Zbog krađe VW Transportera splitska je policija osumnjičila 23-godišnjaka kojeg su uhvatili na području Drniša. Utvrdili su da je u subotu rano ujutro iz kruga poduzeća u Hercegovačkoj ulici ukrao automobil, nekoliko kutija alata i mobitel. Vozilo je pronađeno istog dana na području Drniša, dok su kutije s alatom pronađene u Splitu. 

Kod 23-godišnjaka je policija pronašla ključeve ukradenog vozila. Alat su vratili vlasniku, a protiv 23-godišnjaka su Državnom odvjetništvu podnijeli kaznenu prijavu zbog krađe.

Tomislav Debeljak , vlasnik Brodosplita, u kojem je morao smanjiti broj zaposlenih za 1500 i na poslu ih ostaviti 2000, šokirao je sve zahtjevom da mu se dopusti, bude li to brodogradilištu potrebno, zapošljavanje do 4500 stranaca. Ministar rada Mirando Mrsić javno je rekao da to neće dopustiti.

Od ministra još nismo dobili ništa službeno. Zahtjeve za radne dozvole za strance podnijeli smo zbog toga što smo uvidjeli da bi nam u idućoj godini i godinama nakon toga moglo nedostajati određenih profila radnika te smo htjeli izbjeći taj problem. Mi već provodimo natječaje za određena zanimanja i ne pronalazimo za njih baš lako radnike, to je lako provjeriti. Stoga bismo mogli imati problema ne budemo li na vrijeme mogli angažirati potrebne radnike.

Bez dozvola ne možete zaposliti radnike iz BiH, ali možete li zaposliti Rumunje i Bugare, s obzirom na EU?

Prioritet su nam naši, domaći radnici. Koliko mi je poznato, radnici iz Europske unije nisu u formalnom smislu “stranci” i ne upadaju u kvotu za strane radnike. Međutim, bitna nam je kvaliteta i iskustvo kvalificiranih radnika, a ne je li netko iz Europske unije ili nije. Dakle, eventualni rast opsega poslova prilagodit ćemo dostupnoj kvalitetnoj radnoj snazi, prvenstveno u Hrvatskoj, jer splitski škver ne može pristati na kvalitetu koja neće opravdati njegovu blistavu brodograđevnu tradiciju.

Kolika je objektivno stvarna potreba Brodosplita za tako mnogo stranih radinika?

Prema sadašnjim ugovorenim poslovima i poslovima koje namjeravano ugovoriti, iduće godine bi u rujnu i listopadu zbilja bilo potrebe za značajno većim brojem radnika u odnosu na sadašnje stanje. Sada ćemo se prilagoditi situaciji. U nekim mjesecima tijekom 2007., do 2008., kooperantske tvrtke, koje su većinom zapošljavale radnike iz BiH, imale su veći broj odrađenih radnih sati od zaposlenika Brodosplita. Dakle, ni sada se ne događa ništa neobično, samo što potrebne dodatne radnike ne bismo zapošljavali preko kooperanata.

U kojem postotku radite za vanjske naručitelje u odnosu na posao za vlastitu plovidbu?

Za vlastitu plovidbu dosad smo ugovorili jednu jahtu od 60 metara, za koju je kobilica položena prije 20-ak dana, a ugovorili smo i pet jedrenjaka te dva velika kontejner-broda na LNG pogon. Za vanjske naručitelje gradimo dva velika broda za teške terete, od kojih je jedan porinut u rujnu, jedan nautički brod za domaćeg naručitelja, a za ruskog naručitelja dogovorena je gradnja 106-metarskog riječnog kruzera.

U kojem biste postotku trebali raditi za vanjske naručitelje da bi poslovanje u idućoj godini bilo održivo?

Nije bitno gradimo li za vlastitu plovidbu ili vanjskog naručitelja, već da su naši brodovi i proizvodi konkurentni i profitabilni.

Je li vam država isplatila sve što vam je dužna prema planu restrukturiranja?

U 2012. i u prva tri mjeseca ove godine isplaćeno je oko 500 milijuna kuna, a od travnja do sada 200 milijuna kuna.

Prema informacijama Jutarnjeg, do prije mjesec dana bili su vam dužni oko 40 milijuna kuna...

Već sam u prethodnom odgovoru rekao kakva je situacija.

Ozren Matijašević misli da kršite kolektivni ugovor, kako to komentirate?

Kolektivni ugovor važi za društva koja su potpisnici kolektivnog ugovora, a ne važi za nova društva, jer ona nisu potpisnici kolektivnog ugovora i na njih se primjenjuju uredbe Pravilnika o radu. Dakle, Ozren Matijašević dao vam je pogrešne informacije.

Ako bude sreće, možda bismo uskoro na krševitoj zaravni ponad Šestanovca mogli vidjeti avione, jer je na njoj je županijskim prostornim planom predviđena gradnja uzletno-sletne staze vrijedne 200 milijuna eura, kao projekt od posebnog državnog značenja.
Ova odluka u neku ruku satisfakcija je bivšem šestanovačkom načelniku i najgorljivijem zagovaratelju aerodroma na Prpuši Živku Trogrliću čija je ideja prvobitno naišla na različite komentare, pa i zajedljivosti sa svih strana.  Međutim, ono što se još davne 1994. planiralo, dobilo je i službenu potvrdu.
- Nakon što je aerodrom i službeno uvršten u novi Županijski prostorni plan, nitko više od mene nije bio sretniji i zadovoljniji što je jedna ideja u jednom trenutku izišla iz lokalnih okvira, te je iz idejnog plana postala ideja od državnog značenja. I ne samo značenja već i nasušna potreba, jer čast svima, ali Resnik neće još dugo moći biti u funkciji. Šestanovački aerodrom čija bi pista bila duga 3500 metara s pripadajućim putničkim terminalom gradila bi se na prostoru od 568 hektara, što bi u konačnici značilo da bi Prpuša bila glavno aviosjecište za jugoistočnu Europu - mišljenje je Živka Trogrlića.
Podršku ideji Trogrlić je svojedobno dobio od gradova Makarske, Dubrovnika, Omiša, jednog dijela općina Imotske krajine, kao i Tomislavgrada i Međugorja. Svi su oni prepoznali i svoj interes u šestanovačkom aerodrom za koji bi moj kolega i kolumnist našeg lista Mladen Krnić kazao kako je ideja još uvijek u puno većoj mjeri golub na grani nego boeing na Prpuši jer treba, naravno, naći investitore. Ne boji se naš sugovornik za investitore, jer veli, što je 200 milijuna eura jednoj ozbiljnoj kompaniji koja bi na Prpuši vidjela svoj interes.

Vinko Coce je noćas oko 1 sat preminuo u splitskoj bolnici. Potvrdio nam je to njegov prijatelj, estradni menadžer Ivica Bubalo.

- Partija je jedan od trojice najvećih - vidno potresen kazao nam je Bubalo.

U svibnju ove godine 58-godišnji Coce je u teškom stanju završio u bolnici zbog teške infekcije. Iako se počeo oporavljati i činilo se da stvari idu na bolje, bolest je ipak bila jača.

Legendarni trogirski pjevač, koji je prvi album snimio 1993. godine, iza sebe ostavlja niz pjesama o Dalmaciji...

Standardno pitanje u svakoj učeničkoj obitelji: ”Šta je bilo u školi?” u Podstrani nije aktualno od ove školske godine. Nije to zato što podstranski roditelji ne mare više za svoju djecu, već zato što im je omogućeno da se svakodnevno on-line informiraju o svemu što se događa tijekom vremena provedenog u školskim klupama.
Aplikacija E-Dnevnik koja zamjenjuje dosadašnje papirnate dnevnike i imenike, uvedena je u Osnovnoj školi “Strožanac” za sve razrede, tako da su učenici, roditelji i nastavnici preko interneta umreženi svakoga dana u svakom trenutku.
-”A šta da vam kažem, prije nama dođe obavijest o ocjeni nego moj sin iz škole autobusom. Pogotovo je meni i ženi drago što se na ovaj način i mi i naš sin još bolje pripremamo za programe upisa preko računala koji nam slijede nakon osnovne škole. Prije, kada bi i popustio u učenju, ako bi nam on ponešto prešutio, i da idemo jednom tjedno na primanje, opet smo bili u zaostatku s informacijama po tjedan dana.
Ovako odmah sve znamo i prije odlaska na primanje u školu, odmah reagiramo, “stisnemo ga” i do sljedećeg našeg odlaska u školu situacija je već sređena. Osim toga, da vam pravo kažem, lakše mi je saznat za lošu ocjenu doma nego se crvenit ispred razrednika”, smije se Ante, otac sedmaša.
Novinom su zadovoljni i u samoj školi.

Gordan Lovrić glavni ‘krivac’

-”Mi smo među rijetkim osnovnim školama odmah išli s uvođenjem E-Dnevnika. Sada imamo računalo u svim učionicama i internetsku vezu, što je preduvjet za uvođenje E-Dnevnika koji nas povezuje kako međusobno tako i s našim učenicim i njihovim roditeljima. Ovo je veliko olakšanje za školu koja je u ovoj informatičkoj eri navrijeme uhvatila korak s napretkom. Naravno, važno je napomenuti kako to nije zamjena za primanja roditelja već nadopuna. Primanja roditelja su i dalje neophodna”, kaže nam ravnateljica prof. Marija Šitum.
Glavni “krivac” za urgentno uvođenje aplikacije je Gordan Lovrić, profesor matematike i informatike i školski administrator za internetsku stranicu i E-Dnevnik.
- Moj prijedlog je ravnateljica objeručke prihvatila te smo u travnju prošle godine sa svim učiteljima prošli 15-dnevnu obuku tako da se s početkom školske godine, nakon uvođenja optičke internetske veze, počelo i s primjenom E-Dnevnika za svih osam razreda. Povratne informacije od strane roditelja, ali i mojih kolega bile su odmah pozitivne. Do sada su u Splitu navedenu aplikaciju uveli u osnovnim školama na Kmanu, Mejašima i na Manošu, ali ne u svima za sve razrede - pojašnjava prof Lovrić.
Osim roditelja viših razreda novinom su zadovoljni i u obiteljima djece koja pohađaju razrednu nastavu.
- Mislim kako je to odlična stvar jer osim ocjena, preko E-Dnevnika možemo vidjeti i sve što razrednica napiše o radu i ponašanju učenika i to u stvarnom vremenu bez minute odmaka - kaže mama Gabriela čija Petra ide u treći razred.
U podstranskoj osnovnoj školi ima 912 učenika te se već odavno govori o prijekoj potrebi izgradnje nove obrazovne ustanove. Dok se to ne realizira, u postojećoj školi u Strožancu trude se na sve načine poboljšati školske dane.

KATARINA MARIĆ BANJE FOTO: ANTE ČIZMIĆ / CROPIX