Grad i "Hrvatske ceste" (HC) za nekoliko dana trebali bi konačno dogovoriti rješenje problema najvećeg divljeg deponija na području Splita koji se već godinama na površini od oko 10 hektara prostire od ceste prema TTTS-u, pa sve do rijeke Žrnovnice.

Kako nam je tijekom jučerašnjeg obilaska terena potvrdio Ivica Grubišić Gire, poteštatov savjetnik za komunalu, spomenute se aktivnosti ponajprije odnose na ograđivanje prilaza nelegalnom odlagalištu otpada i njegovo čišćenje. Uz njega, sporne su lokacije obišli i Damir Babić, obnašatelj dužnosti pročelnika za komunalu, Mladen Kokan, voditelj Pododsjeka za komunalno redarstvo, Siniša Marin, predsjednik Mjesnog odbora Žrnovnica, Tajana Štalmajer iz Udruge "Žrvanj", te HC-ovi predstavnici.

Da problem bude veći, na taj nezakoniti deponij doselilo se i nekoliko romskih obitelji koje žive u sklepanim barakama bez struje i vode, dakle bez ikakvih uvjeta za život...

- Koriste se rijekom koja im je tu u blizini, ali je istovremeno koriste i za odlaganje raznog smeća. Činjenica je da oni tu žive nelegalno, da su već nekoliko puta bili premještani, ali su se vraćali. To se svakako mora riješiti. Dolaze kamionima i kombijima, pale bakar, žicu i gume, uglavnom po noći, šire se neugodni mirisi - posvjedočio nam je Marin koji stanuje niti 50 metara zračne linije od "atraktivne lokacije".

Prvi čovjek Žrnovnice gotovo je, kako je kazao, prije četiri-pet godina dobio po glavi kada je intervenirao vidjevši da se iz kamiona tu iskrcava smeće.

- Ovi šta je vozija kamion gonija me šipkon, biža san isprid njega! Sad van kamioni dolaze iz pravca Korešnice, kroz polje, priko makadama koji su probili i iskreću tu zemlju - naveo je Siniša Marin, te dodao kako je ograđivanje spornog prostora tek prvi korak u rješavanju velikog komunalnog problema.

Radi se o području na kojemu je još prije 10 godina (?!) trebao biti izgrađen kružni tok na dijelu brze ceste Stobreč - Omiš koju je u ljeto 2005. pompozno najavio tadašnji ministar prometa Božidar Kalmeta. Svi znamo što se potom dogodilo, od cestovnog rotora nije napravljeno ni "r", novac iz kredita Europske investicijske banke potrošio se na druge državne prometne "prioritete", a Gradu je ostao brisani prostor koji je ubrzo postao poligon za odbacivanje svih vrsta otpada. Nema čega nema, od šuta, preko namještaja, drva, plastike, azbesta...

Kako nam je kazao Kokan, problem se mogao davno riješiti da su na samom početku stvaranja odlagališta kod TTTS-a djelovali inspektori zaštite okoliša. No, to se nije dogodilo, pa su komunalni redari prema svojim ovlastima uklanjali samo komunalni otpad, dok su ostale komponente, nažalost, i dalje tu.

Drugi po veličini divlji deponij je onaj na sjevernom rubu Kopilice, ispod bivše tvornice "Dalmacijavina", koji je u privatnom vlasništvu tvrtke "Nova Color". Gradski komunalni stručnjaci naglasili su kako će se u ovom slučaju još jednom donijeti akt po kojemu je vlasnik obvezan sanirati površinu.

Ako on to ne napravi, Banovina će prijaviti slučaj inspekciji zaštite okoliša koja donosi rješenje lokalnim vlastima koje se zatim s vlasnikom naknadno spore oko naknade štete. Dok smo obilazili parcelu na Stinicama, pristupio nam je muškarac koji se predstavio kazavši da "zastupa interese vlasnika" i napomenuo da je obližnji nedovršeni poslovni objekt nedavno ponuđen za prodaju, o čemu smo pisali prije nekoliko dana, ali i da je "teren poravnat, a otpad skupljen na hrpu".

- Gradonačelnik Andro Krstulović Opara odlučio je uhvatiti se u koštac s dugogodišnjim problemom divljih deponija. Ova dva koja smo obišli najveća su u gradu i namjeravamo ih riješiti - zaključio je savjetnik Gire.

POTEMKINOVA SELA Bačeni milijuni za kvadrate od kojih se odustalo
​Najveće divlje odlagalište u Splitu nastalo je nakon raskida sporazuma između HC-a s poslovnom udrugom tvrtki u kojoj je "Konstruktor inženjering" bio vodeći partner za nikad pokrenute radove na istočnom kraku splitske obilaznice od TTTS-a do Omiša, zbog čega je uz Put Vrbovnika otkupljeno 45.000 kvadrata zemljišta.

izvir:slobodnadalmacija.hr

Ogranak Matice hrvatske u Podstrani poziva na predstavljanje triju knjiga stihova autora iz Podstrane:

-"Netko mora otići" Divne Ban Bakota
-"Drhtave latice srca" Danice Bartulović
-"Izabrane pjesme" Nevenke Kovačević

Program će se održati u srijedu, 7. ožujka 2018. u 18 sati u Dvorani Matice hrvatske u Lučici, Strožanac - Podstrana.

U župi Gospe u Siti u Strožancu u petak, 2. ožujka, splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić predvodio je svečano euharistijsko slavlje i blagoslovio nove postaje križnog puta kojeg je izradila župljanka, mr. likovne umjetnosti, Ivana Bilić Antičević.

Novopostavljeni križni put, dimenzija 40 x 40 cm, rađen je tehnikom akrila na medijapanu. Autorica je istaknula kako je zajedno s župnikom don Antom Vrankovićem već duže vrijeme razmišljala o ovim postajama i kako je sretna što se ta zajednička želja napokon uspjela i realizirati.

„Onog dana kad me Gospodin zazvao i kada sam mu odgovorila, ne prestaje me darivati u svojoj ljubavi i osjećam da najmanje što mogu učiniti jest proslavljati ga u svom radu, ali prije svega u svom životu. Neka i ovaj Put križa bude Njemu na slavu. Htjela sam ga prikazati kao Isusa nade i beskrajne ljubavi prema meni i svakom čovjeku. Iz njega ljubav pršti, isijava i želi nas zahvatiti svojim plemenom. Ako iskra tog plamena zahvati nečije srce preko ovih likovnih djela, to je moja radost i moja nagrada“, kazala je Ivana Bilić Antičević.

Svečanost je započela prigodnom riječju akademske slikarice Ane Marije Botteri koja je naglasila kako ovaj Put križa oslikava Krista obasjanog mističnim svjetlom dok nosi svoju i našu tešku muku. „Pogledi su to koji na poseban način prilaze patnji s brižnom ljubavlju. Prigušen kolorit dodatno ističe tu patnju koja se pred nama odvija. Stvarajući ovo djelo svjedočanstva vjere i nade, umjetnica nas hrabro i nadahnuto upućuje na molitvu“.

Potom je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić blagoslovio postaje, a zatim je uslijedila pobožnost križnog puta kojeg je predvodio župnik don Ante Vranković, a molitve je čitala, i za ovu prigodu napisala, Ivana Bilić Antičević.

Predvodeći euharistijsko slavlje mons. Barišić je govorio o značaju korizme za život svakog od nas. Kazao je kako je ovo vrijeme milosti u kojem smo pozvani dublje preispitati sebe, svoj odnos s Bogom i bližnjima. „Ako uspijemo nakon ove korizme biti barem malo bolji ljudi i vjernici, ako učinimo iskorak prema bližnjemu, posebno prema onima s kojima nismo u dobrim odnosima, ili prema onima koji su potrebni naše pažnje i pomoći, onda ćemo zaista u našem životu doživjeti Uskrs“.

Posebno se osvrnuo na obiteljske odnose i kazao kako ne postoji idealni supružnici, roditelji i djeca, no da uz malo truda, volje, ljubavi i poniznosti te uz molitvu, ni jedan problem nije nerješiv. Okupljene vjernike je pozvao na Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će održati 15. i 16. rujna 2018. u Splitu i Solinu.

Vjernicima se obratio i župnik don Ante Vranković koji je zahvalio nadbiskupu Barišiću na prisustvu i Ivani Bilić Antičević na trudu i požrtvovnosti pri izradi postaja križnog puta. Zahvalio je i svojim župljanima na podršci. Misno slavlje je pjesmom uzveličao župni zbor.

Ivana Bilić Antičević rođena je 1988. godine u Bjelovaru, gdje je završila opću gimnaziju. Godine 2013. stječe zvanje magistra likovne kulture i likovne umjetnosti na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Izlagala je na nekoliko skupnih izložbi, a djela joj se nalaze u mnogim zbirkama i samostanima. Najveći dio njenog opusa je sakralne tematike. Križni put na Strožancu joj je prvo veliko djelo. Živi sa suprugom i troje djece u Podstrani i predaje likovnu kulturu u osnovnoj školi u Studencima. Član je udruga Obiteljsko obogaćivanje i HULU-a.

Izvor:misija.slobodnadalmacija.hr / KRISTINA BITANGA

Ministarstvo turizma objavilo je Javni poziv za kandidiranje projekata za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem Programa konkurentnost turističkog gospodarstva.

Program dodjele bespovratnih potpora sastavljen je od četiri mjere, od kojih svaka ima različitu namjenu sufinanciranja.

- Mjera A podupire se povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude smještajnih objekata vrste: hoteli, kampovi, ostali ugostiteljski objekti za smještaj i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, sufinanciranjem prihvatljivih projektnih aktivnosti

- Mjera B potiče se razvoj posebnih oblika turizma kao što su ciklo-turizam, aktivni i pustolovni turizam

- Mjera C odnosi se na dostupnost i sigurnost turista

- Mjera D odnosi se na prepoznatljivost.

Ukupan iznos bespovratnih sredstava:  24.600.000,00 HRK, dok je intenzitet potpore 100%.

Najniži iznos bespovratnih sredstava: 20.000,00 HRK. Najviši iznos bespovratnih sredstava: 400.000,00 HRK.

Cjeloviti tekst Programa i popratna dokumentacija sastavni je dio ovog Javnog poziva i nalazi se na mrežnim stranicama Ministarstva turizma: http://www.mint.hr/javni-pozivi-11414/11414 

Otvoren je natječaj za izbor najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu kojega treću godinu za redom organizira hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica projekta za Hrvatsku iz redova Europske pučke stranke (EPP) Marijana Petir.

Na natječaj, koji je otvoren od 1. do 31. ožujka 2018. godine, mogu se prijaviti mladi poljoprivrednici/ce koji su nositelji OPG-a i imaju do 40 godina života sa svojim projektima/operativnim konceptima, koji su tijekom 2017. godine ili završeni ili u provedbi.

Medijski pokrovitelj izbora je Jutarnji list, a glavni sponzor Erste banka koja će pobjednika/cu nagraditi novčanom nagradom u iznosu od 15 tisuća kuna. Za pobjednika/cu natječaja, kao i za deset najboljih poljoprivrednika/ca zastupnica Petir će osigurati put u Bruxelles i posjet Europskom parlamentu.

Cilj natječaja i europske nagrade za mlade poljoprivrednike je promicati pozitivnu sliku mladih poljoprivrednika te identificirati djelatnosti koje karakteriziraju inovacija, održivost i tržišna orijentiranost, a sve kako bi mladi ostali živjeti na selu te kako bi ruralni prostor opstao.

Prijavnice za natječaj mladi poljoprivrednici/ce mogu preuzeti ovdje (LINK) te je prijavnicu potrebno popunjenu poslati na adresu elektroničke pošte: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Odabir „najboljeg, najinovativnijeg, najodrživijeg" projekta provest će stručno prosudbeno povjerenstvo na temelju sljedećih kriterija:

1. Upotreba novog znanja (know-how), novih metoda ili novih oblika tehnologije u pojedinom sektoru ili regiji: Inovacija koja se bazira na sektoru može uključivati radne ili organizacijske metode, uvođenje novih oblika tehnologije koji donose promjene u odnosu na postojeću tehnologiju. Inovacija se također može sastojati od prilagođavanja ili moderniziranja tradicionalne tehnologije. Inovacija koja se bazira na zemljištu može uključivati upotrebu novih dostignuća (tehničkih ili organizacijskih) na geografskom području gdje se ona prije nisu koristila.

2. Prijenos inovacije: Inovacija ne smije biti ograničena na jedno gospodarstvo već mora imati potencijal utjecaja ili učinka na gospodarstva u istom sektoru proizvodnje, regije ili na odnose toga područja s drugim područjima. Inovacija ne mora imati učinka samo na proizvodnju na farmi, već se također može odnositi i na pakiranje proizvoda, kanale distribucije i izvozne metode za poljoprivredne proizvode.

3. Održivost inovacije: Inovacija mora biti ekonomski i/ili društveno održiva. Inovacija mora imati izvjesnu dugovječnost i treba izdržati ispit vremena kako bi imala učinak, umjesto da se pojavi i nestane u kratkom vremenskom razmaku.

Stručno prosudbeno povjerenstvo sastavljeno je od sljedećih članova:
Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske agronomske komore,
Krunoslav Zmaić, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku,
Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica Visokog gospodarskog učilišta iz Križevaca,
Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore,
Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore,
Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika,
Vlatko Grgurić, urednik i voditelj emisije Plodovi zemlje,
Zlatko Šimić, novinar Jutarnjeg lista.

Izvor:petir.eu/općina podstrana

O B A V I J E S T

OBAVJEŠTAVAMO STANARE ULICE DOMOVINSKOG RATA I DRUGE MJEŠTANE DA ĆE OD DANA 05. OŽUJKA 2018. GODINE, ZBOG SANACIJE KIŠNE REŠETKE NA SKRETANJU U CINDROVU ULICU IZ ULICE DOMOVINSKOG RATA BITI ONEMOGUĆENO PROMETOVANJE NAVEDENIM DIJELOM ULICE.

PREDVIĐENI ROK TRAJANJA RADOVA JE 3 DANA.

MOLIMO VAS DA SE ZA VRIJEME IZVOĐENJA RADOVA KORISTITE ULICOM PUT STAROG SELA I CINDROVOM ULICOM.

OPĆINA PODSTRANA

Izvor:podstrana.hr