U sklopu izvođenja radova na Sanaciji dijela obalnog pojasa u Mutograsu, Općina Podstrana izgradila je zajedničku biciklističko-pješačku stazu u duljini oko 250 m. Širina biciklističko-pješačke staze iznosi minimalno 3.20 m cijelom dužinom, a podijeljena je na dva segmenta različite teksture i boje. Uređena šetnica primarno će se korisiti za pješački i biciklistički promet, uz mogućnost prolaska interventnog vozila.

Pješačka staza širine 1.60 m izvedena je završnom obradom prema tehnologiji kulir tzv. prani beton, dok je biciklistička staza minimalne širine 1.60 m izvedena završnom obradom tzv. metlani beton.

Uz uređenu šetnicu, mediteranski ambijent obogaćen je sadnjom stabala tamarisa.

Vrijednost izvedenih radova iznosi oko 530.000 kuna bez PDV-a.

Stanovnici Plokita u velikom broju odazvali su se na Zbor građana kako bi raspravili o gorućim temama svoga kvarta. Domaćin je bio čelnik kotara Luka Čelar, a na raspolaganju su im bili gradonačelnik Ivica Puljak, direktori komunalnih tvrtki, Marko Bartulić iz Split parkinga, Siniša Gašparević Parkova i nasada, Ivica Karoglan iz Čistoće te Andrija Čaljkušić njihov glavni operativac. U ime Grada su još bili Damir Babić iz cestovnog odjeljenja te Hrvoje Akrap, projektni savjetnik.

Gradonačelnik se uvodno obratio naglašavajući kako je okupljanje za njega emocionalno zanimljivo.

- Ovo je moja osnovna škola, sjećam se prve stvari u hodniku kada sam polazio prvi razred jednog po jednog učenika su prozivali, a mene nikako. Ja sam se rasplakao, jer sam mislio da me nema. Bio sam F razred pa dok su došli do mene - podijelio je uspomene i dodao da i dalje ovaj kvart smatra svojim kotarom iako trenutačno živi na Pazdigradu.

Potom je nastavio kako je imao ideju da jedan kvart potpuno urede kao ogledni primjer pa su uzeli Plokite za početak.

 Gašparević je kratko nabrojao što su napravilo od modernizacije javne rasvjete do skorog uključenja javnog bežičnog interneta.

- Što se tiče prometnog rješenja, zamišljeno je da je tržnica otok oko koje bi se odvijao promet samo za dostavna vozila, i to od 6  do 8 i od 12 do 14. Sve će biti pješačka zona. Sva auta ćemo uklanjati paukom, malo strogo, ali jedini način - rekao je direktor Parkova i nasada.

Upravo je problem parkirališnih mjesta bilo goruće pitanje pa je Babić iznio što se planira.

- Prvo je legalizirati 'nelegalna' mjesta, a ključ je sigurnost za djecu oko škole i protočnost Vinkovačke. Do kraja sljedećeg tjedna završit će se radnje na nogostupu, pristup za osobe s invaliditetom te onemogućavanje parkiranja - krenuo je Babić.

Tu je još i preregulacija u Valpovačkoj ulici koja će biti jednosmjerna, zatim rješavanje križanja Mažuranićeve i Vinkovačke..

- U nekoj drugoj fazi predviđa se izlazak Iločke na Bušićevu te  gradnja javne garaže - opisao je Babić.

Bartulić je otkrio da se čak na tri mjesta mogu graditi garaže, jedna je lokacija već uvrštena u planirane prve izmjene GUP-a. Ispod tržnice, kraj škole te jedna zapadno od pumpne postaje.

O toj trećoj, kraj spomenika Prvom splitskom partizanskom odredu Puljak je otvoreno kazao da je pola zemljišta  gradsko, a druga polovica privatna.

-  Razgovarali smo s vlasnicima, postoje dvije mogućnosti. Prva je da mi otkupimo taj dio i mi izgradimo garažu, što bi koštalo 30 - 40 milijuna kuna. Druga je da privatnici na svojoj polovici izgrade zgradu, a gradu garaže i javni sadržaj. Zato će se trebati mijenjati GUP. To su dvije mogućnosti, a o tome odlučuje Gradsko vijeće - otkrio je Puljak.

U ime Čistoće Čaljkušić je najavio da bi maknuli sve kontejnere i postavili polupodzemne spremnike. Ostali bi samo kontejneri za staklo.

Na pitanjima stanara su se malo podignule tenzije, posebice oko parkirnih mjesta.

Stanar Jozo Čizmić je naveo kako se problem treba što prije riješiti jer garaže će se čekati godinama, a da ima već spremnih projekata.

Babić je uzvratio da je u planu 90-ak mjesta odmah, a potom garaža.

Plan je, ukratko, na obodima zelenih površina postaviti travnate rešetke i tako legalizirati nelegalna mjesta.

- Nije u redu da nam se prijeti paukom, a da nam prethodno nisu osigurana mjesta - poentirao je stanar Čizmić.

U raspravu se uključio Puljak.

- Ja nisam populist, niti političar koji živi od politike i otvoreno ću vam reći da nećemo pretvarati zelene površine u parking.

Parkiranje se ne može riješiti gradnjom parkinga, nego mijenjanjem navika među ostalim i korištenjem javnog prijevoza. Ljudi moraju shvatiti ako nemaju gdje parkirati, da ne kupuju automobile jer u protivnom ćemo graditi parkinge umjesto vrtića i škola - iznio je Puljak.

Nakon kratkog negodovanja zbog savjeta o automobilima nastavila su se pitanja.

Jedna je stanarka iznijela problem s dostavom u Bušićevoj ulici i 'otimanju mjesta'.

- Ljude ste izbezumili, stalno mijenjate, a sada ste im ukinuli mogućnost da parkiraju. Mogu slobodno zatvoriti radnje - žestoka je bila.

Nastavilo se mirnijim tonovima, a od zanimljivosti izdvojimo i kako će Plokite dobiti uskoro i javne bicikle.

Neposredan razgovor građana s predstavnicima lokalne vlasti pokazao se kao dobar način komunikacije, a kako će u praksi izgledati kada se ideje počnu pretvarati u djela, ostaje za vidjeti.

izvor: dalmatinskiportal.hr | Živana Šušak Živković

Dana 26.2.2022. u zaseoku Bobani kod Prugova, u kući obitelji Boban Nešić, dogodila se, malo je reći, tragedija.

U eksploziji peći centralnog grijanja na lož ulje, maleni Luka (3 god.) osta je bez svoje mame Sanje (31. god) koja je umrla od težine ozljeda zadobivenih u eksploziji, a s njom i beba, jer je mama Sanja bila trudna pet miseci.

Lukin tata je još uvik u kritičnom stanju, te se bori za život...

Ovim putem pozivamo SVE ljude, koji u grudima nose Hajdučko srce, da još jednom pokažemo koliko je ono veliko, te pomognemo koliko tko može, u ovin grubim vrimenima.

Humanitarnu akciju prikupljanja sredstava za obitelj Nešić, pokrenuli su prijatelji obitelji, uz pristanak roditelja nastradalih.

Sredstva će se prikupljati do 30.04. preko posebno otvorenog računa, udruge Svetog Jeronima.

Podaci za uplatu:

IBAN HR71 2340 0091 5111 78926

Swift code: PBZGHR2X.

Svaka uplata, pa i ona najmanja, jako puno znači!

Idemo zajedno ovo odraditi, onako kako to samo mi znamo, najbolji smo, kad je najteže!

Pučki crkveni pjevači Podstrane održavaju i prenose najstariju tradiciju pjevanja, u različitim liturgijskim pobožnostima, koja u napjevima podstranskih pučkih pjevača izvire iz poljičkog vrela, starocrkvenog-glagoljaškog pjevanja. U tim napjevima zadržao se duh i ritam prohujalog vremena i način življenja ispunjen smislenošću i duhovnom puninom.

Najveći dio napjeva vezan je uz korizmeno pjevanje, a teško je utvrditi točnu granicu između liturgijskih i paraliturgijskih pjesama, jer su i jedne i druge zastupljene u iznimno velikom broju. Čini se da je upravo težnja za novitetima kod puka i u slučaju korizme ostavila ponajviše traga. Želeći se što više uživjeti u duhovni trenutak korizme, vjerni je puk uveo u liturgijske obrede nebrojene napjeve koji i nisu propisani crkvenim knjigama, što je uvelike pridonosilo bogatstvu folklorne baštine.

Jedan od stožernih postamenata korizmenog liturgijskog vremena jest pasija ili muka, odnosno, prikaz patnje i smrti Kristove u katoličkom liturgijskom bogoslužju.
Jednoglasne koralne izvedbe datiraju još iz srednjovjekovne kršćanske liturgije, a prvi pisani dokumenti o njihovu pjevanju potječu još iz 9. stoljeća. Stoga je nemjerljiva uloga pučkih pjevača u očuvanju tog dragocjenog nasljeđa.

Tradicija je vrlo snažno utkana u pjesmu koja prati život od rođenja do smrti. I danas naš puk pjesmom iskazuje duboki pijetet te je nezaobilazna u vjerskom obredu. Pjevana tradicija opijela poprimila je izniman značaj, te se je u kvalitativnom i kvantitativnom smislu razvila do gotovo savršenih razmjera. Na sprovodu se pjeva posebna misa - requiem, poslanice, psalmi i paraliturgijske pjesme.

Osim posebnog štovanog korizmenog vremena, kao i advenstkog i božićnog, pa i glazbene prakse opijela, ostaju oni dani u godini, blagdani, koji su svojim obilježjima izvan navedenih kategorija. U takve moćemo svrstati svečani napjev mise preko godine ili o kakvim blagdanima (mjesnom zaštitniku), marijanske pjesme, svečane poslanice, litainije, himne, zazive i slč. Ali poseban akcent valja staviti na svečani autentični napjev mise koja se pjeva u Podstrani.

Glagoljaška misa jedan je od najtipičnijih napjeva kojima se diči svaka organska zajednica koja drži do svojih običaja i vlastite glazbene baštine. Kada je u pitanju koralna pučka misa u Podstrani, mora se naglasiti da se u melizmatskom smislu odlikuje vrlo bogatom melodijom.

Ukorak s razvojem crkvenog liturgijskog paraliturgijskog pjevanja, razvija se i svjetovno pjevanje u Dalmaciji. Splitski bazen, kojem nedvojbeno pripada i Podstrana jedan je od najbogatijih vrutaka dalmatinskih svjetovnih pjesama koje su pjevale manje skupine pjevača, popularne klape.

Danas smo obišli područje koje je zahvatio požar na samom vrhu Peruna. Požar je počeo u četvrtak u večernjim satima a stanje se smirilo tek danas poslijepodne. U gašenju su sudjelovali helikopter i kanader, međutim kanader je morao odustati zbog jako niskih temperatuta na visini kojom je letio. Požar je ugašen a helikopter je dodatno osiguravao požarište. Na terenu smo zatekli i našeg načelnika profesora Miju Dropuljića koji je našim vatrogascima JVP-a i DVD-a Podstrana kao i ekipi DVD Žrnovnica donio hranu i piće, te im zahvalio na hrabrosti i trudu. Vatrogasci su bili iscrpljeni nakon cijele noći borbe sa vatrom. Ovim putem se i mi zahvaljujemo svim vatrogascima, a posebno našoj ekipi JVP-a i DVD-a Podstrana koji su uvijek spremni za bilo koju pomoć.

Donosimo video požara na granici Podstrane i Krila Jesenice. Kako saznajemo vatrogasci Podstrane su na terenu.

Više o požaru uskoro.

Strožanac je jedno od pet cjelina Podstrane: Strožanac, Grljevac, Sv. Martin, Mutogras i Gornja Podstrana. U Strožancu je po administrativnoj podjeli više naselja, a u općini je prvi sa zapadne strane koje graniči sa Splitom i najveće u Podstrani. I za razliku od Podstrane koja nema tipični centar, Strožanac na neki način ima. Koncipiran je tako da ima malo veći prostor od morske obale do brda Perun što u drugim dijelovima Podstrane nema. Mali centar je s osnovnom školom i crkvom i oko toga se sve vrti i u ovom dijelu s novom šetnicom i dijelom koji se razvija od šetnice, lučice, piše dalmacijadanas.hr

Strožanac ima svoj Mjesni odbor, ali on više služi kao savjetodavno tijelo. Općina je ta koja rješava i mogu reći da dosta ulaže u ovaj dio, priča nam Darijo Radović, predsjednika Matice hrvatske i općinski vijećnik Podstrane.

Solane na ušću Žrnovnice

U Strožancu živi oko 4.000 ljudi. Granica je most na rijeci Žrnovnici, u dubinu se proteže do kamenoloma u Žrnovnici, a na istočnu stranu završava s okukom iza hotela Lav. Dobio je ime po riječi straženica, kao stražarsko mjesto u turska vremena. More oko ušća Žrnovnice bilo je dosta plitko i Turci su tu imali solane koje su ono vrijeme bile vrlo vrijedne, tj. sol je bila vrlo tražena roba. Od povijesnih znamenitosti tu je ljetnikovac Cindro kojeg je gradila u 15. Stoljeću splitska obitelj De Cindris. Od 1979. godine je pod zaštitom Ministarstva kulture kao spomenik kulture i nakon toga restauriran. Unutarnji se prostor koristi kao ljetni dom njegovih vlasnika, a dvorišni kao otmjena zelena pozornica podstranskih ljetnih kulturnih zbivanja. Značajan je i lokalitet Site gdje se sad nalazi škola i crkva Gospe od Sita. Sita je inače močvarna biljka koja raste u ovom području.

Velik priljev stanovništva

Što obilježava današnji strožanački trenutak?

- Strožanac se jako brzo razvija kao i cijela Podstrana. Velik je priljev stanovništva. Uglavnom su to privatne kuće, a njihova značajnija izgradnja počela je 70- tih godina. Od gospodarskih grana turizam je glavni. Nadomak je Splitu i ugodnije je živjeti ovdje nego u samom gradu od kojeg ste udaljeni par minuta automobilom. A što Strožancu fali? Komunalni problemi nisu riješeni sustavno jer se gradilo na divlje. Unazad desetak godina riješeni su, može se reći, glavni problemi kanalizacije i vodovoda. Ostao je dio ispod ceste, od Lučice do Lava, džep koji je neriješen. Najveći problem je prometna infrastruktura. S jedne strane imamo državnu cestu, Jadransku magistralu, koja je u principu mjesna ulica s brojnim odvojcima. Problem su i ulice samog mjesta, njene širine, nedostatak nogostupa i parkirnih mjesta. To je nešto čemu se nadam da će u dogledno vrijeme biti riješeno. Parking iza velike šetnice, kad je rađen 2013. onda se pričalo, a šta će to, to je prazni prostor, moglo se šta gradit, a sad se vidi njegova kvaliteta. Za još otvorenog prostora, parkinge i zelene površine Općina nema novaca jer sve su to privatne parcele koje bi onda trebalo otkupiti - kaže nam Radović.

Pješački most do splitske priče

Koliki je pomak u turističkoj vizuri Strožanca donijela šetnica uz obalu?

- Šetnica, koja je napravljena prije par godina, donijela je jednu novu dobru stvar. Ide do ušća rijeke Žrnovnice i sad da je pameti bilo bi dobro napraviti pješački most kako bi se spojilo s kampom u Stobreču i dalje s onom splitskom pričom, šetnicom od Žnjana do Stobreča. Sad postoji šetnica uz Žrnovnicu kojom možete doći pješke do restorana Rus. Strožanac, kao i cijela Podstrana, ima na jednom malom lokalitetu toliko različitosti: more, plaže, Perun nije velik ali je simpatično brdašce zgodno za izletnike. Od prije četiri godine ispod vrha je 280 metara duga srednje penjačka staza Via ferrata Perunika.

I ta šetnica uz Žrnovnicu, rekli bi ste da niste negdje uz more. Iako nema mnogo povijesnih artefakata, ali izdvojio bih neke iz ilirskog doba kao što su gomile na Perunu. Jedna se točno nalazi kod crkvice Sv. Jure. Prije nekih 10 godina, Matica Hrvatska, čiji sam predsjednik, je s udrugom Žrvanj iz Žrnovnice organizirala je simpozij o praslavenskoj mitologiji. U dubini imate ostatke staroantičke vile koja se nalazi neposredno iza antičkog puta koji je išao od Narone prema Saloni.

Osnovna škola i dalje ima nastavu u više smjena?

- Škola je ovdje značajan objekt jer je to jedina osnovna škola u Podstrani i prima tisuću učenika. Kapacitet je nedovoljan pa se nastava održava u više smjena, a učenici dijelom dovoze autobusima. Dok se ne napravi nova škola u Podstrani, nastava u jednoj smjeni se neće dogoditi.

Jeftiniji stanovi nego u Splitu

Pa opet, i ako se napravi, zbog priljeva stanovništva pitanje je hoće li ikad. Problem su i dječji vrtići, ne samo za Strožanac već i za cijelu Podstranu. Sve su to privatni vrtići, kapaciteti su za sad zadovoljavajući, ali pitanje je dugoročnog rješavanja. Činjenica je da ovdje dolaze uglavnom mlade obitelji. Iako cijene stanova zadnjih pet, šest godina rastu i dalje su značajno jeftiniji nego u Splitu. Najatraktivniji su oko centra, škole i crkve.

Zemlja uz more za "nevaljalu dicu"

Čime se najviše bave ljudi u Strožancu?

- Hotel Lav je značajniji gospodarski subjekt u ovom dijelu koji vuče svoju klijentelu, ali i podiže rejting cijele Podstrane. Industrije nema, postoje obrti, a ljudi većinom rade u Splitu. Prije se puno više radila poljoprivreda. Podstrana je poznata po salati, praskama. Nažalost, tog poljoprivrednog zemljišta je sve manje. Podstrana je nekad počinjala u brdu, a zemlju uz more su dobivala "nevaljala dica". I sad se dobro vide suhozidi na obroncima, bile su višnje, bili su vinogradi i praske.

Kako odvući promet iz centra?

- Jedna poprečna ulica koja bi trebala ići gore iznad škole, to je ulica koja prati davni put od metra i po širine još iz rimskih vremena, veza Narona - Salona, sad je proširena, al kad bi se tu provukla šira ulica to bi bilo značajno. Naravno, kad bi se ova zaobilaznica Trogir – Split - Omiš napravila da bi dio ovog prometa odvukla gori. Po mom mišljenju, tu je problem što je u prijašnjim planovima tu bilo predviđeno da se spaja točno kod hotela Lav, kod pizzerije Fabio i sad ovim novim planovima, kako nema para, sad se taj dio izbacio. Pitanje kad će i ova prva faza biti gotova.

Kupuju li stranci kuće, apartmane?

- Naravno. Gore u brdu imate vile s bazenima za koje kažu da su vlasnici stranci. To je atraktivno područje.

izvor: dalmacijadanas.hr

Foto: Igor Jakšić