne predsjednik književnika Ivan Baković, iz Vojvodine pjesnik i političar Tomislav Žigmanov, kojega uvijek rado vidim, nije mu lako ondje gdje jest. Iz Zagreba vrlo simpatični i vrlo daroviti Tomislav Domović kojemu je pohvalne pogovore pisao veliki Dubravko Horvatić, još mnogi su tu, domaći i došljaci, neka se ne uvrijede što nisam sve spomenuo, ali moram reći da sam iznenađen što je među njima i televizijski voditelj, sjajni politički analitičar Branimir Farkaš. Eto, nisam znao da je i pjesnik, moj grijeh.

Dodjela plakete Dobrojutro more (rad: Kažimir Hraste), ove godine prozaičnomu piscu. U dvadeset šest godina samo nekoliko prozaika, i samo nekoliko osoba ženskoga spola (Vesna Parun, Anka Petričević, Nevenka Nekić). Prvih godina laureati bijahu redom: Miličević, Marinković, Mihalić, Tadijanović, Paljetak, M. S. Mađer,Tomičić, Slaviček, o onima koji slijede informirajte se na internetu da ovu rubriku ne pretvorim u telefonski imenik.

Rekoh i ja nešto, o fenomenu Poljica koje predstavljaju važan i prevažan dio naše domovine od vremena Hrvatske kneževine do danas, postojbina ratnika i pjesnika, ali i neizostavna u pravnoj povijesti. Pjesnici rođeni na ovom tlu, poglavito oni iz druge polovice dvadesetoga stoljeća, pripadaju vrhu hrvatske književnosti, koja bi bez njih bila kao Hrvatska bez mora… A i jest tako, što bi bila bez Drage Ivaniševića, Jure Kaštelana, Josipa Pupačića, Nikole Miličevića, uz njih Jakše Ercegovića, Karamana i Novakovića. U stvari , ako gledamo broj književnika na nevelikom prostoru (a Poljica se računaju od Žrnovnice do Cetine), samo je Zlatna dolina na sjeveru usporediva.

Jesam li vam dosadio, poštovani štioci? Još da dovršim: prošla je ponoć, a ni naznake lahora, s terase Čitnice vide se, kao iz zrakoplova, svjetla Splita (gdje je Hajduk upravo ispratio Portugalce), Stobreča i Podstrane, nadohvat ruke preko mirnoga mora Supetar kao velika, rasvijetljena lađa, blizu i Sutivan. Pijemo dobro vino i ulazimo u Dan zahvalnosti.

Vozim se sutradan stazom slonova, to jest nacionalističkom autocestom prema Zagrebu, slušam na radiju govore iz Knina, bome su se oba dobro rasrdila, i Plenković na Srbijance koji bi htjeli hrvatske pilote (valjda nemaju dosta svojih) i jurisdikciju nad Hrvatskom i Hrvatima, a Milanović na muslimane Bošnjake i njihovu drskost. Državnički, takoreći, govori, barem za Oluju, a trebalo bi tako uvijek, na svaki bezobrazluk odgovoriti punom snagom. Često se sada govori da smo na pravoj strani povijesti, dobro, ali je važnije biti na pravoj strani zemljopisa.

Kod kuće, u kući, listam hrpu knjiga kojima su me nadarili autori, za kraj izdvajam opsežnu prozu Zorana Jurišića koji u Podstrani bijaše srdačan domaćin književnicima. Iznenađen sam dramaturgijom, majstorskim prepletom fikcije i zbilje, povijesnom podlogom i svjedočanstvima o ljudima koje su Talijani i četnici natjerali da se pridruže onima koji su ih, misleći samo na komunističku revoluciju, rabili i zlorabili. Vidim na koricama da knjigu hvale Nedjeljko Mihanović i Ivan Tolj (i Tolj je laureat Dobrojutromore), Mihanović ju naziva neponovljivom. I jest.

Svršetkom prošloga tjedna – crna subota, tragedija poljskih hodočasnika. Od srednjega vijeka hodočašća su bila opasna, mnogi se nisu vratili kućama, ali danas ne bi trebalo biti tako. Nezavisno od hodočašća smrti mnogih novinara, što od bolesti, što od nehajnosti sustava.

U nedjelju Dan mačaka. Pod mojim radnim stolom leži tigrasti mačić, netko ga je nedavno bacio u dvorište, pronašao ga moj pas i javio mi, sada su već veliki prijatelji.

Hrvoje Hitrec/HKV

izvor: kamenjar

Treći najkorisniji igrač završenog U20 EP, Tomislav Buljan, ima novi klub.

Tomislav Buljan je i službeno postao novi igrač Joventuta iz Badalone, iako je ova vijest poznata već nekoliko dana. Buljan je tako napustio Hrvatsku i sreću će potražiti u Španjolskoj, a klub je zbog njegovog daljnjeg razvoja odlučio za početak ga poslati na posudbu u drugoligaša Prat, javlja sportskikod.

Buljan se iskazao na nedavno završenom EP za mlađe seniore, gdje je bio naš najbolji igrač i ukupno treći u poretku za MVP-a prvenstva. Svakako treba reći da je iza Buljana jedna neobična sezona, u koju je ušao kao juniorski MVP Hrvatske iz pretprošle sezone, kada je sa svojim suigračima Zadru donio naslov juniorskog prvaka.

Bilo je za očekivati da će dobiti priliku u seniorskom sastavu Zadra, pogotovo što se osim igrom ističe i odličnim fizičkim predispozicijama, gdje je u velikoj prednosti u odnosu na ostale svoje vršnjake. Ipak, pravu priliku nije dobio, ostalo je sve na obećanjima, gledanju treninga sa strane i mrvicama od minutaže pa čak i onda kada je ubacivao poene Partizanu usred Beograda. Rekli bismo, klasična priča i iskustvo većine mladih igrača u Hrvatskoj…

No, Buljana to nije omelo, što nije slučaj sa nekim drugim igračima pa je na prvenstvu pokazao svoje pravo lice, iako su i njegove brojke tamo mogle biti puno bolje da je bilo još pokoje minute više, a nije da ih nije zaslužio. Iskazao se u svim segmentima igre, što je velik broj skauta prepoznao, a kada je i službeno raskrstio sve veze sa Zadrom, mogao je u pregovore sa ostalim klubovima.

Nakon dugog vaganja, odluka je pala na Španjolsku i Joventut, sredinu koju je Buljan sa svojom obitelji i agentom prepoznao kao onu koja mu može ponuditi najviše u njegovom košarkaškom razvoju.

Sretno Tomo!

U četvrtak 11. kolovoza s početkom u 20 sati i 30 minuta ispred crkve Gospe u Siti u Strožancu održava se smotra Dalmatinskih klapa.

Koncert će biti kombinacija nastupa ženskih: Kurjože i Marjanke, muških klapa: Praska, sv. Florijan, sv. Jerolim, Podvorje, Stobreč i miješane klape Žrnovnica.

Ulaz je za sve posjetitelje besplatan.

Kazališna družina Ritam igre iz Splita nastupa večeras u 21 sat ispred zgrade Općine, a izvodit će se komedija
'Roko i Cicibela'.

Perun je mitsko brdo koje nosi ime vrhovnog praslavenskog božanstva. Reljefno dijeli Žrnovnicu i Podstranu, no zahvaljujući aktivnostima udruge Žrvanj, planinarskog društva Perun te turističkih zajednica, ovaj prostor sve je umreženiji. Već su obnovljeni i opremljeni desetci kilometara tematsko-poučnih staza preko Peruna i oko njega, a ovo ljeto kreće kulturna manifestacija koja će dodatno povezati ovaj prostor.

Udruga Žrvanj i Općina Podstrana organiziraju prvi Full Moon Perun u skopu 1. Perun art festivala.

Bit će ovo veličanstven događaj iznad Gornje Postrane za sve ljubitelje prirode i klapske pisme. Naime, vrijedna udruga Žrvanj pokrene prvi PAF - Perun art festival koji je uključivati nekoliko događaja na brdu Perun i s njegove podstranske ili žrnovačke, odnosno splitske strane. Suroganizatori događaja su Općina Podstrana, TZ općine Podstrana i Planinarsko društvo Perun.

Naime, prvi u nizu bit će jedinstveni Full Moon Perun, susret tradicionalnih dalmatinskih klapa u noći punog mjeseca. Sve će početi u petak, 12. kolovoza 2022. iza 20 sati.

Klape će nastupiti na Vršini iznad Gornje Postrane, ispred tamošnje povijesne crkvice Sv. Jure. U njenom dvorištu još se nalaze prapovijesni ostaci i dokazi postojanja života na novom prostoru i prije dolaska Grka.

Klape će posjetiteljima podariti dalmatinsku pismu onako kako se pjevala u prošlosti, bez mikrofona, bez rasvjete. Prirodna pozornica nudi ništa manje od - spektakla - panorama Splita, Podstrane, dalmatinski otoka, Mosor..

Nema naplate ulaza, a slično kao na Sanu Sustipanske noći, posjetitelji sjede na jastucima ili dekicama, a u noći punog mjeseca uživat će u nastupu triju klapa.

KAKO DOĆI DO VRŠINE?

Posjetitelji mogu svoje automobile parkirati u Gornjoj Podstrani. Tada se uređenom planinarskom stazom (Križni put) pješači 20-ak minuta do crkvice Sv. Jure. Preporučljivo je ponijeti sa sobom nešto vode te svjetiljku.

izvor: dalmacijadanas

Ovaj četvrtak, 4.8.2022. godine održan je 13. Festival marijansko - duhovne klapske pjesme 'Klape Gospi Sinjskoj'

Ženska klapa Kurjože iz Podstrane pobjednica je ovogodišnjeg 13. Festivala marijansko - duhovne pjesme ‘Klape Gospi Sinjskoj’ .
Klapa Praska je nagrađena s drugom nagradom stručnog žirija i prvom nagradom publike.
Čestitamo našim klapama!

U tvrdoj i čvrstoj utakmici Croatia Property Sales pokazala je zašto je dogurala ovoliko daleko u turniru. Sjajno se držala protiv izvrsne Podstrane, a Flavio Beck Junior definitivno je igrač kojeg je stvarno gušt gledat i platit kartu i više od dva medvida, koliko je od večeras iznos.
Na poluvrijeme se otišlo bez golova, a već nakon minutu Podstrana dolazi u vodstvo preko Buljana. No, u zadnjoj minuti utakmice autogolom Ibričića, Property Sales dolazi do izjednačenja i zasluženih penala.
A tamo već viđeno. Neznan kojim hvalospjevima opisati dvaput Pericu, koji je dvaput obranio penal, a s obzirom da je u pretprošloj utakmici ima 3/3, znači sve skupa 5/5, čoviku jednostavno se ne može dat gol iz penala! Buljan i Radmilo precizni za Podstranu, koja odlazi u finale.

Hrvatska slavi veliki dan! U veseloj i svečanoj atmosferi prolazi još jedna obljetnica vojno-redarstvene operacije „Oluja“ kojom je od okupatora oslobođen veći dio hrvatskog teritorija. Osim toga, sve Hrvatice i svi Hrvati danas slave i Dan pobjede i domovinske zahvalnost te Dan hrvatskih branitelja.

„Vi ste najzaslužniji što danas živimo u slobodnoj i neovisnoj državi“

Načelnik Općine Podstrana Mijo Dropuljić u znak zahvalnosti braniteljima, danas je zapalio svijeće i položio vijence na groblju Ban u Podstrani.

„Danas smo povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja položili vijence i zapalili svijeće za sve naše poginule branitelje na groblju Ban u Podstrani. Čestitam svima Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a posebno čestitam našim braniteljima njihov dan, Dan hrvatskih branitelja. Vi ste najzaslužniji što danas živimo u slobodnoj i neovisnoj državi“, istaknuo je načelnik Općine Podstrana Mijo Dropuljić.

Velika fešta na Petrićevu

Na kraju je pozvao sugrađane na proslavu u Podstrani. Održat će se na Petrićevu…

„Pozivam sve naše mještane i prijatelje Podstrane da današnji dan proslavimo večeras na Petrićevu, gdje smo za vas organizirali koncert na kojem će nastupiti Miro Boem i Aritmija bend“, zaključio je prvi čovjek Općine.

Autor: Augustin Markota / Foto: Facebook

Na temelju Odluke o financiranju Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, KLASA: 983-01/22-01/13, URBROJ: 524-07-02-01/2-22-15 od 26. srpnja 2022. godine, Odluke o izmjeni prve odluke o financiranju Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, KLASA: 983-01/22-01/13, URBROJ: 524-07-02-01/2-22-18 od 27. srpnja 2022. godine i Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, kodni broj: UP.02.1.1.16.0385, naša KLASA: 442-01/22-01/01, URBROJ: 2181-39-02-1-22-06 od 28. kolovoza 2022. godine te članka 46. Statuta Općine Podstrana („Službeni glasnik Općine Podstrana“ br. 07/21) načelnik Općine Podstrana za projekt „Ponovno zaželimo zajedno“, u sklopu natječaja „Zaželi – Program zapošljavanja žena – Faza III“ Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. godine objavljuje

JAVNI POZIV

za prijavu kandidatkinja za prijem u radni odnos na određeno vrijeme u okviru projekta „Ponovno zaželimo zajedno“ u svrhu pružanja usluge potpore i podrške starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju

Trajanje radnog odnosa: 6 mjeseci

Broj radnica koji se traži: 15 radnica

Mjesto rada: područje Općine Podstrana

Opis poslova: pomoć u kućanskim poslovima, pomoć u pripremi obroka u kućanstvima krajnjih korisnika, nabavka namirnica, podrška kroz razgovore i druženje te pratnja i pomoć korisnika u raznim društvenim aktivnostima, održavanje čistoće domova korisnika, briga o higijeni, pomoć pri oblačenju i svlačenju, pomoć u posredovanju u ostvarivanju raznih prava (dostava lijekova, plaćanje računa, dostava pomagala i sl.), pomoć u socijalnog integraciji i drugi poslovi vezani uz skrb starijih osoba i nemoćnih osoba.

Vrijeme početka i trajanja rada: predvidivo od 01. rujna 2022. godine do 28. veljače 2023. godine

Javni poziv kao i sve potrebne dokumente možete preuzeti u prilogu ovog članka