Na zagrebačkom Županijskom sudu nastavlja se suđenje bivšem premijeru i ostalima u aferi Fimi media.

Bruna i Petra Sanader, kćeri bivšeg premijera i šefa HDZ-a koji je optužen u aferi Fimi media, danas su se prvi put pojavile na zagrebačkom Županijskom sudu. Protiv oca odbile su svjedočiti pozivajući se na blagodat.

Sanaderove kćeri, baš kao i supruga Mirjana, dosad nisu bile na sudu, pa čak ni kao pratnja na suđenju ocu i suprugu.

Prva je na klupu za svjedoke sjela Petra Sanader. Pozvana je jer joj je blokirana imovina na raznim računima, a riječ je o tzv. prijedlogu za prošireno oduzimanje imovinske koristi. 

No, glumica Petra Sanader odbila je svjedočiti protiv svog oca kazavši:

– Ja bih koristila blagodat.

Kao kćer optuženog I. Sanadera ima pravo ne svjedočiti protiv svog oca. Došla je iz Amerike avionom i tražit će od suda, kaže, da joj pokrije troškove dolaska.

U PBZ-u Petra Sanader ima oko 18 tisuća eura, u RBA 11,5 tisuća eura, 1000 švicarskih franaka, 39 tisuća dolara i u ZABA-i 11.515 eura. Imovina joj je blokirana.

Bruna Sanader, po zanimanju je liječnica, a sjela je nakon sestre na klupu za svjedoke.

I njoj je blokirana imovina i to 17.700 eura u PBZ-u, 5400 eura u ZABI uz još 1094 franaka, 12.000 eura i 925 dolara u RBA.

Sanaderova odvjetnica Jadranka Sloković kazala je kako su  Bruni Sanader blokirana i dva računa koja je otvorila nakon pokretanja postupka protiv njezina oca.

Dana 29. listopada 2013. račune je blokirala Fina, a Sloković pita zašto su blokirani jer nemaju veze s postupkom. Bruna je zaposlena u bolnici u Vinogradskoj i mora imati otvoreni račun, a zbog ove situacije strahuje da bi i taj mogao biti blokiran.

Željka Mostečak iz USKOK-a kaže kako oni nisu tražili da se blokiraju ti računi.

 Supruga Mirjana prošlog je tjedna kažnjena s pet tisuća kuna jer je rasprava morala biti odgođena zbog njezina nedolaska, a kao svjedokinja obrane trebala bi doći na sud 2. prosinca.

Linić je odsjetio da je prošla Vlada 2010. izmislila da bogati ljudi ne trebaju plaćati puni porez, pa su ih oslobodili da daju porezne prijave

Ministar financija Slavko Linić danas je novinarima u Saboru ponovio kako iduće godine Vlada planira uvesti porez na nekretnine. Naglasio je da Ministarstvo financija i SDP smatraju da i dalje treba rasteretiti gospodarstvo.

- Koliko god smo dali, još uvijek je nekonkurentno, još uvijek ne izvoze niti zapošljavaju, prema tome naša je briga da još smanjimo zdravstveni doprinos i ono što moramo početi razmišljati, to je kako ojačati prihode u mirovinskom osiguranju s obzirom na velike deficite. Sve to možemo samo kroz porez na nekretnine. Ja se sada nadam da ćemo ipak imati rast u 2014. godinu, a poruka HNS-a je bila da sa rastom može ići i taj porez. Ja bih rekao jedan je problem rasta, a drugi rasterećenje privrede. Ja kao ministar ću na tom inzistirati, a kako ćemo uspjeti, jer zakoni su gotovi, a sustavi pripremljeni, ostaje pitanje samo rasprave u Saboru. Što se nas tiče, nema nikakvog spora, ostaje da vidimo hoćemo li imati većinu u Saboru – rekao je Linić te dodao kako očito imamo oporbu koja je dosad štitila bogataše, pa se protivi ovom porezu. Tako je podsjetio da je prošla Vlada 2010. izmislila da bogati ljudi ne trebaju plaćati puni porez, pa su ih oslobodili da daju porezne prijave.

'Socijalna kategorija'

- Ljudi koji su zarađivali po 2, 3, 4, 5 milijuna kuna godišnje, pa ako je to socijalna kategorija, onda se ja ne zvao ministar. Oni su vodili brigu o bogatim ljudima da plate mali porez. Ako čovjek koji ima po 3, 5 ili deset nekretnina, koji se u privatizaciji oslobodio radnika i sebi stekao milijarde na račun milijuna kvadrata zemljišta koje su uzeli iz firmi, poslovnih prostora, a sad sve to drži mrtvi kapital, neće da zaposli ljude, ako je to socijalna politika, onda ja velim u tome se bitno razlikujemo. SDP smatra da bogati ljudi trebaju platiti, a da trebamo rasteretiti siromašnog radnika, jer plaću dobiva siromašni radnik, on plaća zdravstveni doprinos – objašnjava ministar financija. Poruka je, tvrdi, da bogati trebaju platiti ili obrnuto, imovinu staviti u funkciju, zaposliti ljude i onda ne moraju platiti.

- Znači, ili neka rade ili neka plaćaju porez, i u tome se razlikujemo. HDZ i oporba štite bogate neradnike koji žele biti "rentijeri" i zato nam je ovako loše, jer od "rentijerstva" ne možete zaposliti radnika. To su radili od 2008. do 2011., to žele i u budućnosti, poruka je nećemo dozvoliti – nastavlja Linić. Ni jedna kuna od ovog poreza ne bi se slila u državni proračun, već će on biti osnovni prihod jedinica lokalne samouprave s obzirom da se ukida komunalna naknada.

- Ono što mi hoćemo je da teret županijskih bolnica i primarne zdravstvene zaštite skinemo s državnog proračuna i kroz povećane poreze na bogate ljude koji ne znaju što s imovinom, osiguramo financiranje i da to financiraju osnivači. To su županije. Dakle, ni jedna kuna u državni proračun, to je jačanje proračuna jedinica lokalnih samouprava i stabiliziranje prihoda u zdravstvenom sustavu, znači jasna poruka koju SDP šalje – manje poreze na plaće, veće poreze ne bogate koji ne znaju što sa bogatstvom i sa time financirati rupu u zdravstvu – jasan je Linić koji upozorava da svi se Europa i Amerika već obračunavaju s bogatima na takav način, a kod nas to ide vrlo teško.

Dogovor unutar koalicije

I iako ministar najavljuje uvođenje poreza na nekretnine, HNS-ov Jozo Radoš opet je ponovio da HNS ostaje pri svom stavu, dakle, da je protiv uvođenja ovog poreza. Smatra da najava takvih poreza ne smije ići bez prethodnog i jasnog dogovora unutar koalicije.

- Nedopustivi su novi porezi u uvjetima gospodarskog pada, kada građani teško mogu podnijeti nove poreze. Uvođenje poreza na nekretnine neće donijeti gospodarskom rastu. Jedna dimenzija je nemogućnost građana da podnesu nove poreze u tim uvjetima, a druga je nepovjerenje investitora u mogućnost investiranja u Hrvatsku što je preduvjet za izlazak iz krize. A investicije su nam u ovom trenutku i te kako potrebne – jasan je Radoš koji ipak razumije namjeru ministra da uvede novi porez, jer on pokušava pokrpati sve moguće rupe i dovesti proračun u kakav-takav balans. No, jedini način na koji se rupe mogu pokrpati, zaključio je, jest rast BDP-a odnosno rast investicija.

Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar pozvao je vladajuće da se konačno dogovore oko poreza na nekretnine.

- Stranke unutar vladajuće koalicije doista liticiraju. Stvara se klima neizvjesnosti poreznog sustava, a sve to utječe i na investicije. Za nas taj porez nije prihvatljiv, ali da bismo mogli konacno raspravljati, pozivam ih da dođu s prijedlozima - rekao je Lesar.

HDZ-ov Ivan Šuker smatra da bi porez na nekretnine bio najveći povjesni udar na građane.

- To je dokaz promašene porezne i fiskalne politike. Linić je mislio tako uzeti osam milijardi, no hrvatski građani tog novca nemaju – smatra Šuker.

Kada sam uhićen i doveden u Osijek, bio sam u takvom šoku da se nisam ni sjetio reći kako sam spornog dana bio na moru. Tvrdim da sam pravednik, uvjeravao je Drago Bošnjak osječkog suca, na suđenju za ratni zločin

- Nemam nikakve veze s time i ne znam zašto sam dvije godine u pritvoru – započeo je svoju obranu Drago Bošnjak, kojemu se u Osijeku sudi za ratni zločin u Sisku 1991., zajedno s Vladimirom Milankovićem.

Tereti ga se za ubojstva pet članova obitelji Vila 24. i 25. kolovoza 1991. Sve je počelo tragedijom u lokalu Gaj, kada je Željko Vila usmrtio Zdravka Slivara. Počinje zatim krvavi pohod na cijelu obitelj Vila.
- Nisam nikada bio u tom lokalu. Nisam čak ni bio u Sisku toga dana, nego na moru s maloljetnim sinom – tvrdi Bošnjak.

Samohrani je otac pa mu jedino važno bilo, nastavio je, izvesti sina iz grada. U Selcu su bili, navodi, od 18. do 26. kolovoza. Obrani se priključuje po povratku. Bošnjak je, pak, u prvom iskazu u istrazi kazao kako se u Krizni stožer javio 20. kolovoza.

-Kada sam uhićen i doveden u Osijek, bio sam u takvom šoku da se nisam ni sjetio reći kako sam spornog dana bio na moru. Tvrdim da sam pravednik – uvjeravao je on suca. Razlika je u datumima vidljiva i u njegovu ratnom putu.
- Pisali smo po šabloni, Slavko Muža mi je rekao da ne kompliciramo, nego da svi potpišemo istu izjavu o ratnom putu. Želio sam tako ostvariti i bolji braniteljski status. Nisam tada toliko razmišljao o tome, danas me je stid – objasnio je.

Njegova je obrana, usto, pokrenula i postupak poništenja te, kako tvrde, neistinite izjave, a on se trenutno vodi na Općinskom sudu u Sisku. Kao potvrdu da je bio u Selcu, sudu je dostavio kopiju računa iz hotela, pronađenu na tavanu njegove kuće. Originala, pak, nema u spisu.
- Ne znam gdje je original jer sam u pritvoru. Trebali su ga naći brat i sin – izjavio je optuženi.

Zanijekao je i povezanost s ubojstvima Nikole Trivkanovića te sinova mu Zorana i Berislava. No, za njihova ga se stradanja od jučer ni ne tereti. Tužiteljstvo nije uspjelo dokazati da je odgovoran za njihovu smrt pa je tu točku "izbrisalo" i djelomično izmijenilo optužnicu. Za taj se zločin, pak, i dalje tereti Vladimira Milankovića. Usto, optužbe su protiv Milankovića sada "pojačane". Naredio je, smatra Odvjetništvo, i pretragu kuće obitelji Vila. Produžen mu je pritvor.

 Nakon što je u ponedjeljak prvi snijeg padao ili pao u nizinama Hrvatske, snježne oborine iznenadile su u noć na utorak i dio Dalmacije. Preko Jadrana se u noći s ponedjeljka na utorak, u izraženom sjevernom visinskom strujao, premještao vrtlog vlažnijeg zraka u višim dijelovima atmosfere.

Zbog toga je u noći na većem dijelu Jadrana prevladavalo oblačno. Pretežno vedro je bilo samo u Istri.

Bura uzduž cijeloj Jadrana ima jake do olujne udare, a najjače puše podno Velebita gdje orkanski udari prelaze 120km/h. Najjači udar bure zabilježen je na tokom noći na Paškom mostu i iznosio je 145km/h.

Snijeg je tijekom večeri prvo počeo padati na konavolskim brdima.

- Snijeg se spustio jako nisko, nošen olujnim udarima bure padao je do svega 100 metara nadmorske visine. Za sada ne stvara snježni pokrivač jer je temperature zraka nekoliko stupnjeva iznad nule. Ipak spremni smo intervenirati u slučaju jačih snježnih oborina – rekao je Mario Magud, zapovjednik DVD-a Gruda iz Konavola.

Padanje snijega zabilježeno je diljem južne Dalmacije, pa čak na Pelješcu i otoku Mljetu gdje je snijeg rijedak čak i usred zime.

Iza 22 sata snijeg je počeo padati na biokovskom području. Temperatura zraka se na biokovskom vrhu Svetom Juri tijekom noći spuštala do -10°C. Iako je u Makarskoj temperatura bila 4°C, bilo je to dovoljno da nekoliko sati pada umjeren, povremeno i jak snijeg. U Velikom Brdu snijeg se kratkotrajno zadržavao na podlozi.

Snježne pahulje “posjetile” su i Omiš, Duće, Split i okolicu. Temperatura zraka na mosorskoj zvjezdarnici spustila se na -2°C, a u višim predjelima Mosora snijeg se počeo primati na tlu.

Slabog snijega bilo je tijekom noći na šibenskom i kninskom području.

Oborine su u Dalmaciji moguće i tijekom utorka, uglavnom na otvorenom moru, otocima i južnoj Dalmaciji. Zanimljivo je da će na našem dijelu Jadrana snijeg biti rijetka pojava tijekom utorka, što se ne može reći za talijansku stranu gdje će mjestimice pasti obilan snijeg. 

Nakon što je najveći dio studenog obilježila natprosječna toplina, ali lokalni i ekstremno obilne kiše, sam kraj mjeseca donosi nam prvi zimski prodor. Već je prethodnih dana prvi snijeg pao u mnogim planinama Hrvatske, a kako je padao s južnim vjetrovima, vlage nije dostajalo, pa ga je tako na Dinari palo i do jednog metra. Odmicanjem ciklonalnog centra prema jugoistoku, preplavila nas je kontinentalna hladnoća podrijetlom sa Skandinavije i zapadne Rusije. Tako je naš dio Sredozemlje tijekom ponedjeljka bio uvjerljivo najhladniji.

Mnogi krajevi nizinskog dijela zemlje zabilježili su prve snježne pahulje ove jeseni, a u drugom dijelu dana ponegdje se stvorio tanak snježni pokrivač. Na Jadranu oborina nema, ali vrijeme obilježava jaka i olujna bura, a podno Velebita i Biokova bilo je orkanskih udara. U Makarskoj je bura načinila štetu lomeći grane i drveća.

Posvuda je osjetno zahladilo, no s obzirom na temperature od prethodnih dana, najviše je zahladilo na Jadranu i višem gorju. Prva postaja koja je ove jeseni u Hrvatskoj zabilježila temperaturu zraka nižu od minus 10°C bila je ona na Biokovu, podatke s te i drugih postaja u realnom vremenu možete pratiti na mreži meteoroloških postaja Pljusak.com.

Zanimljivo je da su se najviše dnevne temperature bilježile prethodne noći, u prvim satima ponedjeljka, a onda je od jutra uslijedio pad temperature koji traje i dalje.

U utorak će u Dalmaciji biti djelomično sunčano, povremeno uz više oblaka kada u srednjoj i osobito južnoj Dalmaciji može biti vrlo slabe kiše, u planinama i vrlo malo snijega. Puhat će jaka do olujna bura, podno obalnog gorja, Dinare i Kamešnice s orkanskim udarima. Hladno! Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od -1 do 2°C, uz obalu i na otocima od 3 do 8°C. Najviše dnevne temperature većinom od 5 do 10°C, podno Velebita i u zaobalju od 3 do 5°C.

U srijedu pretežno sunčano, još je samo ujutro na jugu Dalmacije moguća promjenjiva naoblaka. Puhat će umjerena do jaka bura, ujutro podno Velebita olujna, posvuda će slabiti u drugom dijelu dana. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od -3 do 1°C, uz obalu i na otocima od 1 do 8°C. Najviše dnevne temperature većinom od 5 do 10°C, podno Velebita i u zaobalju od 3 do 5°C.

Četvrtak donosi pretežno sunčano vrijeme. Bura će značajno oslabiti u odnosu na prethode dane, pa će biti slaba do umjerena, podno Biokova još povremeno i jaka. Minimalne jutarnje temperature u zaobalju od -3 do 0°C, uz obalu i na otocima od 2 do 4°C. Najviše dnevne temperature od 6 do 11°C.

Petak donosi nastavak stabilnog i pretežno sunčanog vremena. Navečer umjerena naoblaka. U noći slaba bura, danju tiho, a navečer će zapuhati slabo jugo. Jutarnje temperature neznatno više u odnosu na četvrtak, a najviše dnevne temperature od 8°C u zaobalju do 13°C ponegdje uz obalu južne Dalmacije.

Djelomično sunčano s promjenjivom naoblakom bit će tijekom subote. Postoji mogućnost slabe kiše. Puhat će umjerena, na moru povremeno i pojačano jugo. Od jutra će biti malo toplije, najviše dnevne temperature od 10 do 14°C.

Već tijekom nedjelje ponovno više sunca, a prema današnjim prognostičkim materijalima prevladavat će suho. Jugo će prestati i ponovno će zapuhati slaba bura. Temperature ugodne. U nedjelju nam počinje klimatološka zima.

Dvojica nepoznatih muškarca su u petak prevarili stariju Dubrovčanku. Naime, dvojac starosti od 25 do 30 godina pokucao je na vrata njene kuće u ulici Bana Josipa Jelačića, te su se predstavili kao djelatnici T-COM-a.

Ženi su ponudili da potpiše povoljniji ugovor, a kao poklon su joj obećali zidni sat za čiju su dostavu zatražili 100 kuna koje im je ona i dala. Naravno, nikakvu potvrdu o dostavi nisu izdali.

Policija ovim putem upozorava građane, posebno stariju populaciju, na osobe koje se lažno predstavljaju kao djelatnici raznih službi, dolaze u privatne stanove i obiteljske kuće, te iskorištavajući povjerenje građana prijevarom od njih uzimaju novac.

Sisačko-moslovačka županica Marina Lovrić Merzel vraća luksuzni Audi A6, za koji su hrvatski građani izdvojili skoro pola milijuna kuna. Potrvdila je to danas na sjednici sisačko-moslavačke Županijske skupštine. Kako javlja portal53.hr, ona će sutra u postupak staviti povrat skupocjenog Audija.

Merzel je kazala da će sama platiti sve troškove koji su nastali za dva mjeseca korištenja automobila, odnosno dvije mjesečne rate leasinga.