"To sam vam govorio da moja radost bude u vama i da vasa radost bude potpuna” (Iv 15, 11-12)

Pozivamo vas na duhovnu obnovu "KURSILJO
MALI TEČAJ KRŠĆANSTVA", koji će se održati u Pastoralnom centru župe Gospe od zdravlja (sv. Martin), Podstrana od 27. – 30.10.2022.

Tečaj vodi vlč. Andrija Vrane sa suradnicima

PROGRAM:

ČETVRTAK, 27.10.2022.
PETAK, 28.10.2022.
SUBOTA, 29.10.2022.
9:00 – 13:00 h
ručak
15:00 – 19:00 h

NEDJELJA, 30.10.2022.
17:00 – 20:30 h
17:00 – 20:30 h
9:00 – 13:00 h

Tečaj je besplatan. Broj sudionika je ograničen, te molimo za prijavu onih koji mogu sudjelovati tečaju sva četiri dana jer je tečaj cjelovit.

Sve informacije i prijave na broj 095 906 27 44, Zoran Jurišić

Općina Podstrana i Ronilačko ekološki klub Podstrana vas pozivaju na Ekološku akciju čišćenja podmorja u Podstrani

22.listopada 2022.g.

Pozivamo vas da nam se pridružite u ekološkoj akciji čišćenja podmorja koja će se održati 22.10.2022. g. na obalnom području Podstrane, u naseljima Miljevac i Grbavac (od hotela San Antonio do restorana Jure).

Okupljanje sudionika akcije je u 8:00 h na Šetalištu Vladimira Vukovića Vate (ispred caffe bar Tuki). Akciju će, u organizaciji Ronilačko ekološkog kluba Podstrana, podržati 50 ronioca, a sve sudionike nakon završetka akcije očekuje prigodna zakuska.

Pridružite nam se u što većem broju za čišću Podstranu!

U svrhu očuvanja pomorske baštine na području Općine Podstrana, Podstrana portal će vam u narednim tjednima kroz niz članaka ukazivati na važnost očuvanja prirodnog bisera koji stoljećima krasi ovaj predivni povijesni lokalitet nadomak Splita.

Vraćajući se duboko u prošlost, kroz istraživačke povijesne članke ćemo vas upoznati s povijesti Podstrane.

U četvrtom i petom dijelu naših istraživačkih članaka upoznajemo vas s arheološkim lokalitetima Podstrane u perspektivi arheološkog turizma.

U ovom novom od niza ciklusa članaka otkrit ćemo vam neke zanimljive informacije o gomilama i gradinama na južnom dijelu brda Perun.

Prostora na planinskoj kosi Poljičkog Primorja privlači toponim Perun u čijem se imenu prepoznaje mitološki lik boga gromovnika Peruna

Naime, na potezu od zapada prema istoku uz južne padine brda Perun, pronalazi se veći broj lokaliteta datiranih u prapovijest, ali i kasnija razdoblja.

Odraz su oni koliko kultno-religijskog toliko i naseobinsko-obrambenog kontinuiteta u jednom poglavlju prošlosti. Posebnu pažnju u iščitavanju prostora na planinskoj kosi Poljičkog Primorja privlači toponim Perun u čijem se imenu prepoznaje mitološki lik boga gromovnika Peruna, vrhovnog božanstva staroslavenkog panteona.

Slika 1: Crkvica sv. Jurja na Perunskom sa ostacima polukružnog kamenog nasipa Duge gomile (Ursić 2017.)

Krećući se od krajnje zapadne točke Primorske Kose, prva odredišna točka u traganju za starinama i mitološkoj interpretaciji na liniji južnog oboda brda Perun crkvica je sv. Jurja (sv. Jure) sa ostacima polukružnoga kamenoga nasipa (Duga gomila) na vrhuncu Perunsko (441 m) iznad rijeke Žrnovnice.

Prva odredišna točka u traganju za starinama i mitološkoj interpretaciji na liniji južnog oboda brda Perun crkvica je sv. Jurja

Polazeći od toga da je tu bilo slavensko Perunovo svetište, Katičić u titularu crkvice vidi preslojavanje kultova: „A Perunov grad na gori dobro je poznat iz istočnoslavenske predaje.

Nema, doista, razumna razloga da se ta crkvica svetoga Jure ne smatra kontinuitetom kulta na svetom mjestu, kontinuitetom preko praga pokrštenja. Sveti Juraj tu je dakle naslijedio Perunovo svetište.

On je zamijenio Peruna, moglo bi se upravo reći da ga je u novom kršćanskom kontekstu mimikrijom prikrio. Na to se nailazi i u drugih naroda slavenskoga jezika” (Katičić 2011, str. 82.). Odgovor na ovo vjerojatno se krije u Dugoj gomili „koja čitav ovaj prostor pretvara u u dobro zaštićeno uporište i prirodnu Krećući se od krajnje zapadne točke Primorske Kose, prva odredišna točka u traganju za starinama i mitološkoj interpretaciji na liniji južnog oboda brda Perun crkvica je sv. Jurja (sv. Jure) sa ostacima polukružnoga kamenoga nasipa (Duga gomila) na vrhuncu Perunsko (441 m) iznad rijeke Žrnovnice.

Polazeći od toga da je tu bilo slavensko Perunovo svetište, Katičić u titularu crkvice vidi preslojavanje kultova: „A Perunov grad na gori dobro je poznat iz istočnoslavenske predaje. Nema, doista, razumna razloga da se ta crkvica svetoga Jure ne smatra kontinuitetom kulta na svetom mjestu, kontinuitetom preko praga pokrštenja. Sveti Juraj tu je dakle naslijedio Perunovo svetište.

On je zamijenio Peruna, moglo bi se upravo reći da ga je u novom kršćanskom kontekstu mimikrijom prikrio. Na to se nailazi i u drugih naroda slavenskoga jezika” (Katičić 2011, str. 82.).

„Nije isključeno, da se spomenuta narodna predaja o »velikoj crkvi« na ovome brdu odnosi na čitav taj prostor…“

Odgovor na ovo vjerojatno se krije u Dugoj gomili „koja čitav ovaj prostor pretvara u u dobro zaštićeno uporište i prirodnu tvrđavu” (Škobalj 1970, str. 125.).

Osim fortifikacijskih – obrambenih karakteristika, u limitnom nasipu na Perunskom Škobalj preko narodne predaje o »velikoj crkvi« vidi i drevno svetište: „Nije isključeno, da se spomenuta narodna predaja o »velikoj crkvi« na ovome brdu odnosi na čitav taj prostor, što ga zatvara ova gomila, te bi prema tome taj prostor bio ne samo ratničko uporište ili utvrđenje, nego i »sveto brdo«, dotično žrtvište ili neko znamenito pretkršćansko svetište u smislu »velike crkve« ili, recimo, primitivne »akropole«” (Škobalj 1970, str. 125.).

Slika 2: Gomila nad Obložinama (lijevo) i gradina na Peruniću (desno), pogled sa sjeveroistoka (Antunović 2017.)

Doprinosimo promociji, zaštiti i revitalizaciji pomorske baštine

U novom članku još ćemo vam nešto otkriti o gradinama i gomiama na južnom dijelu brda Perun.

Također, upoznat ćemo vas s arheološkim lokalitetima Podstrane u perspektivi arheološkog turizma.

Tim člankom Podstrana Portal će vas upoznati s još jednim važnim aspektom razvoja turističke perspektive, ali i očuvanja povijesno bitnih lokaliteta na području Općine.

Podsjetimo, provedba ovoga Programa doprinosi promociji, zaštiti i revitalizaciji pomorske baštine te promociji projekta „Pomorsko je dobro” na području Splitsko – dalmatinske županije.

U svrhu očuvanja pomorske baštine na području Općine Podstrana, Podstrana portal će vam u narednim tjednima kroz niz članaka ukazivati na važnost očuvanja prirodnog bisera koji stoljećima krasi ovaj predivni povijesni lokalitet nadomak Splita.

Vraćajući se duboko u prošlost, kroz istraživačke povijesne članke ćemo vas upoznati s povijesti Podstrane.

Arheološki lokaliteti Podstrane u perspektivi arheološkog turizma

U drugom dijelu naših istraživačkih članaka upoznajemo vas s arheološkim lokalitetima Podstrane u perspektivi arheološkog turizma.

Naime, s obzirom na sferu interesa, razvojna turistička kategorija koja bi se u tome prepoznala je arheološki turizam. Pregled odabranih lokaliteta kroz njihov povijesni značaj upotpunjen dosadašnjim arheološkim istraživanjima – nalazima, početni je korak u dobivanju šire slike baštinskog naslijeđa Podstrane, s naglaskom na prapovijesno i antičko razdoblje.

To je ujedno i osnova za osmišljavanje turističke interpretacije i međusobno umrežavanje lokaliteta kroz itinerare posložene po određenim tematskim cjelinama.

„Arheološki lokaliteti, kao i kulturne znamenitosti općenito, ne postoje izdvojeni u vremenu i prostoru. Danas, kao i u prošlosti, tvore dio šire cjeline i tek kad ih se sagleda u cjelovitom kontekstu moguće je spoznati njihov puni značaj i smisao” (Mihelić 2009., str. 323.).

Na položaju crkvice sv. Martina u Podstrani, donedavno se pronalazio neznatno fragmentirani monumentalni natpis o iznimnoj vojnoj i administrativnoj karijeri visokopozicioniranog rimskog časnika Lucija Artorija Kasta

Kao sastavni dio ogradnog zida groblja na položaju crkvice sv. Martina u Podstrani, donedavno se pronalazio neznatno fragmentirani monumentalni natpis o iznimnoj vojnoj i administrativnoj karijeri visokopozicioniranog rimskog časnika Lucija Artorija Kasta. Polazeći od njegovog arhitektonskog (ugradbenog), a potom i sepulkralnog karaktera, natpis (CIL III, 1919 = 8513 = 12813) je u svojoj izvornoj funkciji po svoj prilici stajao nad vratima zidanog mauzoleja unutar uređenog grobnog areala (hortus) (Cambi 2014., str. 31., 36 - 37.).

Kako bi se zaštitio od atmosferilija i mogućih oštećenja danas je pohranjen u spomenutoj crkvici, dok je na njegovoj prijašnjoj poziciji, u zidu od velikih kamenih blokova uz cestu Svetog Martina (državna cesta D8) postavljena vjerna kopija.

Drugi epigrafski spomenik sa imenom Lucija Artorija Kasta i popisom dužnosti koje je obavljao za svog života sastojao se od triju ulomaka čiji se pronalazak također vezuje za lokalitet crkvice sv. Martina u Podstrani. Ostao je dostupan samo jedan fragment (CIL III, 14224 = 12791, nalazi se u depou Arheološkog muzeja u Splitu), dok za postojanje ostala dva svjedoči njihov natpis sačuvan u rekonstrukciji i objavi teksta don Frane Bulića (Cambi 2014, str. 34 - 35., Glavičić 2014, str. 63 - 64.).

Slika 1: Nadgrobni natpis Lucija Artorija Kasta u crkvici sv. Martina (Ursić 2012.)

Prometni pravac koji je od Salone uz more vodio prema jugu

Ovi ulomci dijelovi su negdašnjeg Artorijevog strigiliranog sarkofaga od prokoneškog mramora koji je zasigurno spadao među najraskošnije primjerke svoje vrste (Cambi 2014, str. 35 - 36.).

Činjenica da su promatrani epigrafski spomenici pronađeni kod crkvice sv. Martina, dokaz je da je upravo na tom mjestu ili u bližoj okolici bio podignut mauzolej (krajem II. ili početkom III. st.) Lucija Artorija Kasta (Cambi 2014, str. 29 - 30., Glavičić 2014, str. 63 - 64.). Kao i ostala grobišta antičkog vremena, i Artorijevo posljednje počivalište svoje je mjesto pronašlo uz cestovnu komunikaciju.

Bio je to prometni pravac koji je od Salone uz more vodio prema jugu (Cambi 2014, str. 37., Glavičić 2014, str. 64.) rimske provincije Dalmacije. Gradeći mauzolej pored ceste „kojom se svakodnevno prometovalo i hodalo, L. Artorius Castus osigurao je svoju popularnost i nakon smrti, budući da su prolaznici jasno mogli vidjeti sjajnu karijeru viteza koju je on ponosno naveo na natpisu postavljenom na pročelju svojega mauzoleja” (Glavičić 2014, str. 64.).

Slika 2. Cestovna dionica Epetio VII Oneo na Peutingerovoj (Kastorijevoj) karti (Škrivanić 1974, Tab. Peut. VI, 3 - 4)

Uz današnji mul – pristanište u Sv. Martinu uočeni ostaci arhitektonske konstrukcije – zida

Uz Artorijev natpis, na položaju Sveti Martin pronalazi se još forma nadgrobnih spomenika gdje uglavnom prevladavaju stele. Dakako, tu se ne smiju zaobići ni ostale skupine antičke spomeničke baštine prisutne na lokalitetu. Donedavno je u potpornom zidu groblja crkvice sv. Martina bio ugrađen veći ulomak rimskog mozaika od bijelih kockica koji se povezuje sa nalazištem otkrivenim krajem XIX. st. na lokalitetu Javor (preko puta groblja Sv. Martin) prilikom proširenja puta za Gornju Podstranu.

Tada su pronađeni ostaci zidova sa sistemom hipokausta i fragmenti krovnog pokrova koji su vjerojatno pripadali stambenom dijelu ili termama jedne rimske vile (Jeličić 1991, bilješka 6, str. 22., bilješka 7, str. 23., Maršić 2014, str. 221.). Postoji i gospodarska komponenta tog ladanjskog zdanja dokazana ostacima karakterističnih naprava za preradu ulja i vina: kameni elementi žrvnja za masline i kameni utor za potporne grede (arbores) na groblju u Sv. Martinu, te kamena greda (stipes) antičkog tijeska (u dvorištu kuće Tadije Božikovića) sa područja Vinine (Jeličić 1991, str. 23 - 24.).

„Svi ti dosad poznati elementi ukazuju na jedno prostrano poljoprivredno imanje koje se smjestilo na pješčanom rtu predjela Javor odnosno na Vininama. S obzirom na blizinu glavnog grada provincije – Salone, vjerojatno je da su tu bili posjedi istaknutih ličnosti” (Jeličić 1991, str. 25.).

Slika 3. Rimska kamena posuda žrvnja za masline na groblju Sv. Martina (Ursić 2017.)

Različiti arhitektonskih i arheološki ostaci na području koje je danas morsko dno

Svojevrsnom nastavku priče o rimskom ladanjskom sklopu doprinjelo je podvodno arheološko rekognosciranje 2015. god. morskog dijela zapadno od područja obuhvata projekta športske lučice Sv. Martin u Podstrani.

Tom su prigodom uz današnji mul – pristanište u Sv. Martinu uočeni ostaci arhitektonske konstrukcije – zida. „Sa sigurnošću se ne može ustanoviti kontekst i vrijeme nastanka predmetnog zida, ali je s obzirom na tipologiju gradnje, te ulomke arheološkog materijala koji se nalaze neposredno uz njega, najvjerojatnije je riječ o konstrukciji građenoj između II. i IV. st.” (Penović 2016, str. 20.). Riječ je o izrazito vrijednom arheološkom nalazu jer „sukladno velikom broju i važnosti arheološko-arhitektonskih ostataka na neposrednom kopnu (prije svega antičkog gospodarskog objekta – villa rustica, i kasnijih sakralno-gospodarskih sklopova), za pretpostaviti je postojanje ostataka luke i lučkih postrojenja, te različitih arhitektonskih (villa maritima) i arheoloških ostataka na području koje je danas morsko dno.

To se pogotovo odnosi na dijelove morskog dna gdje su pronađeni ostaci antičkog / kasnoantičkog zida koji je i sam najvjerojatnije bio dio kasnoantičke villa maritima” (Penović 2016, str. 20 - 21.).

Doprinosimo promociji, zaštiti i revitalizaciji pomorske baštine

U nadolazećim člancima nešto više ćemo se dotaknuti Gospe u Siti, Polače i Velikog Mutograsa.

Također, upoznat ćemo vas s arheološkim lokalitetima Podstrane u perspektivi arheološkog turizma. Tim člankom Podstrana Portal će vas upoznati s još jednim važnim aspektom razvoja turističke perspektive, ali i očuvanja povijesno bitnih lokaliteta na području Općine.

Podsjetimo, provedba ovoga Programa doprinosi promociji, zaštiti i revitalizaciji pomorske baštine te promociji projekta „Pomorsko je dobro” na području Splitsko – dalmatinske županije.

Od svih mjesta na svijetu, Podstrana je vjerojatno zadnje u kojem bi itko očekivao da se čuvaju rukopisi neobjavljenih pjesama nedavno preminulog američkog repera Coolija, piše slobodnadalmacija.

Potaknut viješću o njegovoj preuranjenoj smrti, patinom načetih stranica iz scenarija filma “Ta divna splitska noć”, na čijoj je pozadini poznati glazbenik ispisivao stihove u pauzama na setu spomenutog filma, sjetio se njegov tadašnji vozač Elvis Brajčić, pruživši nam dugo skriven “behind the scene” pogled na Coolijev posjet Hrvatskoj.

Elvis Brajčić s vrijednom memorabilijom
 

 ćAnte Čizmic/Cropix

– U to sam vrijeme išao na dramsku u Splitu, kod Gorana Golovka, jer me gluma oduvijek zanimala, i tu se pojavio Arsen Ostojić, redatelj filma “Ta divna splitska noć”, koji se imao početi snimati, tražeći statiste.

Slučajni vodič

Normalno, svi smo se javili. Ali onda je pitao i ima li tko od nas auto, jer im je trebao i vozač, a kako su tamo bili svi mlađahni – ja sam bio čak i najstariji i taman sam godinu dana prije kupio BMW – tako smo stupili u kontakt – otkriva nam Brajčić ispred hotela “Jadran” na Zvončacu, gdje je slavni glazbenik bio smješten za svog posjeta, a gdje nas je dočekao u društvu sina Gabrijela, rado se prisjećajući nekih, kako je kazao, “drugih vremena”.

 Ante Cizmic/Cropix

– Za par dana smo se sve dogovorili i na kraju sam s Ostojićem išao na aerodrom pred Coolija. I kako sam bija u kaubojskim čizmama...

– Čekajte, je l’ to bilo namjerno? – prekidamo ga.

– Ma ne. Ja sam se u tim čizmama 2016. i oženio, ako ćete mi virovat. Bija san u tom điru, s motorima... I tako je on na prvu pita: “Jesam li ja doša u Ameriku ili sam iša iz Amerike?” I tu smo odmah kliknuli – objašnjava.

Već prvu večer ga je, smjestivši se u hotel, Coolio, kako doznajemo, tražio da ostane s njim, pa je po odrađenom službenom dijelu programa ovdje počela njihova avantura.

– Mi smo se u tih pet-šest dana, koliko je on tu bio, baš nekako sprijateljili. Nikad nije bilo samo da ga poslije seta odvezem u hotel i “bog-bog”, nego smo uvik išli po gradu. Odveja sam ga i u “Misisipija”, cure su se tamo cilu noć s njim slikavale. On je bio opušten, nije bio neka umišljena veličina. Danas kod nas skoro pa možemo vidjeti, recimo, Tom Cruisea na ulici ili Jay Z-a, ali onda su bila drukčija vremena.

Stihovi na poleđini scenarija ‘Ta divna splitska noć’

 Ante Cizmic/Cropix

Išli smo tako i po drugim noćnim klubovima, pa i po go-go klubovima. Sićam se kako se čudio kako ja znam sve i svakoga, od vlasnika klubova do toga gdje spavaju plesačice – smije se naš sugovornik pa dodaje kako je tih dana bilo “dosta ludosti, stalno neka akcija”.

Druženje je, govori nam, dovelo i do toga da je repera pozvao na ručak kod sebe, no ovaj se pozivu zbog poslovnih obaveza nije uspio odazvati, iako je njegov rođak, koji mu je bio u pratnji, priliku iskoristio da s lokalcima odigra balote.

– Svi su gledali otkud afroamerikanac u selu, bilo je smišno vidit ih kako se čude. A i Coolio je na kraju taj obid pojeo u autu, tako da je, kad su ga neke naše novinarke jednom pitale kako mu je bilo u Hrvatskoj, rekao da je upoznao Elvisa koji mu je pripremio domaću kokoš. Imate to na YouTubeu – govori nam, pa na mobitelu pokazuje videoisječak u kojem glazbenik o njemu govori sa simpatijom.

Iz vremena druženja po Splitu Preslik fotografije

 Ante Cizmic/Cropix

– To me baš bilo dirnulo. Radio sam za nikakvu plaću. U tih šest dana sve i potrošio, ali nije mi žao – podvlači, pa iz auta vadi puste memorabilije koje čuva kao uspomenu na događaje iz dana kada je vozio Coolija, a među fotografijama i neobjavljene stihove koje je reper napisao na poleđini scenarija.

– A u srednjoj školi sam imao prijatelja koji je bio tamnije puti; tada je baš ta Coolijeva pisma bila hit, i sićam se kako sam ga zeza da je on sigurno njegov sin i da u ladici ima njegove pjesme. A sad ih na kraju ja imam. Tko je to ikad mogao zamisliti – zadovoljno će.

Vidjeli su se je još jednom, kaže, u Sarajevu, nekoliko mjeseci kasnije, kada se film predstavljao na tamošnjemu filmskom festivalu, gdje je, sasvim slučajno, stvar opet završila komično.

 Ante Cizmic/Cropix

– Tražio sam ga u hotelu, pitao koja mu je soba, ali nitko mi nije htio reći, mislili su: tko sam ja? I onda sam naletio na neke glumce iz filma, bio je tu i pokojni Dino Dvornik, pa su mi oni rekli.

I još govore da je panika, da ga nitko ne može izvući iz sobe, da kasni na neku konferenciju za novinare. I ja iša gore, otvorio on vrata, odmah se razveselio što me vidi, javlja slobodnadalmacija.