Bude li u nedjelju pokušao ući u Hrvatsku, Aleksandar Vulin će biti vraćen s granice.

Srbijanski ministar Aleksandar Vulin proglašen je personom non grata u Hrvatskoj. Po neslužbenim, ali dobro upućenim izvorima, Republika Hrvatska će tijekom večeri poslati službenu obavijest Republici Srbiji.

Vulin će tako u nedjelju biti vraćen s granice pokuša li ući u Hrvatsku. Neposredan povod bila je Vulinova izjava u kojoj je između ostalog spominjao i "vrhovnog komandanta Vučića".

"Na taj dan kada to čini hrvatska Vlada neće biti nijednog Srbina, ni jednog Jevreja, ni jednog Roma. Zato što sva srpska, jevrejska i romska udruženja protestuju zbog politike povratka, nekažnjenog povratka ustaštva u Hrvatsku", kazao je Vulin.

Tijeko večeri stiglo je i službeno priopćenje MVEP-a: "Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske danas je notom koja je upućena Veleposlanstvu Republike Srbije u Zagrebu osudilo današnju izjavu ministra obrane Republike Srbije Aleksandra Vulina u kojoj tvrdi da o njegovom dolasku u Republiku Hrvatsku '... može odlučiti vrhovni komandant Vojske Republike Srbije, gospodin Aleksandar Vučić, a nikako o tome ne mogu da odluče hrvatski ministri'.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je u noti podsjetilo da je Republika Hrvatska suverena država, članica Europske unije i NATO-a, u kojoj o ulasku stranaca odlučuju isključivo nadležne hrvatske institucije, u skladu s hrvatskim zakonima.

Spominjanje vrhovnog zapovjednika Vojske Republike Srbije Aleksandra Vučića, kao osobe koja odlučuje o bilo čijem dolasku u Republiku Hrvatsku je neprimjeren i neprihvatljiv pokušaj negiranja suvereniteta Republike Hrvatske.

Nakon sramotnog izgreda koji se 18. travnja 2018. godine dogodio u Narodnoj skupštini Republike Srbije prilikom službenog posjeta predsjednika Hrvatskog sabora, ova izjava ministra obrane Republike Srbije Aleksandra Vulina predstavlja dodatnu provokaciju koja sigurno ne pridonosi razvoju dobrosusjedskih odnosa i punog međusobnog uvažavanja.

Zbog gore citirane izjave ministar obrane Republike Srbije Aleksandar Vulin do daljnjega nije dobrodošao u Republiku Hrvatsku".

Vulin je, podsjetimo, bio pozvan na komemoraciju u Jasenovac kao gost Srpske pravoslavne crkve. Kazao je, međutim, kako neće doći u Jasenovac, nego će otići u obližnju Mlaku.

Podsjetimo, Aleksandar Vulin već je nekoliko navrata imao kontroverzne istupe vezane uz Hrvatsku pa je tako primjerice uoči posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Zagrebu kazao kako mu preporučuje da ne putuje u Hrvatsku jer tamo "nema sugovornika" za svoju "politiku mira".

Potom je Vulin ocijenio da su prosvjedi u Hrvatskoj, koji se pripremaju u povodu posjeta srbijanskog predsjednika, "besmisleni i bezrazložni" i rekao kako je "mržnja koja ga tamo dočekuje zaista crna mrlja na obrazu Hrvatske".

Vulin je također ocijenio kako ustaštvo i ustaše nikad nisu izišli iz politike i javnog života Hrvatske te da očekuje da će srbijanskog predsjednika tijekom posjeta Zagrebu ustaše dočekati na trgovima i pokušavati doći do njega.

izvor:dnevnik.hr

Poskok je zmija koja živi u južnim dijelovima Austrije, sjeveroistočnom području Italije, na rubovima južne Češke i zapadne Mađarske, u Sloveniji, Hrvatskoj, BIH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj i zapadnom Iranu, a ima ga i u područjima Kavkaza. Poskok je najveća europska zmija otrovnica, dužine 60-80 cm. Mužjaci su veći od ženki i mogu narasti do jednog metra. Na trokutastoj ili srcolikoj glavi koja se jasno izdvaja, na vrhu njuške nalazi se mali roščić po kojem se poskok lako prepoznaje. Temeljna boja je svjetlosiva u mužjaka, a sivo-smeđa ili crveno-smeđa kod ženki. Duž čitave dužine tijela proteže se “cik-cak” linija tamno-sive ili crne boje. Vrh repa je crven, narančast, žućkast ili zelenkast. Poskok najčešće živi na suhim kamenim područjima obraslim niskim grmljem ili drvećem, a izbjegava vlažna staništa. Poskok je u pravilu vrlo troma i spora zmija, ali može se i vrlo brzo kretati i to samo na kraće udaljenosti. Glavna hrana poskoka su mali glodavci, gušteri i ptice, ponekad jede i druge zmije, pa čak i manje pripadnike svoje vrste. Plijen ubija otrovnim ugrizom.

Karakterističan roščić po kojem se prepoznaje poskok – obratite pažnju također na zube koji mogubiti veliki i do 1 cm

Poskok posjeduje vrlo snažan otrov izrazito jakog intenziteta. Njegov je otrov najjači od svih zmija ljutica Europe. Ima najveće otrovne žlijezde i zube koji mogu narasti i do 1 cm. Nakon ugriza poskoka, bez obzira koliko je velik – potrebno je što brže potražiti liječničku pomoć. Ugriz velikog, odraslog poskoka može biti opasan po život i ako se ne liječi, može ostaviti trajne posljedice.

Prvo što svatko mora znati o poskoku jest da ova najotrovnija zmija koju možemo pronaći na teritoriju Hrvatske, nikada ne napada prva. I u slučaju spomenute smrti novorođenčeta s početka ovog teksta, ugrizu je prethodilo šutanje zmije koja je potom aterirala u dječja kolica. Ukoliko pak do susreta s poskokom dođe, najgore što možete napraviti je vikati, praviti nagle pokrete i na bilo koji način davati mu do znanja da ćete ga napasti.

U slučajevima ujeda poskoka, razlikujemo mjere prve pomoći koje se poduzimaju na mjestu nesreće te mjere liječenja u zdravstvenim ustanovama. Prva pomoć je usmjerena na to da se pokuša spriječiti širenje otrova u tijelu i što brže transportira unesrećenu osobu u zdravstvenu ustanovu.

Opća načela prve pomoći su:

– ukloniti unesrećenog s prostora gdje se nalazi jedna ili više zmija;
– ozlijeđeni dio tijela potrebno je imobilizirati u funkcionalnom položaju, ali tako da
je ispod razine srca;
-ne davati alkohol unesrećenoj osobi;
– pokušati identificirati zmiju;
– što je moguće brže transportirati osobu u zdravstvenu ustanovu.

U pojedinim slučajevima (kod neurotoksičnih otrova) dolazi u obzir vrsta imobilizacije bandažom (podvezivanjem). No, danas se ne preporučuje staviti jači povez iznad rane i “isisivati” ranu od otrova. Istraživanja su pokazala da takav postupak može više štetiti nego koristiti. U zdravstvenim se ustanovama, ovisno o težini intoksikacije – primjenjuje protuotrov (antiserum) te prema potrebi ostale mjere intenzivnog liječenja.

Zmijske otrove u grubo možemo podijeliti na hemotoksične i neurotoksične otrove. Hemotoksični otrovi djeluju na krv, ubrzavaju ili sprečavaju zgrušavanje krvi i/ili izravno razaraju različita tkiva. Neurotoksični otrovi uglavnom ne razaraju tkivo, već djeluju na živčani sustav i zaustavljaju gutanje, disanje i kucanje srca. Svaka zmija posjeduje oba otrova, ali nekog više od drugog, ovisno o vrsti.

Glavni simptomi trovanja otrovom zmije iz skupine ljutice (čiji je poskok pripadnik!) je oticanje koje se brzo širi od mjesta ugriza i može zahvatiti veće dijelove tijela. Pri tome se mogu javiti i drugi simptomi kao što su mučnina, povraćanje, grčevi, proljev, nesvjestica, može doći do djelomičnog ili potpunog otkazivanja bubrega. Krv se može prestati grušati. Za razvoj simptoma vrlo je važno mjesto ugriza. Najopasniji su ugrizi u glavu ili vrat te ako je zmija ubrizgala otrov izravno u krvnu žilu.

Jedini pravi lijek protiv zmijskog otrova ja posebni protuotrov koji zovemo i zmijski antiserum.

Nekoliko praktičnih savjeta za ponašanje nakon ugriza poskoka:
1. Ne lovite zmiju koja vas je ugrizla, to najčešće završava dodatnim ugrizima.
2. Sjednite i pričekajte nekoliko minuta da vidite što će se dogoditi. Ako u roku od
30 minuta ne dođe do oticanja, zmija nije pri ugrizu ubrizgala otrov ili vas je
ugrizla neotrovna zmija.
3. Ako se javi oticanje, ugroženo mjesto treba odmah podvezati zavojem
ili maramom i što manje pomicati.
4. Ugriženu osobu treba što prije odvesti liječniku, po mogućnosti u bolnicu.
5. Mnogi ljudi na izlete u prirodu nose zmijski antiserum kako bi ga u slučaju ugriza mogli dati sami sebi. TO NIKAD NEMOJTE ČINITI!!! Možda ste alergični na zmijski antiserum. Ako je tako, nakon njegovog ubrizgavanja javit će se čitav niz alergijskih simptoma koji mogu biti opasniji od samog ugriza.
6. Ne bojte se zmija i njihova ugriza! Iako se radi o ozbiljnoj opasnosti i nimalo bezazlenoj situaciji, od otrova naših otrovnica ne umire se često i brzo.

Ako se i nekoliko sati nakon ugriza riđovke ili poskoka dođe do liječnika,vjerojatnost da ćete ozbiljno stradati je mala. Koliko god vam se ova tema činila- većini dosadnom,ili svi misle da sve znaju, ona je puno poučnija i korisnija nego bezbroj recenzija i opreme, koje se u nedogled ponavljaju.

Kladioničarski lobi iz Hrvatske navodno se duboko upleo u postupak donošenja izbornog zakona u susjednoj Bosni i Hercegovini.

O tome naveliko posljednjih dana pišu sarajevski mediji, iznoseći tvrdnje da cijela operacija ide preko Washingtona i utjecajnih krugova u Senatu. Kako bi se doprlo do njih, prema istim izvorima, angažirana je do sada nepoznata nevladina organizacija "Bosnia & Herzegovina Democracy Initiative" (BHDI), a koja je potom unajmila usluge lobističke tvrke "Pillsbury Winthrop Shaw Pittman LLP" sa sjedištem u glavnom gradu SAD-a.

U tom cilju je BHDI do sada izradio i dva izvještaja s konkretnim prijedlozima o izmjenama izbornog zakonodavstva BiH. Sarajevske novine i portali navode da je u njima konstatirano da je "u suštini etnička podjela BiH kroz izmjene izbornog zakonodavstva najbolje rješenje za državu". Pri tome novinari dolaze do zaključka kako to potpuno korespondira sa stajalištima Hrvatskog narodnog sabora, platforme koja okuplja sve stranke s hrvatskim predznakom, a u kojemu glavnu riječ ima HDZ BiH i njezin predsjednik Dragan Čović.

Suština je cijele priče, kako je vide u Sarajevu, da vlasnici kladionica sada vraćaju uslugu Čoviću i HDZ-u za onemogućavanje izmjene tamošnjeg Zakona o igrama na sreću, odnosno uvođenje dodatnih poreza. Dobici do 100 konvertibilnih maraka (50 eura) u hrvatskom se susjedstvu ne oporezuje, a prijedlog koji nije prošao bila je stopa od 10 posto.

Objavljeni su i podaci o dvjema uplatama na račun BHDI-ja, teškim 540.514, odnosno 17.240 eura. Išle su, navodi se, s računa hrvatske IT-tvrtke "Nirvana d.o.o." i "Fors Fortis d.o.o.", obje u vlasništvu Jerka Šarića iz Podstrane. Njega hrvatska javnost najviše zna po suvlasništvu u jednoj od najvećih domaćih kladionica, "Hattrick-PSK". Isti biznis navodno je odavno duboko proširio i na teritoriju BiH, gdje je kladioničarstvo godinama vrlo unosan posao.

Prema službeno objavljenim podacima, sve kladionice u BiH u 2016. godini imale su prihod veći od milijardu i 700 milijuna konvertibilnih maraka.

Sam "Hattrick-PSK", sa sjedištem u Dugopolju, iste godine je udvostručio prihode u RH na 401,6 milijuna kuna, što je bio skok od 82,1 posto. Tvrtka je u 2016. iskazala neto dobit od 50,07 milijuna kuna (12,5 posto prihoda), u usporedbi sa dobiti od 692.500 kuna iskazanom u 2015. Isto tako, i broj zaposlenih je drastično uvećan. "Hattrick-PSK" u vlasništvu je "Hattrick Sports Groupa Ltd." iz Irske, a tvrtkom upravlja Jerko Šarić, koji je i direktor.

BH-mediji danima su bezuspješno pokušavali doći do samog Šarića. Nama je to telefonski uspjelo u srijedu.

- Vidio sam što pišu mediji u Sarajevu. Navodi se ime tvrtke "Nirvana" koja nema veze s vezom. Ja se bavim kockom, klađenjem, i mene politika ne zanima – kazao nam je Šarić.
Pokušali smo od Šarića dobiti još neke odgovore, ali...
- Ne bih više od toga. Novinar ste, pa pitajte političare!
Koje konkretno od njih, je li one u Sarajevu ili Mostaru, nije htio precizirati.
- Bez komentara. Ja se ispričavam, na sastanku sam i morat ću završiti – kazao nam je Šarić prije negoli je završio razgovor.

izvor:slobodnadalmacija.hr

Temeljem članka 8. Statuta Općine Podstrana (”Službeni glasnik Općine Podstrana” broj 2/18) i Odluke o javnim priznanjima Općine Podstrana (“Službeni glasnik Općine Podstrana” broj 05/10) Komisija za dodjelu javnih priznanja objavljuje

JAVNI POZIV
za podnošenje prijedloga radi dodjele priznanja Općine Podstrana.

Molimo Vas da nam dostavite svoje prijedloge za:

a) Nagradu za životno djelo, 
b) Osobnu nagradu,
c) Skupnu nagradu, 
d) Zahvalnicu.

najkasnije do 30. travnja 2018. godine

Nagrada za životno djelo – je javno priznanje koje se dodjeljuje fizičkoj osobi s prebivalištem na području Republike Hrvatske radi odavanja priznanja za cjelovito djelo koje je pojedinac ostvario u tijeku svog radnog i životnog vijeka i koje u određenoj oblasti ili u svekolikom radu u društvenom životu predstavlja izuzetan i osobito vrijedan doprinos razvoju i ugledu Općine Podstrana.

Osobna nagrada – je javno priznanje koje se dodjeljuje fizičkoj osobi za dostignuća i doprinos od značaja u domeni gospodarskog i društvenog života Općine Podstrana.

Skupna nagrada – je javno priznanje koje se dodjeljuje grupi fizičkih osoba, udruzi, ustanovi, trgovačkom društvu i drugoj pravnoj osobi za dostignuća i doprinos od značaja u domeni gospodarskog i društvenog života Općine Podstrana.

Zahvalnica – dodjeljuje se kao javno priznanje fizičkoj osobi, udruzi, ustanovi, trgovačkom društvu i drugoj pravnoj osobi za postignuti jednokratni uspjeh, doprinos promidžbi Općine Podstrana, za uspješnu suradnju i druge osobite zasluge.

Prijedlog za dodjelu nagrade mora sadržavati:
– podatke o podnositelju prijedloga,
– podatke o predloženoj fizičkoj osobi ili grupi fizičkih osoba, udruzi ili pravnoj osobi, odnosno obrazloženje postignuća i doprinosa poradi kojih se daje prijedlog za  dodjelu priznanja,
– vrstu javnog priznanja za koje se predlaže.

Prijedlog za dodjelu javnih priznanja Općine Podstrana mogu dati:
– najmanje 1/3 članova Općinskog vijeća,
– radna tijela Općinskog vijeća Općine Podstrana osim Komisije za dodjelu priznanja Općine Podstrana,
– Općinski načelnik,
– ovlaštena tijela udruga, ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba sa sjedištem na području Općine Podstrana ,
– vjerske zajednice,
– najmanje 10 građana sa prebivalištem na području Općine Podstrana.

Predlagatelj ne može predlagati sebe, svoga suradnika ili djelatnika u istoj radnoj sredini ili udruženju kojega je član, niti organizacija za svoju radnu jedinicu odnosno za svoga djelatnika ili djelatnik za svoju organizaciju ili jedinicu, ali svi navedeni mogu biti pokretači inicijative.

Molimo da prijedloge dostavite na adresu:
Općina Podstrana, Komisija za dodjelu javnih priznanja, Trg dr. Franje Tuđmana 3, 21312 Podstrana.

Nagrade se uručuju na svečanoj sjednici Općinskog vijeća u povodu DANA OPĆINE PODSTRANA.

Predsjednica:
Ružica Đonlić, v.r.

izvor:podstrana.hr