Od 1. svibnja u Splitsko-dalmatinskoj županiji na snagu stupa zabrana svakog loženja vatre na otvorenom prostoru i traje do 30. rujna!

Naš sugovornik Luka Bakota, u ime vatrogsaca DVD Podstrana, poziva i moli sve građane na oprez kao i na poštivanje Odluke o zabrani loženja vatre na otvorenom prostoru.

Kao i svake godine za blagdan sv. Jure služi se misa uz blagoslov polja.

Ove godine misa s blagoslovom polja, koji simbolizira blagoslov svih ljudskih postignuća, se prolongirala za subotu, i po. Uz misu i blagoslov polja, obitelj Igora i Iris Šupić krstili su kći Milu.

Ovo je prvo kršenje u ovoj crkvi iz desetog stoljeća, na vrhu Peruna, nakon tko zna koliko vjekova. Ono i ne čudi, jer su roditelji aktivni penjači i planinari, pa je krštenje djeteta na ovom, od starine svetom mjestu, mjestu gdje se dotiču nebo i zemlja, uistinu simbolično. Na sv. Misi, blagoslovu i krštenju sudjelovalo je šezdesetak mještana, a obrede su vodili don Ante Vranković i kapelan Roko…

Uistinu čudesno duhovno iskustvo.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja na javnu je raspravu Odluku o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2019./2020. Najveća novost u odnosu na prethodne godine ta je da kalendar više nije unificiran za sve, nego od ove godine školama je dana mogućnost korištenja i jesenskih praznika, kao i korištenja zimskih u dva dijela.

Prema školskom kalendaru koji je na javnoj raspravi, školska godina 2019./2020. kreće 9. rujna 2019., a završava 17. lipnja 2020. godine. Dan kasnije, 18. lipnja, kreću ljetni praznici, a za maturante škola završava već 22. svibnja.

Nastava se ustrojava u dva polugodišta. Prvo polugodište, prema kalendaru koji je na javnoj raspravi, trajat će od 9. rujna do 20. prosinca 2019. godine.

Od ove godine četiri su varijante praznika

Početak drugog polugodišta počinje prvog radnog dana nakon isteka zimskog odmora, a trajanje zimskog odmora ovisi o odluci osnivača škola. Naime, od ove godine praznici se mogu realizirati na neki od četiri načina:

Opcija 1

Zimski odmor za učenike počinje 23. prosinca 2019.  godine i traje do  10. siječnja 2020. godine, s tim da nastava počinje 13. siječnja 2020.  godine.

Proljetni odmor učenika počinje 14. travnja 2020 . i završava 17. travnja 2020. godine , s tim da nastava počinje 20. travnja 2020. godine.

Opcija 2

Jesenski odmor za učenike počinje 28. listopada 2019. godine i traje do 31. listopada 2019. godine, s tim da nastava počinje 4. studenoga 2019. godine.

Zimski odmor za učenike počinje 23. prosinca 2019.  godine i traje do  3. siječnja 2020. godine, s tim da nastava počinje 7. siječnja 2020. godine.

Proljetni odmor za učenike počinje 14. travnja 2020. godine i završava 17. travnja 2020. godine, s tim da nastava počinje 20. travnja 2020. godine. 

Opcija 3

Jesenski odmor za učenike počinje 28. listopada 2019. godine i traje do 31. listopada 2019. godine, s tim da nastava počinje 4. studenoga 2019. godine.

Zimski odmor za učenike počinje 23. prosinca 2019.   godine i traje do  10. siječnja 2020. godine, s tim da nastava počinje 13. siječnja 2020.  godine.

Proljetni odmor učenika počinje 9. travnja 2020. godine i završava 10. travnja 2020.godine, s tim da nastava počinje 14. travnja 2020. godine.

Opcija 4

Jesenski odmor za učenike  počinje 28. listopada 2019. godine i traje do 31. listopada 2019. godine, s tim da nastava počinje 4. studenoga 2019. godine.

Prvi dio zimskoga odmora za učenike počinje 23. prosinca 2019.  godine i traje do  3. siječnja 2020.  godine, s tim da nastava počinje 7. siječnja 2020.  godine.

Drugi dio zimskoga odmora za učenike počinje 24. veljače 2020. godine i završava 28. veljače 2020. godine, s tim na nastava počinje 2. ožujka 2020. godine.

Proljetni odmor učenika počinje 9. travnja 2020. godine i završava 10. travnja 2020.godine, s tim da nastava počinje 14. travnja 2020. godine.

Nakon glasanja škola, donosi se odluka na razini županije

Procedura odabira neke od četiri navedene opcije je sljedeća: školske ustanove izrazit će svoje mišljenje o tome kada žele provoditi praznike, a potom osnivač škole odabire jedan od načina realizacije odmora, jednoobrazno  za učenike svih školskih ustanova nad kojima ima osnivačka prava te o tome dostavlja pisanu obavijest upravnome odjelu. Potom upravni odjel odabire jedan od načina realizacije odmora jednoobrazno  za učenike svih školskih ustanova nad kojima županija ima osnivačka prava.

Upravni odjeli i škole dužni su do 1. srpnja 2019. godine na svojim mrežnim stranicama objaviti ovu Odluku i način realizacije odmora u školskoj godini 2019./2020. za učenike svih školskih ustanova na području  županije. 

Napomenimo za kraj da se nastava u školskoj godini 2019./2020. organizira i izvodi najmanje u 175 nastavnih dana, a za učenike završnih razreda srednje škole najmanje u 160 nastavnih dana. Ako škola ne ostvari propisani nastavni plan i program, nastavna godina može se produljiti i nakon 17. lipnja, odnosno 22. svibnja za maturante.

Javno savjetovanje oko Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2019./2020. otvorena je do 5. svibnja 2019., a možete joj pristupiti ovdje.

Prekrasne vijesti stižu iz Amerike. Mala Mila Rončević, čija je bitka sa teškom bolešću ganula čitavu Hrvatsku, u Dječjoj bolnici u Philadelphiji liječi se od leukemije, a njezini nalazi su, čini se, bolji nego je itko očekivao. Milin tata Marin Rončević nije mogao suspregnuti oduševljenje.

- Dragi svi, da ne pišem pojedinačno jer će mi trebati desetak dana - dobili smo prvu povratnu informaciju nakon započete terapije. Nalazi su takvi da ne mogu biti bolji nego sto jesu, a Mila se osjeća odlično... hvala dragome Bogu i svima koji mole i misle na nju i koji su omogućili da Mila dobije ovu priliku. Iako je dug put pred nama, već sada svjedočimo čudu – napisao je u svojoj najnovijoj objavi na Facebook-u Marin Rončević, zahvaljujući i ovom prilikom ljudima dobre volje i velikog srca koji su za liječenje njegove kćeri prikupili više od 37 milijuna kuna.

Dobrim vijestima ponajviše je kumovali rezultati Milinih nalaza. Djevojčica koja je prošloga tjedna proslavila svoj drugi rođendan izuzetno je dobro reagirala na prvi ciklus kemoterapije. Postotak leukemijskih blasta u koštanoj srži, koji se označava oznakom MRD, na izuzetno joj je niskoj razini. I iznosi tek 0,1 posto. Marin Rončević priznaje da ni u najluđim snovima nije očekivao tako dobru reakciju na liječenje. Svjestan je da bi sve ispod 10 posto bilo super, ispod 5 posto odlično. A ovakav rezultat smatra – nevjerojatnim.

Nakon što se njezina leukemija stavi pod kontrolu, Milu čeka transplantacija koštane srži. Izazovan i težak postupak, obzirom da će se transplantacija, po svemu sudeći, obaviti od nesrodnog donora. I obzirom da se bolest čak i pet godina nakon transplantacije može ponovno vratiti. No, MIla se i do sada pokazala kao veliki borac.

Nitko ne dvoji da će to biti i ubuduće, javlja slobodnadalmacija.hr

Dragi naši čitatelji, mještanke i mještani naše Podstrane, pred nama je najveći kršćanski blagdan, Uskrs, vrijeme kada slavimo zajedništvo, ljubav, razumijevanje među ljudima.

Uskrs nek nam bude poticaj činiti dobro i pridržavati se kršćanskih vrednota, nastojati živiti i izgrađivati pravednije i tolerantnije društvo. 

Dragi naši, želimo svima koji slaveći iščekuju Kristovo uskrsnuće sretan i blagoslovljen Uskrs.

Ekipa Podstrana portala.

Što je uopće blagoslov? Površno i brzopleto objašnjenje bilo bi to da je blagoslov zazivanje Božje naklonosti ne neku stvar ili na neku osobu pogotovo u vidu budućeg napretka i blagostanja. Tako blagoslivljamo automobil da bi nas vozio bez prometnih nezgoda i kvarova, blagoslivljamo djecu da budu zdrava i pametna, itd… U tome slučaju blagoslivljamo jela na uskrsno jutro zato što bi po tome blagoslovu jelo dobilo novu kvalitetu svetoga, da bi nam ono bilo zalog Božje zaštite tijekom cijele godine.

Blago-sloviti

Što čini pobožan Židov? Njegova je molitva beraka– molitva hvale. On hvali Boga za sve što ga okružuje: za svjetlost dana, za mir noći, za jelo i piće, za roditelje, za djecu, za činjenicu da su Božji narod i Božja svojina. Sve što ga okružuje može biti povodom za blagoslov. Čak i zbog nevolja čovjek blagoslivlja Boga, je zna da će se Bog proslaviti i po postojanosti pravedna i sveta čovjeka. I prvi kršćani su upravo tako shvaćali molitvu. Ona je bila blagoslov, kao npr. blagoslovna molitva prigodom sabiranja prvih plodova zemlje,  kako to možemo vidjeti u Hipolitovoj Apostolskoj predaji:

“Zahvaljujemo ti, Bože, i prikazujemo ti prvine plodova koje si dao da uzberemo. Po svojoj si riječi dao da rastu, zapovjedio si zemlji da donosi sve svoje plodove na radost i za hranu ljudskom rodu i svim životinjama. Za sve to mi te hvalimo, Bože, za sve tvoje blagoslove što nam daješ kad ukrašavaš sve stvoreno svakom vrstom plodova, po svome Sinu Isusu Kristu, našem Gospodinu, po kojem je tvoja slava u vijeke vjekova.”

Za Sveto pismo blagoslov je u prvom redu Božja riječ kojom on blagoslivlja svijet. Je, njegova blagoslovna riječ ima stvarateljsku moć. Bog rekne – i to se zbude. U teologiji se taj stvarateljski Božji blagoslov naziva “silazni” blagoslov. “Ulazni” je blagoslov onaj o kojem smo prethodno govorili. Zahvalan čovjek svjestan je da sve od Boga dolazi i onda Boga zbog toga blagoslivlja. Tako je svaka stvar, svaka životna okolnost povodom za molitvu blagoslova. To, nadalje, znači da je svaka prava molitva u prvom redu blagoslivljanje Boga zbog njegovih velebnih djela. Upravo takvu molitvu susrećemo u psalmima. Tek uzgredice onda biblijski molitelj upućuje Bogu još i posebnu molitvu zazivajući Božji blagoslov u nekoj posebnoj potrebi i u nekoj posebnoj okolnosti. Za pravog molitelja bilo bi “nepristojno” molitvu svesti samo na traženje Božje pomoći, baš kao što to nije lijepo ni među prijateljima. Prisjetimo se samo nekoliko redaka psalma 136: “Hvalite Gospodina jer je dobar: vječna je ljubav njegova! (…) / Jedini on učini čuda velika: /vječna je ljubav njegova! /Mudro sazda on nebesa: / vječna je ljubav njegova! / On utvrdi zemlju nad vodama: / vječna je ljubav njegova! / On načini svjetlila velika: / vječna je ljubav njegova! / Sunce da vlada danom: / vječna je ljubav njegova! / Mjesec i zvijezde da vladaju noću: / vječna je ljubav njegova!”

Kršćanski blagoslov

Nažalost, tijekom povijesti u Crkvi je blagoslov sve više poprimao značaj istjerivanja zloduha i zlih sila iz predmeta. Tako su se blagoslivljale stvari da bi se osiguralo odsustvo sotone ili zlih sila. Štoviše, izgledalo je kao da je sav svijet pod snažnim utjecajem sotone, pa je stoga bilo potrebno korjenito i sveobuhvatno sve, baš sve blagoslivljati, da bi se osigurala Božja zaštita nad svijetom koji nas okružuje. Dovoljno je prelistati Rimski obrednik izdan u hrvatskom prijevodu u Zagrebu 1929., pa da se vidi što se sve i u kojim prigodama blagoslivljalo. Ne oduzimajući ništa od važnosti što crkva i danas pridaje blagoslovima, htjeli bismo dati samo neke osnovne naglaske, da bismo se tako približili prvotnom i pravom značenju blagoslova i blagoslivljanja.

Blagoslov hrane o Uskrsu

Nije slučajno da se jelo blagoslivlja na poseban način o Uskrsu. Kao prvo, kršćanin redovito blagoslivlja Boga prije svakog objeda, zahvaljujući mu za darove koji su mu udijeljeni. Kada je uskrsni obrok u pitanju, razumljivo je da on ima posebno značenje jer dolazi nakon korizmenog posta. Budući da je taj obrok i bolji i obilniji, tim je više čovjek pozvan zahvaljivati za hranu koju može svečano i u radosti blagovati. Još nam se jedan razlog čini osobito znakovitim. Isus je svojim uskrsnućem preobrazio svakoga čovjeka, ali je preobrazio i svojim spasenjem prožeo cijeli svijet, sav svemir, sve stvoreno. Snaga i blagoslov Krista uskrsloga očituje se, dakle, i u hrani koju blagujemo upravo toga dana kada na poseban način slavimo Kristovu pobjedu nad smrću.

U nas vjernici u velikom broju i veoma rado donose hranu na jutarnji uskrsni blagoslov. Stvarno nije potrebno smatrati da bi to više bio znak površnog i pomalo poganskog shvaćanja Božje zaštite. Baš naprotiv. Zasigurno je to prigoda da svećenik podsjeti svoje vjernike kako je izuzetno lijepo da osjećaju potrebu da se blagoslovi prvi uskrsni obrok. Samo treba naglasiti još barem dvije stvari. Prvo, mi zahvaljujemo  Bogu za hranu koju smo donijeli. Zahvaljujemo mu za sve njegove darove: za jelo i piće, za odjeću i obuću, za dom, za obitelj, za svjetlo vjere u našim dušama, za Božje izabranje i spasenje u koje smo uključeni, a ponajviše za Spasitelja i Gospodina našega Isusa Krista po kojemu postajemo dionici nebeskih darova i nebeskog izabranja. Drugo, kako zavaljujemo Bogu toga jutra za hranu koju smo donijeli i za sve  što imamo i što jesmo, ne smijemo zaboraviti neprestance, svakoga dana zahvaljivati Bogu za sve darove, tako da naš cijeli život bude hvala Bogu i na hvalu njegovu. Hrana koju smo donijeli već je sveta, već je blagoslovljena, jer je od Boga. Međutim, mi Boga hvalimo radi njegove svetosti, radi toga što nam tu hranu udjeljuje zajedno sa svim darovima. To je središnje i temeljno značenje uskrsnog blagoslova i svakog blagoslova općenito.