Najelegantnija definicija ferate je ona koja kaže da je to način da planinar osjeti kako je biti alpinist. Da osjeti stijenu, namiriše onaj specifičan miris vapnenca, da gleda ptice odozgo, da koristi ruke koliko i noge. Da ga sila teže povlači na neku novu stranu, da gleda niz, a ne kao inače uz liticu.

Ferata je, enciklopedijskim rječnikom rečeno – klinovima i sajlama osiguran put kroz stijenu ili liticu. Omogućava putniku namjerniku, planinaru, avanturistu, da bez nekog znanja i s malo opreme a puno hrabrosti i vještine prođe putem koji bi inače bio preopasan. Putem rezerviranim za alpiniste i slobodne penjače. Za ovu našu Via Peruniku neophodan je penjački pojas, gurtna za osiguranje i kaciga. I poštene cipele.

Zašto ferata i zašto baš tu? Ferata je ultra zabavna za sve koji se patološki ne boje visine, ferata je nešto najatraktivnije na što običan planinar može u planini naići, pruža novu perspektivu, nove zadivljujuće vidike, luči adrenalin i čini sudionika sretnim. Zato što svi turisti koji nisu ovdje došli samo pocrniti nego i nešto vidjeti na spomen ferate dižu uši kao doberman na straži. Duboko sam uvjeren da, kad se za našu Peruniku pročuje, jedan pristojan postotak (avan)turista će doći u Podstranu upravo radi nje. Mnogi će se i vratiti. Iz istog razloga.

Zašto baš tu? Prvi razlog je što je Perunić najveća stijena na Perunu. Drugi razlog je prilično jednostavan pristup (na kojem će se morati još poraditi). Treći razlog je što se na stijeni Perunića već nalazi penjalište za slobodne penjače. No možda najbitniji razlog je upravo atraktivnost same staze. Jer...

Gledano iz Stobreča osobito u popodnevnim satima, igra svijetla i sjene vrhom Peruna jasno nam ocrtava zaspalog Boga. Vidimo njegov šljem, jake obrve, oko i kvrgavi sivi nos, usnicu. Vidimo brdo Križ kao stomak, Sveti Jure na Vršini mu struk. Ferata Perunika kreće od dna zamišljenog jastuka, vodi preko Perunovog uha da bi rubom obrve završila na samom vrhu.

Putem nas prate nevjerovatni pogledi, na Split, na Trogirski zaljev, obzorom redom vidimo Biokovo, Pelješac, Brač nam dozvoljava samo komad Korčule, u daljini se vidi Vis, Šolta malo bliže, a iza Drvenici i Čiovo. Podstrana nam je na dlanu, a na samom vrhu, svakim novim korakom izranja fascinantni masiv Mosora. Ako čovjek i nije neki uživatelja adrenalina, isplati mu se proći feratom samo radi ljepote.
Kako je ferata Perunika uopće nastala? Pa, ideja se, zbog idealnih uvjeta nametnula sama od sebe. Članovi i penjači planinarskog društva Perun odavno su nišanili upravo taj cilj. No trebalo je sredstava, trebalo je logistike, trebalo je znanje. I trebalo je puno, puno truda i rada. Volonterskog rada. Prvi problem riješen je uz svesrdnu pomoć Općine i Turističke Zajednice Podstrana. Oni su financirali, bez njih ništa od ovog ne bi bilo moguće, stoga im veliko hvala. Znanje? E tu uskače Iris Adventure Team.

Turistička agencija koja je zanemarila vlastite obaveze i svesrdno uskočila sa znanjem, opremom i ljudima. Bez njih ova ferata možda ne bi bila ovako atraktivna, a sigurno ne bi bila ovoliko sigurna. Testni obilasci na koje smo zvali alpiniste od renomea i iskustva otkrili su nam dvije stvari: izuzetno visoka sigurnost i fascinantni pogledi. Na kraju se udružilo nekoliko članova Iris Adventure Team i PD Perun, zasukali rukave, navukli penjačke pojaseve i uhvatili se bušilica, krampova čekića... Za nešto više od mjesec dana – u rekordnom vremenu, dakle- vješanja o užad, rušenja stijenja i razvlačenja sajle nastala je Perunika. Naša kratka ali slatka Ferata. Otvorenje za javnost bit će uskoro i bit će te obaviješteni.

Koristim priliku da se još jednom zahvalim sponzorima ovog malog dragulja: Općina Podstrana i TZ Podstrana, veliko vam hvala, bez vašeg razumijevanja i svesrdne pomoći, ništa od ovog ne bi bilo.
I Iris Adventure Team i PD Perun, veliko i vama hvala, bez vas ovo ne bi bilo ovako atraktivno, zabavno i sigurno.

Vidimo se na skorom otvorenju.

Današnjom nedjeljom započinje Veliki tjedan u kojem kroz 8 dana slavimo najveće tajne kršćanstva: Isusovu muku, smrt, pokop i uskrsnuće. Cvjetnica, kako još nazivamo ovu nedjelju, uvod je u to slavlje. Značenje ove nedjelje otkriva nam svećenikov pozdrav kojim započinje sveta misa, a on glasi: „Danas se skupljamo kako bi započeli slavlje vazmenog otajstva, to jest muke i uskrsnuća Kristova.“

Danas se sjećamo i Isusovog ulaska u Jeruzalem. Narod ga je dočekao radosno kličući i rasprostirući svoje haljine putem kojim je Isus išao jašući na magarcu. U spomen na taj svečani ulazak u Jeruzalem današnja liturgija započinje procesijom s blagoslovljenim palminim, maslinovim ili drugim zelenim grančicama. Običaj je, poslije mise nositi te grančice u svoje domove da bi nas podsjećale kako je Isus svojom mukom, smrću i uskrsnućem stekao život s Bogom, život u milosti.

Zašto nam, sigurno se mnogi pitaju, u dan kad slavimo kraljevski Isusov ulazak u Jeruzalem Crkva daje na čitanje i razmatranje evanđelje Isusove muke. Ogromno je proturječje između razdragane mase s granama palmi na ulasku u Jeruzalem koja kliče pred Isusom u odnosu na tu istu povorku koja izlazi iz grada s drvom križa i ogoljenim šibama tjerajući pred sobom tu istu osobu kojoj jučer klicahu. Prevelika je razlika između radosnog usklika: ''Hosana'' i krikova mržnje: ''Raspni ga.''

Na početku slavlja pri ulasku u Jeruzalem, Isus je, predstavljen kao kralj pobjednik s narodom koji ga oduševljeno pozdravlja. Nije li on Krist, Mesija, Božji pomazanik koji će otkupiti Izraela? Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje. Nije li upravo on došao da oslobodi Božji narod i od njegovih grijeha i od okupacije strane neprijateljske vlasti? Zato mu se treba radovati. Treba mu se pridružiti jer s njime Bog konačno odgovara na višestoljetne molbe i vapaje potlačenog naroda. Blagoslovljeno kraljevstvo oca našega Davida koji dolazi. Trenutak je to kad slavimo njegov odlučni korak da napokon učini to što svi mi vjerujemo da i može učiniti, osloboditi nas od svakog zla.

Isus sam prihvaća radost ulaska u Jeruzalem jer zbog neizvjesne budućnosti ne treba izgubiti radost ovog trenutka. On sam sudjeluje u ovoj radosti premda zna što ga čeka kad utihne to silno mnoštvo, svjestan je na koji će način izbaviti svijet od zla. No, Židovi su sebi na pogrešan način predstavljali taj proces, očekivali su drukčije izbavljenje od neprijatelja koje će im donijeti onaj za kojeg su povjerovali da je Mesija. Očekivali su drukčiji način borbe protiv zla. Znamo, da bi se pobijedilo redovito se treba boriti jer bilo kakva pobjeda nad bilo kakvim neprijateljem iziskuje borbu. Iako je pobjeda ugodna, pobjede su pune znoja, a ponekad i krvi. Svaka pobjeda ima svoju cijenu. Pitanje koje nam se postavlja jest: Koliko smo spremni dati za pobjedu? O tome nam govori današnja nedjelja.

Svečani i radosni ulazak u procesiji u crkvu predstavlja poziv svakog kršćanina. Krenuli smo za Isusom i prihvaćamo ga kao svoga Učitelja jer nam nudi Radosnu vijest, jer je sposoban ostvariti naše najdublje težnje za sretnim, mirnim i radosnim životom. Mi vjerujemo Bogu i Svetom pismu da je on to uistinu sposoban učiniti, i da želi to učiniti za svakoga od nas. Zato smo krenuli za njim. To je bio naš kliktaj: ''Hosana Sinu Davidovu!'' Ali Crkva danas produbljuje naš poziv. Poziva da se ne zaustavimo već na samom početku, na osjećaju lijepe ugode u spoznaji da smo Isusovi, na samom klicanju i prostiranju haljina na kratkom putu kuda je Isus prošao jašući na magarcu, nego da se ohrabrimo krenuti i dalje za njim, puno dužim putem kojim je prošao noseći svoj križ. Mi jesmo pozvani na sreću, ali da bi se ta sreća doista i ostvarila trebamo istinskim korakom krenuti za Isusom.

Nemojmo se zavaravati da je dovoljno samo doći u crkvu i smjestiti se dolje negdje pod korom ili pak u nekom našem kutu. Isus nas danas poziva da se s dna crkve priđe puno bliže njenom samom srcu, to jest oltaru, ali ne misleći pri tome samo na stol u prezbiteriju crkve nego oltaru kao mjestu s kojeg nam Isus samog sebe daruje. Nismo mi neki vjerski fanatici koji svoje zadovoljstvo pronalaze u muci. Doista, nije križ razlog zbog kojega smo krenuli za Isusom. Kao što uostalom i samo mučilo križa nije uzrokom našeg spasenja. Ta mnogi su i prije i poslije Isusa završili na križu, ali nisu spasili ni sebe, a ni nas. Ono što nas je privuklo Isusu i ono zbog čega je križ postao sredstvom spasenja jest ljubav kojom je Isus prihvatio svoj križ i iznio ga do kraja za nas. Ići za Isusom, za njegovim križem zajedno sa svojim slabostima, umorima, strahovima, ali i dobrim nakanama, planovima i nastojanjima, i od svega svog življenja oblikovati prinos ugodan Gospodinu, kao što je to i Isus učinio: to znači biti vjernik. Mi trebamo biti tražitelji i graditelji istinske ljubavi, a ona od nas nerijetko traži da se odreknemo mnogih dobara da bi ostali vjerni onome koji za nas podnese strašnu muku.

Budući da je u Kristu sabrana sva sudbina čovječanstva, ova Muka nije završena. Ona traje i danas jer Isus i danas trpi u mnogim nevino osuđenim, mučen je u milijunima bijedom pritisnutim, ubijan u svakoj osobi koju se tjelesno i duhovno ubija zbog njezine vjere, osjećaja, uvjerenja ili pokušaja da ovaj svijet učini ljepšim, boljim i pravednijim. Takvi najviše stradaju, a u njima je Kristova slika najočitija. Sebi i vama dajem na razmišljanje pitanje: Da li mi u rukama danas imamo cvijet i palmine grančice ili pak šibe dok hodimo u suvremenoj „jeruzalemskoj“ povorci ovim svijetom?

Kao što je ova nedjelja Cvjetnice tek početak tjedna Muke Gospodnje koja završava proslavom Isusovog uskrsnuća i kao što evanđelje koje smo čuli na svetoj misi završava navještajem istog uskrsnuća, tako i naše muke i trpljenja, vjerujemo, imat će svoj sretan ishod na koncu hoda koji smo poduzeli za Isusom. Na tom putu, svima nama zajedničkom, budimo jedni drugima Šimun Cirenac koji će pomagati bližnjemu nositi križ koji je opterećen svakodnevnim problemima i poteškoćama da bi s Isusovog križa, čuli riječi: ''Zaista ti kažem: danas ćeš biti sa mnom u raju!''

U svrhu podizanja razine zaštite od požara na području Općine Podstrana, DVD Podstrana je započelo postupak javne nabave novog, navalnog vatrogasnog vozila. Natječaj je objavljen 22. ožujka 2018.g. u Elektronskom oglasniku javne nabave. Procijenjena vrijednost vozila je 1.200.000,00 kuna od kojih je većinu osigurala Općina Podstrana, a očekuje se i sufinanciranje od strane Splitsko – dalmatinske županije.

Poučeni prošlogodišnjim iskustvom, kada smo se, na sreću, uspješno obranili od velikog požara u srpnju, još jednom smo potvrdili iznimnu važnost kontinuiranog ulaganja u vatrogasnu opremu kako bi naši vatrogasci bili adekvatno opremljeni i spremni odgovoriti na svaku opasnost.

Općina Podstrana nastavit će i dalje ulagati u DVD Podstrana kako bi naši mještani, brojni turisti i gosti, mogli mirno spavati, a posebno za vrijeme turističke sezone kada je značajno povećana opasnost od požara, piše na općinskim stranicama.

Jutros 23. ožujka 2018. g. u 4 sata i 42 minute zabilježili su seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske umjeren potres s epicentrom 9 km jugoistočno od Sinja u blizini mjesta Košute.

Magnituda potresa iznosila je M=3,5 prema Richteru, a intenzitet u epicentru IV-V stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.

Zbog velikog odaziva naših mještana te iskazanog interesa za organizaciju poduke iz kemije, Hrvatska demokratska zajednica uspjela je za Vas organizirati i besplatnu poduku za sve osnovnoškolce i za taj predmet.

Ovim putem naglašavamo da prijave osnovnoškolaca za besplatnu poduku iz matematike, fizike, hrvatskog jezika, engleskog jezika i kemije traju do 30.03.2018.

Pozivamo ovim putem sve zainteresirane da se jave na broj telefona: 098 602 784, 091 216 6222 ili putem e- maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

U prijavi treba navesti ime i prezime, predmet i razred te kontakt telefon ili e-mail.

Zahvaljujemo svim profesorima koji će sudjelovati u ovom projektu te tako našoj djeci omogućiti stjecanje dobre podloge za daljnje obrazovanje, poručuju iz HDZ-a.

Ovog petka, 23. ožujka, obilježava se Svjetski meteorološki dan. Svjetski meteorološki dan obilježava se u znak sjećanja na 23. ožujka 1950. godine, kada je službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO) - međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Organizacije ujedinjenih naroda koja okuplja 185 članica. Temeljni program WMO-a je služba Svjetskoga meteorološkog bdjenja (World Weather Watch, kratica WWW).

Zajednica tehničke kulture Grada Splita, udruga Zvjezdano selo Mosor i udruga Crometeo obilježit će ovoga petka (23.3.2018.) Svjetski meteorološki dan na Zvjezdanom selu Mosor nizom događaja. Događaj počinje u 9 sati ujutro na terasi zvjezdarnice.

Nakon niza godina osnovnih meteoroloških mjerenja na ovoj lokaciji, župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban u rad će svečano pustiti novopostavljenu modernu automatsku meteorološku postaju čiji su podaci javno i u realnom vremenu dostupni na adresi www.pljusak.com. Uz standardno mjerenje temperature, vlažnosti, tlaka, zraka, količine oborine, brzine i smjera vjetra, sada se mjere i novi elementi poput UV indeksa i ukupnog sunčevog zračenja. Podaci su direktno dostupni na ovom linku: http://pljusak.com/mosor/

Ova mjerna postaja jako je važna za buduću analizu klime Mosora, najposjećenije planine u Hrvatskoj. Za sada s Mosora postoje meteorološki podaci koji su se mjerili na lokaciji Ljuvač u blizini planinarskog doma Umberto Girometta u razdoblju od 1956. do 1966. godine. Nova će mjerna postaja uvelike doprinijeti kvaliteti meteoroloških mjerenja šireg splitskog područja, a spomenuti podaci su od koristi za sve izletnike na Mosoru, pripadnike HGSS-a, ili sve one koji u realnom vremenu vole pratiti meteorološke parametre koji su uvijek u planinskim područjima kudikamo dinamičniji nego drugdje.

Osim automatske mjerne postaje u rad se, pod pokroviteljstvom Grada Splita, pušta i moderna panoramska kamera s pogledom na cijeli splitski poluotok, Kaštelanski zaljev, Kozjak, Čiovo, Šoltu, dio Brača... Atraktivan kadar također se u javnosti putem interneta emitira u realnom vremenu. Sliku uživo zasad možete pratiti na ovom linku:
http://g0.ipcamlive.com/player/player.php?alias=zsmosor

Edukativno predavanje za sve zainteresirane održat će član Crometeo tima, Rade Popadić. Krako će izložiti klimatološka obilježja Mosora, a mlađe će provesti kroz povijest meteorologije.

Na kraju će zamjenica splitskog gradonačelnika, Jelena Hrgović, otvoriti izložbu fotografija "Meteorološki kontrasti V - čovjek i priroda". Ulaz na sve događanja je besplatan. Do Zvjezdanog sela Mosor može se doći osobnim automobilom, a do podnožja zvjezdarnice vozi Prometova linija br. 28.