Izvješće ICOMOS-a, koje su nam inače odbili dostaviti iz Ministarstva kulture, gdje čak nisu htjeli ni odgovarati na pitanja vezana uz njega, pokazuje koliko su bile pogrešne neke odluke konzervatora. Tako ICOMOS diplomatskim jezikom preporučuje kako bi bilo najbolje srušiti hotel “Marjan” koji je rekonstruiran u B-zoni zaštite po projektu Jerka Rošina. “Na tako ključnoj lokaciji sadašnje zdanje je podjednako neprikladno kao i tvornica cementa koja mu je prethodila. 

Predlažemo da dugoročna ambicija splitskih gradskih vlasti bude zahtjev za smanjenjem visine ove građevine kada dođe vrijeme za ponovno renoviranje. 

U svakom bi slučaju bilo povoljnije da se zgrada zamijeni nečim prihvatljivijim za okolicu”, stoji u izvješću koje pokazuje jasan stav da se u neposrednoj blizini UNESCO-ove zaštićene zone objekt kao hotel “Marjan” nije smio izgraditi. Međutim, to je samo savjet ICOMOS-a, koji ne znači ni da je vlasnik hotela dužan ukloniti to zdanje, ni da će Grad trpjeti UNESCO-ove sankcije ako hotel ostane na svom mjestu iduće stoljeće.

‘Ambasador’

Nadalje, ICOMOS pozdravlja zabranu konzervatora da se hotelu “Ambasador” doda aneks. No, napominju kako bi trebalo promisliti je li odobrena izgradnja faksimilne građevine na mjestu originalne iz 30-ih godina najprikladnije rješenje unutar B-zone zaštite.

Istočna obala

ICOMOS smatra da bi trebao biti obaviješten što se događa s istočnom obalom. Nalaže da se oko UNESCO-ove zone uvede tampon-zona u skladu s B-zonom zaštite. Traže da im se uputi na uvid Plan upravljanja jezgrom kad bude gotov te pozdravljaju što će se vratiti granice A-zone tako da opet budu usklađene s UNESCO-ovima. ICOMOS posebno traži da Plan upravljanja sadrži izjavu o iznimnoj univerzalnoj vrijednosti koja bi nadopunila onu iz 1979. godine. Što znači da od tada ta izjava nije nadopunjavana, a to, pak, govori o velikom nemaru nadležnih.

Projekt Contarini

Što se tiče projekta Contarini, odnosno gradnje u bedemu i na Bilom pazaru, ICOMOS ne smatra da bismo zbog toga mogli ispasti s UNESCO-ove liste, ali ne sviđa im se ideja da jedna strana bedema bude ostakljena poput Maje u Marmontovoj. 

Također, nisu oduševljeni predviđenim brisolejama na Bilom pazaru. Međutim, u ovom dijelu izvješća vidi se kako je Ministarstvo kulture prilično podbacilo u izvještavanju ICOMOS-a o ovoj planiranoj gradnji. Kao prvo, UNESCO se, prema Konvenciji o svjetskoj baštini, članak 172., kao i u slučaju Rive, trebao pitati za savjet prije izdavanja lokacijske dozvole za projekt Contarini. 

To se, čini se, nije dogodilo. Dapače, u izvješću ICOMOS tvrdi kako nisu dobili na engleski preveden projekt, nego samo nacrte i popratna pisma. No, iz njihove analize se vidi kako ih je Ministarstvo dovelo u zabludu. Tako, u trenutku kad je “Dal-koningu” već bila izdana lokacijska dozvola, ICOMOS piše kako su im dostavljena tek preliminarna rješenja. Očito nije obaviješten da je bio proveden arhitektonski natječaj, a nije sigurno je li im rečeno da je riječ o dovođenju prometa u UNESCO-ovu baštinu koja je uglavnom pješačka zona.

Početkom siječnja poslali smo upit Ministarstvu kulture da objasni zašto nisu ICOMOS-u poslali punu informaciju o statusu projekta Contarini. Osobito jer je sam pomoćnik ministrice Zlatko Uzelac rekao da bi zbog tog projekta Split mogao izletjeti s liste svjetske baštine, ali više od dva tjedna nije stigao odgovor. Također, o svemu smo mailom obavijestili ministricu Andreu Violić Zlatar, ali ni to nije pomoglo.