Složna braća kuću grade, složne neviste obitelji ljubav sade. Stara je to uzrečica u Imotskoj krajini, koja je nekada bila sinonim zajedništva obitelji, i to u onim turbulentnim vremenima kada je glava gotovo svake obitelji bila kilometrima daleko u potrazi za kruhom.

Muški članovi bili su po njemačkim bauštelima, a žene su u kući odgajale djecu. Gdje nije bilo sklada i ljubavi sve bi propadalo, a tamo gdje ih je bilo bio bi raj na zemlji.

I upravo o jednom takvom raju stiže nam priča iz zaseoka Ljubičići u Svibiću pokraj Aržana. U tamošnjoj crkvi Svih svetih jučer se služila svečana sveta misa u povodu pedesete obljetnice braka Drage i Ive Ljubičić, ali i Dragina brata Mije i njegove supruge Zorke.

Zavjete ljubavi i zajedništva njih četvero ponovno su izrekli nakon pola stoljeća sadašnjem župniku don Anti Čipčiću. Nakon blagoslova zlatnog prstenja, naprije su ih izmijenili Drago i Iva, a zatim Mijo i Zorka. Sve se to odvijalo uz brojne suze radosnice njihovo sedmero djece i čak 17 unučadi.

Braća Drago (79) i tri godine mlađi Mijo su prvo i drugo dijete od njih osmero u obitelji. Od malih nogu pokazali su nevjerojatnu privrženost jedan drugome. Uvijek su zajedno bili i izvan kuće, zajedno išli na sijela curama, te se, konačno, zajedno i oženili.

I to istoga dana 1969. godine. Uzeli cure iz obližnjih zaselaka, jedan Ljubičićku, drugi Perkovićku. Vjenčao ih je don Josip Ledić u župnoj crkvi u Aržanu, a organizirali su i zajedničke svatove u rodnoj kući.

Mijo je već, to treba napomenuti, 1962. godine otišao raditi u Njemačku, pa se nakon tri godine vratio, odslužio vojsku i zatim 1968. otišao u inozemstvo. Mlađi je brat nakon vjenčanja uzeo kofere i otišao put Njemačke gdje je radio punih 39 godina i devet mjeseci.

Drago je u inozemstvu ostavio tri radna desetljeća na terenu koji mu je pripremio, a tko drugi nego brat. Nisu se odvajali jedan od drugoga, dijelili su sobu i teću, zajedno kući odlazili na "urlape".

– Zajedno smo brate moj dilili hranu, zajedno dilili auto. Kad god je tribalo, išli smo kući. Nikad se nismo posvađali u našem dosadašnjem životu. To je u nas od starina. Tako nam je i bilo u obitelji. Mater i ćaća, nas osmero dice, nikada se osim zajedničke molitve nije čula ružna rič.

Kada bi ćaća reka da je mir, bio bi mir. Kada je tribalo radit, onda smo to bez riči prihvaćali. A ja i moj Mijo uvik zajedno. Ja pomozi njemu, on meni. Ma, nikada povišenoga glasa između nas dvojice. I kada smo se na isti dan oženili našim dragim ženama te zajedno krenuli put Njemačke, samo smo rekli mojoj Ivi i mojoj nevisti Zorki: Gojite dicu u skladu i miru i poštenju, a mi ćemo gori radit i ništa vam falit neće – ističe stariji Ljubičić.

– To ti je prijatelju tako, kako god govori moj Drago. Ko "Očenaš". Nikada da smo njih dvije čuli kako jedna drugoj nešto govori povišenim tonom. Eto, da su se one svađale i mi bi – kroz smijeh će mlađi Ljubičić.

– A što bi se svađale kada je vladao sklad. Moj Drago i Zorkin Mijo na bauštelima, znamo kako im je. S nama dica, mojih četvero i Zorkinih troje, a svi pod istim krovom. Tribalo je to gojiti, učiti ih poštenju i našim navadama. I nitko od nas i dice sritniji kada bi im ćaća i stric došli iz Njemačke za Božić ili Uskrs. Ili o Velikoj Gospi – ističe nevjesta Iva.

Rekosmo od sedmero djece Drage i Mije, došlo na svijet i 17 preslatkih unučadi, a kažu, bit će ih i još. Čekaju se i prvi praunuci.

I da se ne zaboravi, svojim trudom i strpljivošću Drago i Mijo izgradili su i kuće u Splitu, jednu do druge. I njihova djeca se neprestano druže, unuci i unučice također.

Nema svađe, nema tenzija ni stresa u Ljubičića. A njih dvojica, kao temelji ove lijepe obitelji u zasluženim umirovljeničkim danima opet su zajedno, piše slobodnadalmacija.hr.

U srijedu, 9. siječnja ove godine, u organizaciji Udruge maslinara Toč iz Podstrane, u društvenim prostorijama u Strožancu održano je predavanje o uzgoju maslina.

Predavači su bili zaposlenici Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. 

Oizboru sadnica kao preduvjetu uspješnog maslinarstva te o odabiru najpovoljnijih kombinacija sorti maslina, govorila je doc. dr. sc. Gabriela Vuletin Selak, a o uzgoju, agrotehničkim mjerama kao što su sadnja, obrada tla, rezidba, gnojidba i zašita od štetnika i nametnika govorio je mr.sc. Jakša Rošin.

Dvadesetak domaćih maslinara, članova udruge Toč sa zanimanjem je pratilo predavanje te na kraju postavljalo pitanja iz prakse.

Osnovni zaključak bio je da uz sve agronomske preporuke najvažniji element uspješnosti u uzgoju maslina je nesebična ljubav.

Općina Podstrana neće povećavati iznos godišnjeg paušalnog poreza, odnosno, iznos godišnjeg paušalnog poreza na dohodak po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima utvrđuje se u visini od 300,00 kn godišnje po jednom krevetu.

Konačnu odluku će donijeti Općinsko vijeće Podstrane na sjednici zakazanoj 15.01.2019. g.

Odlična je to vijest za sve iznajmljivače apartmana na području naše Općine.

U nastavku pročitajte priedlog odluke.

          REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

             OPĆINA PODSTRANA

Na temelju članka 57. Zakona o porezu na dohodak (N.N. 115/16., 106/2018) i članaka 30. Statuta Općine Podstrana (Službeni Glasnik Općine Podstrana“ br. 2/18.), te članka 2. Pravilnika o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu (N.N. 1/19), Općinsko vijeće Općine Podstrana na 20. sjednici održanoj dana 15. siječnja 2019. godine donijelo je

O D L U K U

o visini paušalnog poreza

po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu i u objektu za robinzonski smještaj

Članak 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se visina paušalnog poreza na dohodak po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu za fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima, organiziranja kampova, te objekata za robinzonski smještaj.

Članak 2.

Iznos godišnjeg paušalnog poreza na dohodak po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima utvrđuje se u visini od 300,00 kn godišnje po jednom krevetu

Iznos godišnjeg paušalnog poreza na dohodak po osnovi organiziranja kampova utvrđuje se u visini od 350,00 kn godišnje po jednoj smještajnoj jedinici.

Iznos godišnjeg paušalnog poreza na dohodak po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj utvrđuje se u visini od 350,00 kn godišnje po jednoj smještajnoj jedinici.

Na iznos godišnjeg paušalnog poreza obračunava se prirez na porez na dohodak sukladno važećoj Odluci o porezima Općine Podstrana.

Visina paušalnog poreza prema članku 2. ove odluke jednaka je za sva naselja općine Podstrana.

Članak 3.

Poslove u vezi s razrezom i naplatom paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, te objekata za robinzonski smještaj, obavljat će nadležna ispostava područnog ureda Porezne uprave.

Članak 4.

U pogledu zastare prava na utvrđivanje i naplatu prihoda od poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima, organiziranja kampova, te objekata za robinzonski smještaj primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.

Postupak naplate prihoda od prihoda od poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima, organiziranja kampova, te objekata za robinzonski smještaj provodi se sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Ovršnog zakona.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom Glasniku Općine Podstrana“, a primjenjuje se od 01. siječnja 2019. godine.

Utakmica se igra 8. lipnja, što smatraju idealnim terminom za Poljud Izbornik

Zlatko Dalić u finišu prošle godine je u više navrata isticao kako želi s hrvatskom reprezentacijom igrati u Splitu, a s njim je u gradu pod Marjanom bio i direktor natjecanja, infrastrukture i nogometnog razvoja u HNS-u Marijan Kustić, te su zajednički došli do ideje da bi najbolje bilo da Hrvatska na Poljudu dočeka Wales u sklopu kvalifikacija za Europsko prvenstvo.

Utakmica se igra 8. lipnja, što smatraju idealnim terminom za Split, a tek ćemo vidjeti hoće li doći i do realizacije ove ideje, javlja dalmatinskiportal.hr

Na blagdan svetog Stjepana u crkvi Gospe od zdravlja u Svetom Martinu, održan je tradicionalni koncert duhovne glazbe.

Nastupali su Katoličko glazbeno društvo Podstrana, te klape Kurjože, Ankora i Praska. Publika je uživala u izvedbama tradicionalnih hrvatskih i svjetskih Božićnih pjesama.

Sinoć, dan uoči Badnjaka, župljani crkve u Strožancu svjedočili su jednom lijepom koncertu. Koncertu Božićnih pjesama u izvedbi župnih zborova crkve Gospe u Siti. I to ne jednog ili dva, već četiri zbora: Mješoviti (ili Veliki), Dječji, Stelle i Zbor mladih. Svaki zbor izveo je po tri pjesme prilagođene uzrastu, od pjesama tzv. ozbiljne glazbe koje su izveli članovi Mješovitog zbora, do dječjih pjesama ili zahtjevnijih aranžerskih obrada Zbora mladih (koji je ove godine dobio Općinsku nagradu), čija se izvedba mogla kvalitetom mjeriti izvedbama natjecanja kojeg TV talenta.

Prije dvadesetak godina u crkvi Gospe u Siti skoro da se i nije mogao okupiti zbor koji bi pjevao na misi. Dolaskom bogoslova Ivan Urlića na pastoralnu službu đakona sve se promijenilo. Kad je on otišao na drugu službu, došli su drugi i nastavili započeti posao. Danas se u ovoj crkvi ori lijepa duhovna glazba dječaka i djevojčica, mladića i djevojaka te odraslih, a don Ante je na koncu koncerta kazao: "Koga od slušatelja nije dirnula ni jedna pjesma, nema mu spasa".

Obzirom da je Podstrana bogata kvalitetnim dalmatinskim klapama, ukoliko im bude nedostajalo kvalitetnih pjevača ili pjevačica, zasigurno neće daleko trebati tražiti eventualne zamjene. Neka samo svrate crkvu u Strožancu na neku od misa.

Poslije koncerta za sve izvođače i slušatelje priređen je prigodni domjenak.