Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) uputio je javni poziv za korištenje sredstava za poticanje zapošljavanja preko mjera aktivne politike zapošljavanja, čiji je dio i paket mjera za poslodavce u teškoćama nazvan "Važno je očuvati radno mjesto". Među njima je i mjera nazvana "neradni petak".

Za mjere poticanja zapošljavanja ove je godine osigurano 444 milijuna kuna, od čega na potpore poslodavcima, od kojih je jedna i "neradni petak", ide 100 milijuna kuna. Iznos potpore po radniku može biti najviše do neto iznosa minimalne plaće, odnosno 2244 kune, a rok sufinanciranja je do šest mjeseci.

Primjer izračuna HZZ-ove potpore kaže da, ako je radnik prije provođenja "neradnog petka" primao plaću od 5000 kuna, a nakon uvođenja tog programa samo 2800 kuna, isplaćuje mu se iznos od 2200 kuna, odnosno razlika plaće prije i nakon uvođenja "neradnog petka".

Država već više godina poslodavcima nudi mogućnost uvođenja skraćenog radnog tjedna, takozvanog neradnog petka, mjere kojoj je cilj zadržati u radnom odnosu radnike i u vrijeme kad nema posla. No, činjenica je da ta mjera nije postigla gotovo nikakav interes u tvrtkama.

Pokazalo se da je poslodavcima prezahtjevna, prekomplicirana i teško izvediva, što potvrđuju i u "Cemexu", prvoj, a gotovo i jedinoj tvrtki u Hrvatskoj koja je koristila "neradni petak". Zašto zainteresiranih tvrtki nije bilo više, može se zaključiti iz riječi Ivana Bartulovića, direktora ljudskih potencijala u "Cemexu", koji kaže da je bilo teško zadovoljiti propisane uvjete.

No, zatvarali su "Sv. Kajo", jednu od svojih triju tvornica, a kako bi zbrinuli sve zaposlenike iz tog pogona i izbjegli otpuštanja, u dogovoru sa sindikatom uveli su model skraćenog radnog vremena, što je značilo uvođenje dodatne smjene u tvornici "Sv. Juraj", dok je administracija radila skraćeni radni tjedan, jedan dan manje. Proporcionalno su smanjene i plaće.

− Tadašnja mjera "neradnog petka" bila je prilagođena administrativnim tvrtkama koje su mogle ispuniti zahtjev da u vrijeme njezine primjene plaće ne bi trebale porasti. U "Cemexu" se, međutim, radi u smjenama i plaćaju se naknade za takav rad, čime je plaća već porasla. No taj, kao i drugi problemi i teškoće na koje smo nailazili, rješavani su u hodu, ljudi iz HZZ-a bili su vrlo kooperativni. Vjerujem da su naša iskustva s korištenjem ove potpore unijeli u sadašnju, ponešto izmijenjenu mjeru "neradnog petka" − dodao je Bartulović.

"Cemex" je HZZ-ove potpore koristio od 1. veljače do 31. srpnja 2011. godine, te još šest mjeseci, ali vlastitim "snagama" preko smanjenja regresa, božićnica...

Što se tiče prošle godine, potporama za očuvanje radnih mjesta bilo je obuhvaćeno samo 170 radnika iz nekoliko tvrtki. Ana Milićević-Pezelj, izvršna tajnica u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske, navodi "Cemex" kao najbolji primjer korištenja "neradnog petka", budući da je "preduvjet odgovorna uprava i suradnja sa sindikatom", a dobru suradnju s upravom i dobra iskustva s "neradnim petkom" potvrđuje i Mladen Radić, sindikalni povjerenik u "Cemexu".

Vrijeme za usavršavanje

Milićević-Pezelj navodi austrijsko iskustvo – ta zemlja, naime, otprije ima skraćeni radni tjedan kao instrument očuvanja radnih mjesta, nevezano uz krizu, no zato im je sada dobro došao, posve spreman i razrađen, prilagođen situaciji utoliko što je s 12 produljen na 18 mjeseci korištenja potpora.

Skraćeni radni tjedan austrijski su poslodavci koristili, na primjer, u vrijeme restrukturiranja tvrtke, htijući zadržati radnike koji su im trenutačno bili višak. "Ušteđeno" vrijeme radnici su koristili za edukaciju i usavršavanje u poslu, čime su postajali konkurentniji.

− Za tu mjeru, dakle, interes postoji i kod radnika, i kod poslodavaca i kod HZZ-a. To je model koji mi jako zagovaramo, i to kao zakon, kakav smo već i imali, no bio je loš, uključivao je neprovedive kriterije i kompliciranu proceduru, pa je propao − smatra predstavnica SSSH.

Prenosi: Slobodna Dalmacija