Umjesto minusa i do tri plaće, banke će ubuduće građanima moći odobravati skupe kredite na tekućim računima samo do iznosa mjesečne plaće

Umjesto minusa i do tri plaće, banke će ubuduće građanima moći odobravati skupe kredite na tekućim računima samo do iznosa mjesečne plaće. To je jedna od izmjena koju bi trebao donijeti novi prijedlog Zakona o potrošačkom kreditiranju, a o kojem će ministri raspravljati na jednoj od idućih sjednica Vlade.

Zakon priprema Ministarstvo financija, a osim limitiranja minusa, prema neslužbenim informacijama, mogu se očekivati i promjene definiranja kamatnih stopa.

Ministar financija Slavko Linić odlučan je u namjeri da “ograniči samovolju banaka” i želi zakonom propisati način izračuna kamatnih stopa. Postojeći Zakon o kreditnim institucijama nije na odgovarajući način definirao ovo područje, što je bankama ostavljalo prostor da same određuju visinu kamatnih stopa.

To se kao najveći problem pokazalo u slučaju kredita odobrenih u švicarskim francima, gdje su banke same određivale referentnu kamatnu stopu.

No, nakon donošenja Zakona o potrošačkom kreditiranju, Ministarstvo financija donijelo bi jasnu proceduru izračuna kamatne stope.

Kao jedna od ideja spominjalo se i onemogućavanje bankama da mijenjaju kamatne stope na dugoročne kredite prvih godinu dana. No, kako će izgledati konačna verzija zakona tek će se vidjeti, kao i koliko će tko biti zadovoljan izmjenama.

Odgovor banaka

Sigurno je da banke neće biti sretne zbog ograničavanja njihova manevarskog prostora. Prema mišljenju jednog bankara, te izmjene baš i nisu u skladu s direktivama Europske Unije, a “država ulazi u diskrecijski prostor i narušava tržišni princip”.

Kada je riječ o minusima, kaže, “time će na gubitku više biti građani, mi uvijek možemo ponuditi neki drugi kreditni proizvod”.

Mnogi građani sigurno neće biti sretni zbog smanjivanja minusa, ali sigurno je da će se neće buniti zbog ograničavanja slobode bankama. Možda europska praksa baš i nije tako rigidna, ali ostaje činjenica da zemlje imaju vlastite propise po kojima definiraju kamatne stope.

Osim Zakona o potrošačkom kreditiranju, na sjednici Vlade trebao se naći i Zakon o kreditnim institucijama, a njegova je glavna novina definiranje kompenzacija uprava banaka.

Riječ je o usklađivanju sa zakonodavstvom EU koje pooštrava uvjete isplate bonusa na način da ih se veže uz učinkovito upravljanje rizicima.

Tako će ubuduće postojati fiksni primici, poput plaće, te varijabilni primici koji uključuju bonuse. Oni će morati biti u primjerenom odnosu. Identificirat će se radnici koji imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije i za njih će vrijediti posebna pravila u vezi s varijabilnim primicima: značajan dio morat će se odgoditi i isplatiti u obliku financijskih instrumenata.

To znači da se bonusi neće moći u cijelosti isplatiti odmah u gotovini. Također, u slučaju financijskih teškoća, menadžeri će ostati bez naknada.

Isplata bonusa

Definiranjem bonusa još se uvijek bavi Europska Unija, a prema pisanju Financial Timesa, vrlo je blizu “najoštrijem ograničavanju” isplata. Razgovori o reformi kojoj je cilj učiniti banke sigurnijima ulaze u odlučujući tjedan i sve se čini da bi Velika Britanija mogla izgubiti bitku za zaštitu financijskog sektora u Cityju.

Europski čelnici blizu su kompromisa da ograniče bonus do visine plaće, što znači da je nije prošao britanski prijedlog koji je zagovarao da bonus bude dvostruko veći od plaće ako to podrže većinski dioničari tvrtke.

Odbor za vanjsku politiku Europskog Parlamenta danas je raspravljao o izvještaju o Hrvatskoj koji će biti i zadnje izvješće Europskog parlamenta koje se usvaja prije ulaska Hrvatske u EU. Jednoglasno su se složili da će Hrvatska ući u EU na vrijeme, 1. srpnja 2013 godine.

Hotel "Jupiter luxury" ima četiri zvjezdice i nalazi se do antičkog Jupiterova hrama (krstionica sv. Ivana) u srcu Dioklecijanove palače. U svojoj ponudi hotel ima na krovnoj terasi "elegantan lounge bar i vanjsku hidromasažnu kadu", kako piše na jednim internetskim stranicama.

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta predstavljen je EU projekt "European CNC Network - Train for Europe". U izradu vlaka koji povezuje 23 zemlje članice Unije, uključeni su i hrvatski učenici, a završno predstavljanje je u travnju u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Stotinjak radnika Diokija blokiralo je Upravnu zgradu tražeći od Vlade hitan sastanak nakon što je turski Čališkan "pobjegao glavom bez obzira". Najavili su kako će idućeg tjedna organizirati veliki prosvjed pred zgradom Vlade na Markovu trgu. Radnici već mjesecima nisu dobili plaću.

Nadzorni odbor Hotela Makarska smijenio je u petak Joška Lelasa, potpredsjednika Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), s mjesta predsjednika Uprave, a na to mjesto imenovan je Bepo Srzić.

Don Ivan Grubišić kandidirat će se za Splitsko-dalmatinskog župana. Njegovu kandidaturu mora potvrditi još i Senat Saveza za etičnu i građansku Hrvatsku, a to se očekuje krajem tjedna. Iako prema anketama ima velike izglede da pobijedi na izborima za splitskog gradonačelnika, don Ivan odustao je od te ideje. Bit će nositelj listi za Gradsko vijeće i Županijsku skupštinu te kandidat za župana.

Jedna je osoba poginula u prometnoj nesreći koja se dogodila danas oko 11.30 sati na cesti između Đakova i Gašinaca.

Prosiječni nautičar u Hrvatskoj plovi 12 dana, ima 45 godina, dnevno troši 100 eura, 43 posto ih je visoko obrazovanih, većina ih dolazi automobilom u našu zemlju, a svaki drugi dolazi iz obitelji s mjesečnim primanjima većima od 3500 eura. Pokazalo je to istraživanje Tomas Nautika Jahting 2012., koje je proveo Institut za turizam, a u Ministarstvu turizma predstavila je ga je Zrinka Marušić iz Instituta.