"Ozljede su bile vrlo teške, ali Cowell je imao i veliku sreću", navodi bolnički izvor.
Popularni, strogi sudac, na Twitteru je već objavio savjet svojim pratiteljima i pomalo se našalio: "Dobar savjet... Ako kupite električni brdski bicikl, pročitajte upute za uporabu prije prve vožnje. Slomio sam leđa. Hvala svima na ljubaznim porukama."
Na Twitteru je zahvalio i medicinskom osoblju koje se brinulo o njemu. "Ovo su najljubazniji ljudi koje sam ikad upoznao", napisao je o njima, poručivši sljedbenicima da se brinu o sebi i ostanu na sigurnom.
Zanimljivo je dodati da se Cowell okrenuo biciklizmu jer mu je upravo ta vrsta tjelesne aktivnosti pomogla da izgubi oko 27 kilograma od prošle godine. Priznao je da je u karanteni uživao, to mu je smirilo životni stil i potaknulo ga da jede zdravo. Pridržavao se zdravih navika, među kojima je bio obvezni doručak, a pohvalo se da je i sam kuhao i redovito vježbao. Cowell je imao sreću kakvu nisu imali mnogi koje je također privukao novi globalni trend uživanja u vožnji električnih bicikla.
Naime, prometni stručnjaci tvrde da je njihov udio u nesrećama pogubniji za bicikliste od klasičnih. Čak i u zemljama u kojima su električni bicikli popularni, oni čine jedva nekoliko postotaka ukupnog broja bicikala. Prometni stručnjaci, međutim, upozoravaju da je njihov udio u nesrećama nerazmjerno veći. Prema istraživanju osiguravajuće tvrtke Allianz, rizik nesreće s fatalnim posljedicama triput je veći na električnom nego na konvencionalnom biciklu, što se odnosi na sve dobne skupine.
PROMETNE NESREĆE
Primjerice, pretpostavlja se da u Njemačkoj ima 77 milijuna bicikala, a od toga je četiri milijuna električnih, ili nešto manje od pet posto, po podacima tamošnjega ministarstva prometa. No broj poginulih vozača električnih bicikala iznosi 18 posto u ukupnom broju biciklista. Možda je to zato što biciklisti na električnim biciklima prelaze više kilometara? Istraživanje pokazuje da su električni bicikli opasniji i na jednakoj udaljenosti. Statistike upućuju na to da na milijardu prijeđenih kilometara pogine 11,64 vozača električnih bicikala, u usporedbi s 8,96 poginulih na konvencionalnim biciklima. Istraživanje se odnosi na električne bicikle kojima je maksimalna dopuštena brzina 25 kilometara na sat.
Statistika iz više razvijenih biciklističkih zemalja pokazuje da su električni bicikli natprosječno uključeni u prometne nesreće. Posebno su u opasnosti biciklisti u trećoj životnoj dobi, koji su većinski kupci elektrificiranih vozila. Na električnim biciklima koje smo ovih dana sretali na bolskoj šetnici prema Zlatnom ratu uglavnom su bile osobe treće životne dobi, koje vrlo hrabro jurišaju među pješacima, za sada bez većih posljedica za jedne i druge.
Iako se i na našim cestama, i na gradskim pločnicima, sve češće susrećemo s električnim biciklima, oni još nisu masovna pojava, pa u svakodnevnoj praksi i nema puno ozljeda koje bi bile posljedica pada s ovih vozila kao što je to slučaj sa zemljama u kojima su one već poprimile epidemijske razmjere, kazao nam je dr. Vlatko Ledenko, pročelnik Zavoda za neurokirurgiju splitskoga KBC-a.
– Vrlo često primamo pacijente s teškim ozljedama nakon pada s bicikla i motorbicikla. Ne sjećam se da smo imali težu ozljedu povezanu s vožnjom električnog bicikla, iako nam dolaze ozlijeđeni koji su vozili u biciklističkim skupinama, ali ih obično ne pitamo o kakvom je biciklu bila riječ. Moram reći da su te organizirane skupine biciklista dobro opremljene i vozači u pravilu nose kacige. Unatoč tome često smo imali teške ozljede glave, pri čemu su najčešći prijelomi lubanje i formiranje ugrušaka koji vrše pritisak na mozak, što može završiti fatalno, čak i ako se nije radilo o velikoj brzini. Ponekad i sam pad s bicikla i ugašenog motora može rezultirati teškom ozljedom, a to je obično pad na bok.
Sjećam se jednog slučaja prije nekoliko godina kada su stradale dvije djevojke iz Dubrovnika koje su pale s motora koji je bio ugašen i teško se ozlijedile. Srećom, zahvaljujući pravodobnoj intervenciji brzo su operirane i izvrsno su se oporavile – prisjeća se dr. Ledenko. Ovome dodaje da fatalna može biti i ozljeda vratne kralježnice, koja je kod ozljeda pada s bicikla ili motocikla najranjivija. Napominje i da teške ozljede glave i kralježnice mogu završiti trajnim invaliditetom, oduzetošću ruku ili nogu, ili i ruku i nogu, i nemogućnošću kontroliranja mokraće i stolice, što bitno narušava kvalitetu života.
OBVEZNA ZAŠTITNA OPREMA
Seniori odlučuju kupiti bicikl s pomoćnim električnim motorom iz želje za poboljšanom pokretljivošću. Osjećajući se kao da imaju vjetar u leđima, mogu lakše svladavati prepreke i prijeći veće udaljenosti većom brzinom nego što bi to mogli pritiskanjem papučice normalnog bicikla. No, električno podržana mobilnost nosi i dodatne rizike.
Ono što naš sugovornik vidi kao najveće probleme u ovom novom trendu jesu činjenice da električne bicikle pretežno koriste stariji ljudi, koji su već samim tim u većem riziku od ozljeda, zablude o performansama tih bicikala i nedostatak ovladavanja biciklističkim vještinama. Ako se tome doda da mnogi ne koriste zaštitnu opremu i da ne postoji ni prometna regulacija za ovu vrstu vozila, kojima je dopuštena maksimalna brzina oko 25 kilometara na sat, ali se ona s novim modelima električnih bicikala često znatno premašuje, nije čudno što je broj ozljeda u uzlaznom trendu. Štoviše, može se očekivati da će u budućnosti broj nesreća biti i veći, kao što je već sada u razvijenim zemljama, ali rizik se može bitno smanjiti pravilnim korištenjem i poboljšanjem uvjeta na cestama.
Kao primjer naš sugovornik navodi Nizozemsku, zemlju koja ima više bicikala nego stanovnika, gdje se već uz prometnice i biciklističke staze ucrtava i treća staza koja će biti rezervirana za električne bicikle i romobile. Mi smo još daleko od toga, ali za sada dr. Ledenko, inače, kako priznaje, i sam veliki ljubitelj vožnje biciklom, svima koji namjeravaju nabaviti električni bicikl, koji dakako ima i svoje dobre strane, savjetuje da se najprije dobro informiraju o biciklu koji kupuju i dobro prouče sve tehničke performanse, da obvezno nose zaštitnu opremu (koja inače nije obvezna!?), pri čemu je najvažnije da nose kacigu na način da je svakako vezana oko brade, a ne da je samo prislone na glavu, savjetuje dr. Ledenko.
