TZ Podstrana

Tommy katalog

Podstrana portal

Nedjelja, 11 Prosinac 2022 16:55

Kutija šibica: Podstrana ide dalje

Malonogometaši Podstrane prošli su među šesnaest ekipa na najvećem malonogometnom turniru u Hrvatskoj i šire.

U 2. kolu pobijedili su 2:1 ekipu Sport2Life (hotel Lav) također iz Podstrane. U do kraja neizvjesnoj utakmici golove su postigli nezaustavljivi Martin Mikuličić i Ante Jerčić.
Mnk Podstrana: Perica, Banović, Jerčić, Buljan, Gugić,Radmilo, Perić, Mikuličić
Voditelj: Romeo Perišić

U adventskom vremenu svi smo radosni zbog nadolazećeg kršćanskog blagdana i mnogima najradosnijeg dana u godini. Svi se okupljamo oko blagdanskog, odnosno obiteljskog stola. To su dani kada smo svi skupa; radosni, sretni i veseli.

No, mnogi vjernici adventsko vrijeme iskoriste i za hodočašća na brojna popularna vjerska mjesta. Tako su župljani Župe Gospe od Zdravlja iz Podstrane sudjelovali u proteklim danima na hodočašću u Rimu.

„Okrijepljeni smo radošću i mirom“

Naime, oko 40 stanovnika Podstrane otišlo je u Rim na tradicionalno hodočašće, a Dalmacija Danas u posjedu je fotografija iz talijanskog Rima. Osim toga, hodočasnici iz Podstrane sudjelovali su i na jutarnjoj audijenciji kod pape Franje.

„Okrijepljeni smo radošću i mirom, upravo u ovom božićnom vremenu. U vremenu ljubavi, sreće i mira… Izuzetno smo ponosni što smo otišli u Rim te što smo se zahvalili i pomolili našem Gospodinu“, kazali su za Dalmaciju Danas hodočasnici iz Podstrane.

U ovom trenutku se mještani vraćaju s hodočašća, a kako je izgledala jutarnja audijencija kod pape, pogledajte u nastavku:

izvor:dalmacijadanas.hr

Osnovna škola Strožanac već petu godinu zaredom sudjelovala je u projektu "Pretežno vedro" u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo SDŽ koji ima za cilj unaprjeđenje mentalnog zdravlja mladih. Krajem studenog održano je međuškolsko natjecanje iz emocionalne pismenosti u Osnovnoj školi Manuš (Split) u kojemu su sudjelovale 24 škole iz cijele Splitsko-dalmatinske županije.

Na tom natjecanju je Osnovna škola Strožanac osvojila sjajno prvo mjesto te će iduće godine biti domaćini ovog hvale vrijednog natjecanja.

"Zašto ne bi postojalo natjecanje iz emocija?!"

Posjetili smo strožanačku osmoljetku te smo popričali s vrijednim učenicima, ali i njihovom mentoricom, psihologinjom OŠ Strožanac Mijom Grbavac.

Vrijedi prije svega naglasiti imena učenika pobjednika iz OŠ Strožanac. A oni su: Lana PrkaEva LedenkoGabriela Dani BuljanNatali BogutNina BanovićToni Mudrinić LekajIvan Štrkalj, te mentorica i već spomenuta psihologinja Mia Grbavac.

"Riječ je o natjecanju koje se provodi u sklopu projekta "Pretežno vedro" koje se odvija u našoj školi već pet godina za redom u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo. Mi s njima jako dobro surađujemo, uvijek su nam raspolaganju. Naime, ako postoji natjecanje iz fizike, kemije, matematike i svega ostaloga, zašto ne bi postojalo natjecanje iz emocija?! Da budemo jasni, natjecanje se provodi na školskoj i na međuškolskoj razini. Svaka škola ima slobodu organizacije školskog natjecanja na svoj način, ali je bitno da to natjecanje iznjedri sedmero kandidata (predstavnika) iz neke škole. U našem slučaju je kroz početnu fazu testiranja prošlo oko 80 učenika", detaljno za Dalmaciju Danas pojašnjava psihologinja Mia Grbavac.

"Željeli su svim srcem pobjedu, i to im je napokon pošlo za rukom"

Grbavac nam otkriva da su nakon tri godine pobijedili. Točne, tri godine za redom su osvajali drugo mjesta, a sada su napokon došli do pobjede.

"U međuškolskom natjecanju sudjelovale su 24 škole, svaka škola je imala svoj tim za grupno natjecanje te pojedinca za individualno natjecanje. Naime, riječ je školama koje djeluju na području Splitsko-dalmatinske županije. Nakon što smo tri godine za redom bili drugi, sada smo napokon pobijedili, i to nas čini sretnima i ponosnima. Moram pohvaliti naše učenike, oni su međusobno 'kliknuli' jer su godinama bili drugi i sada su bili izuzetno motivirani kako bi došli do pobjede. Željeli su svim srcem pobjedu, i to im je napokon pošlo za rukom. Baš se osjetila neka pobjednička energija, oni su vjerovali u sebe. Osjetili smo da bi mogli pobijediti", ponosna je i sretna mentorica Mia.

Pohvalila je i zahvalila se ravnateljici OŠ Strožanac Žani Prižmić koja im je bila stalna podrška.

"Naša ravnateljica nam je u cijelom projektu neizmjerna podrška i potpora. Posebno je moram pohvaliti i zahvaliti joj se, uvijek je otvorenog uma za sve što radimo", zahvala je Grbavac.

No, u nastavku nam je otkrila koliko je važna emocionalna pismenost, a posebno se dotaknula aspekta i krucijalnog znanja koje je potrebno svakom djetetu.

"Emocionalna pismenost je za sve ljude jako važna. Nekad nismo ni svjesni koliko je ona ključna u raznim životnim situacijama. To je jedna od najbitnijih stvari. Napominjem, djeci je vrlo važna emocionalna pismenost. Oni se moraju suočavati s raznim nemilim životnim situacijama, također posebno je bitno da se oni dobro snalaze u određenim odnosima s ljudima. Tako da, ovo će im biti jedno neizmjerno iskustvo koje će pamtiti do kraja života", pojašnjava te u istom dahu nastavlja:

"Na ovome uvijek treba raditi, nikad nam nije dovoljno. Mi se trudimo, provodimo konkretne aktivnosti koje su djeci od velike koristi", podvukla je ponosna i sretna Mia Grbavac.

"Ne bježi od svojih problema, nego potraži pomoć"

Popričali smo i s djecom. Malim pobjednicima iz strožanačke osnovne škole. Oni razborito i zrelo sagledavaju stvari, a pobjedu na natjecanju su, kažu, očekivali jer su se za isto dugo i kvalitetno pripremali.

"Svi smo timski radili, naučili smo puno toga o emocijama i sada znamo kako ćemo vladati emocijama. Pripremali smo se dva mjeseca, snimali smo skečeve, bili smo motivirani. Ovo nam je bilo super, baš smo sretni zbog naučenog znanja, ali i pobjede na natjecanju", kazala nam je jedna od djevojčica.

"Snimali smo i video zapise. Naučili smo da nikada nikoga ne smijemo ostaviti, kada je nekome teško, moramo ga tješiti i pomoći mu koliko god možemo", nadodao je dječak koji je bio vrlo ponosan na uspjeh sebe i svojih kolegica i kolega.

"Samo su radili i vježbali..."

Djeca su nam opisala video zapis koju su snimili, a isti je, podsjetimo, oduševio brojne nastavnike i stručni žiri.

Isti im je, kako nam vele maleni učenici donio pobjedu i veliki uspjeh, ali i vrijedno iskustvo.

"Ne bježi od svojih problema, nego potraži pomoć", pouka je snimke koja je oduševila djelatnike dalmatinskih obrazovnih ustanova, otkrila su vesela djeca iz Osnovne škole Strožanac, a svaku njihovu riječ potvrdila je vidno oduševljenja psihologinja Mia Grbavac.

"Bili su jako kreativni, i relativno smo brzo to sve snimili. Ali, ideja je izuzetno kvalitetna", nadodala je za Dalmaciju Danas Grbavac, a jedna djevojčica je nadopunila te je izjavila da im pobjeda puno znači.

"Silno smo željeli pobijediti, samo su radili i vježbali. Pobjeda nam je sve, napokon se ostvarila", zaključila je.

Podsjetimo, iduće godine domaćini ovog hvale vrijednog natjecanja bit će pobjednička Osnovna škola Strožanac u Općini Podstrana.

izvor:dalmacijadanas.hr

U ime načelnika Općine Podstrana, g. Mije Dropuljića, sa zadovoljstvom Vas pozivamo na svečano potpisivanje Ugovora o dodijeli stipendije Općine Podstrana za akademsku 2022./2023. godinu, koje će se održati u petak, 09. prosinca 2022. godine, s početkom u 13:30 sati u Konferencijskoj Sali Općine Podstrana, Trg dr. Franje Tuđmana 3, Podstrana (prizemlje zgrade).

Molimo da svi koji su u mogućnosti doći, potvrde svoj dolazak na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na tel. 021/330-256.

Udruga Najdoktor upravo je objavila najnoviji popis najboljih liječnika i stomatologa u RH prema glasovima pacijenata na stranici www.najdoktor.com. Naravno da ovaj popis nije sasvim točan ni konačan, jer ima mnoštvo divnih liječnika čiji pacijenti jednostavno nisu glasovali ni ocijenjivali njihov rad, piše slobodnadalmacija.

- Ovo je deveta godina objave popisa najboljih doktorica i doktora po izboru pacijenata u Hrvatskoj. Najavljujemo da nastavljamo sa prvobitnim ciljem da na temelju iskustava pacijenata stvaramo, što je moguće, realniju sliku o pojedinim doktoricama i doktorima. Komentar po komentar, i tako već jedanaest i pol godina, zajedno smo razvili bazu iskustava a koja je etablirala portal najdoktor.com kao centralno mjesto informiranja o iskustvima drugih s pojedinim doktoricama i doktorima - ističe Lovre Kelam, predsjednik Udruge Najdoktor, koji je pohvalio izniman trud svih pacijenata u dijeljenju vlastitih iskustava i pomaganju drugima.

Među najboljim doktorima mnoštvo je Splićana: ginekolog koji je konkurirao za gradonačelnika i njegova supruga, šefovi Neurokirurgije i Dječje kirurgije KBC-a Split...

Kriteriji po kojima je portal najdoktor.com birao najbolje doktorice i doktore su ukupan broj komentara; odnos broja pozitivnih i negativnih komentara i kvaliteta samih komentara, a tvrde da neargumentirane komentari nisu uzimali u obzir, kao mi one koji su se odnosili na vrijeme čekanja i osoblje nisu se uzimali u obzir iz razloga što u mnogim slučajevima doktorice i doktori ne mogu birati osoblje niti utjecati na broj pacijentica i pacijenata, javlja slobodnadalmacija.

Na samom popisu je jako puno imena, ponajviše iz Zagreba, ali ne manjka ni Dalmatinaca. Primjetili smo da se na iz godine u godinu neka imena ponavljaju. Očito, ne slučajno.

Na listi opet ginekolog dr. Zdeslav Benzon, kao i njegova supruga i kolegica dr. Sandra Benzon.

Opet su se na listi najboljih našli i neki šefovi u KBC-u Split. Tako je među najboljim ginekolozima i dr. Marko Mimica, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Split, najbolji neurokirurg je ponovo dr. Vlatko Ledenko, šef Neurokirurgije u KBC-u Splitu, zatim dr. Zenon Pogorelić, šef Klinike za dječju kirurgiju KBC-a...

Dr. Fanilda Brekalo, dr. Luka Stričević, dr. Tamara Bošnjak, dr. Snježana Kapor-Jeričević, dr. Dubravko Matić i dr. Blanka Labura su proglašeni za najbolje pedijatre u gradu, a identična je situacija bila i lani.

Na listi je i suprug SDP-ove saborske zastupnice Biljane Borzan, cijenjeni osječki liječnik gastroenterolog Vladimir Borzan, te Kristian Podrug, suprug bivše predsjednice splitskog HDZ-a i saborske zastupnice Željane (Kalaš) Podrug.

Radoslav Stipić je najbolji splitski abodminalni kirurg, Ivana Hlevnjak dermatovenerolog; uz Pogorelića najbolji dječji kirurzi iz Splita su još i Dino Papeš, Miro Jukić, Davor Todorić, te Klaudio Pjer Milunović; top splitski gastroenterolog uz Podruga je i Ivan Žaja.

Lista najboljih ginekologa iz Splita je standardno velika, tu su: Boris Bačić, Zdravko Odak, Jasminka Rešić, Dubravka Branica, Zdeslav Benzon, Vedran Hrboka, Teo Budimir, Tatjana Postrak-Jukić, Sandra Benzon, Robert Vulić, Nives Luetić, Marko Mimica, Baldo Obad, Ante Radić, Ante Pecotić, te Ante Mršić.

Ponajbolji internist iz Splita je Robert Matutinović, kardiokirurg Matija Milić, kardiolozi Silvana Skoko Vidović i Ante Anić, maksiofacijalni kirurzi  Ante Mihovilović Saša Ercegović, mikrobiolog Javorka Leko-Grbić.

Uz dr. Ledenka, za najboljeg splitskog neurokirurga je izabran i Zvonimir Tomić, a Darijo Sučević i Mario Mihalj su proglašeni najboljim neurolozima.

Na popisu top splitskih liječnika obiteljske medicine su Darija Tudorić-Gemo, Luca Duplančić, Žarko Žitko, Jadranka Radman, Meri Brajković, Mirjana Bezdrov, Ariana Medini, Zoran Čekić, Silvana Milovac, te Jadranka Bandalo-Žebčević.

Najbolji oftalmolozi su Darko Batistić i Dobrila Karlica, a onkolog Ante Strikić.

Mirko Kontić, Ante Sučić, Zlatko Kljajić, Robert Tafra, Ivan-Anđelko Lisec su najbolji otorinolaringolozi, Bojan Štambuk najboplji plastični kirurg, Damir Mrass i Anđelko Beg psihijatri, Mislav Radić i Dušanka Kaliterna-Martinović reumatolozi, a Jakša Batistić urolog.

Što se tiče doktora stomatologije, na popisu su Splićani Daniel Jerković, Dario Bojčić, Nikolina Marin, Simona Šimat, Dea Jurić-Perković Ante Kovačić.

Cijeli popis pogledajte u nastavku.

NAJDOKTORI - 2022 by Diana Barbaric on Scribd

U Podstrani je, pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, u srijedu počeo sastanak sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina

Tema sastanka je reforma zdravstvenog sustava, unaprjeđenje sustava obrazovanja, financijska perspektiva do 2027., te izmjene Zakona o upravljanju državnom imovinom.

Nakon sastanka, predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić uručit će 62 ugovora iz Programa Zaželi.

Župan Splitsko- dalmatinske županije Blaženko Boban je ocijenio je da "dosta dobro kormilare županijskim brodom" u turbulentnim vremenima.

Podsjetio je da je mjerama Vlade kroz covid-krizu i u inflatorno- energetskoj krizi sačuvano više od 75 tisuća radnih mjesta, čime je osigurana iznimno uspješna turistička sezona, a upitna bi bila da mjera nije bilo. Spomenuo je i snažnu potporu Vlade u izgradnji luka na otocima i u priobalju, zatim komunalnu infrastrukturu kroz šest aglomeracija u vrijednosti od oko pet milijardi kuna.

Načelnik općine Podstrana, domaćin, Mijo Dropulić je istaknuo da godišnje ulažu 15 posto proračunskih sredstava u mjere demografske i socijalne politike te da je ta općina, po podacima iz posljednjeg popisa stanovništva, zabilježila porast od 14 posto i ukupno broji 10.386 stanovnika, javlja tportal.hr

Dropuljić: Prometne gužve su i izvan sezone, što prije nam treba obilaznica Split-Omiš

Sada ih, kaže, čeka rješavanje prometne gužve s obzirom na to da na području Podstrane gužva nije samo u ljetnim mjesecima već čitave godine te zamolio Vladu da, zajednički i svim snagama, pridonesu realizaciji izgradnje obilaznice Split-Omiš.

Prvi sastanak u takvom formatu održan je u Zagrebu, 19. prosinca 2016., kako bi se moglo uspostaviti načelo partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama. Tada je dogovorena praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja, piše tportal.

Godina je 2013. Hodam preko Rive do Zapadne obale. Tamo se održavalo svečano otvaranje splitskog "west coasta". Tada sam bio deset godina mlađi pa nisam ni slutio razmjere Stipine popularnosti.

Vidio sam ga tog dana kako sjedi na klupi kraj Matejuške u novom odijelu. Iz džepa vadi ogledalce i namješta frizuru, a prijatelju koji je sjedio s njim šoto voće govori: "Iman sad gostovanje za HRT traže me reportažna kola, moran se uredit. Sad ću ja reć Zagrepčanima sve šta narod misli, neka se j**u."

Bio sam potpuno zbunjen. Tada sam zbilja mislio da je Stipe nekakav lokalni dužnosnik opuštenijeg izričaja.

Sjećam ga se iz najranijeg djetinjstva. Moglo ga se dugo vremena sresti u butigi legendarnog barbira Vlade Akelića na Solinskoj. Tamo je svako jutro održavao "velomišćansku tradiciju" s Miloradom Bibićem Mosorom. Odjeven u crveni šuškavac RNK Splita, sa Slobodnom ispod ruke i cigaretom ustima drvio je o balunu i politici. Inače, Vladina butiga i danas je jedino mjesto u gradu u kojem se navija za RNK Split, a ne za Hajduka.

Nisam znao tko je Stipe. Samo sam ga stalno viđao. Kod brijača Vlade i ponekad na televiziji kad reporteri imaju zadatak odraditi "vox populi" s Rive. Stipe je bio primus inter pares kad je kamera u pitanju. Novinari bi po snijegu, buri ili pasjoj žegi tražili "žrtve" za dobiti pokoju izjavu i završiti radni dan. Ali Stipe bi se uvijek nametnuo kao logičan i reprezentativan glas naroda. Vazda u niskom startu za televizijsku izjavu.

Do te mjere da je protekom godina zavrijedio nadimak "Stipe Legenda" pošto ga se barem dva puta tjedno moglo vidjeti u eteru nacionalnih televizija. 'Svijet se divi Hrvatskoj, a Dalić sad mora mijenjati. Jedan igrač je idealan adut za Brazil' Ili daje izjavu ili se montira kraj nekoga tko daje izjavu. Čovjek je naprosto sveprisutan.

Odeš na Hajduka – Stipe je na sjevernoj tribini, odeš na RNK Split – Stipe je u Parku mladeži, odeš na Jugoplastiku – Stipe je na Gripama, odeš na koncert u Spaladium – Stipe je u areni, odeš subotom u Vanillu – Stipe je u noćnom klubu, u pet ujutro odeš u Preradu po burek – Stipe je u pekari, odeš s brojem 60 u Omiš na kupanje – Stipe je u autobusu.

Kad sam bio dijete, nerijetko sam se bojao Stipina mrkog pogleda. Mislio sam da je nekakav luđak, zgubidan... Kasnije sam shvatio da je riječ o dobrom duhu Splita. Jednom od... jer njih stotine, što živih što pokojnih, tvore dušu i meritum tog grada. Druge poput Tarzana, Bože Transportera ili onih iz prošlosti poput Picare ili Mare Žebon ovdje nećemo spominjati jer bismo za svakoga mogli potrošiti karticu, dvije teksta.

Svojevremeno sam bio učlanjen u Facebook grupu "Split kakav je nekad bio", gdje su se dijelile nostalgične priče i slike o splitskim anegdotama, legendama... Naletio sam na blog o Stipi Legendi u kojem je autor raščlanio pozadinu.

Priča o Stipi nastala je prije više od četrdeset godina zahvaljujući internoj zafrkanciji kamermana i režisera sportskih prijenosa.

U vrijeme kad na televiziji nije bilo ovoliko reklama kao danas, često bi u trenucima prekida igre ili time-outa kamermani usmjerili svoj pogled prema nekome iz publike i tako malo-pomalo, iz nekog sasvim nepoznatog, pa čak i bizarnog razloga počeli su sve češće pronalaziti Stipu.

Više ni jedan sportski prijenos iz Splita nije mogao proći bez barem pet-šest sekundi pojavljivanja Stipe Legende u krupnom planu.

A Stipe je to potencirao, u tome je uživao, krajičkom oka gledao je put kamermana i popravljao brkove i frizuru. Recimo, kad bi se održavali lokalni izbori Stipe bi prvo došao u HDZ-ov stožer pa bi prošetao do SDP-ova stožera. Svima bi iskreno čestitao, montirao se uz kandidata koji daje izjavu i pljeskao. Njega ne zanimaju trivijalnosti poput HDZ-a i SDP-a, njega zanima samo da su kosa i brk na svome mjestu.

Sav njegov smisao od kada se probudi pa dok ne legne u krevet jest – dospjeti u medije i poput pučkog tribuna pripovjediti štogod pametno.

Stipe je slijedom godina postao redoviti gost novinske rubrike "glas naroda", omiljeni radijski sugovornik, ali i posjetitelj svih fjera od Omiša do Trogira.

Ako poželite otići na Gusarsku noć u Omišu, festival Soparnika u Dugom ratu, koncert u povodu Oluje u Podstrani, feštu sv. Lovre u Stobreču, fjeru sv. Duje, Malu Gospu u Solin, dan Grada Kaštela u Sućurcu ili ribarsku noć u Trogiru – vidjet ćete Stipu kako se oko štandova s hranom premotava kao mačak oko vruće kaše.

Oblizuje se, briše brk rupčićem, namješta kosu, rukuje se s načelnicima, gradonačelnicima i županima te svako toliko odlazi sa strane odgovoriti na "važan poziv" na svom preklopnom mobitelu iz kojeg se prije poziva treba izvući antena.

Stipu sam konačno upoznao 2017. godine kad sam radio reportažu iz Vladine butige. Bio je tamo. Cijeli se od muke tresao jer se ne radi priča o njemu već o barbiru. Pucao je od ljubomore.

"A di će to izać? Kada? Jesi siguran da ne tribaš moju izjavu?" nervozno je dobacivao Stipe, hodajući gore-dolje po brijačnici s rukama u džepovima.

Stipe je tada, "za svaki slučaj" memorirao moj broj pod "ZG novinar 4". Štogod to značilo...

Dobrih šest mjeseci od razmjene brojeva nije prošlo nijedno jutro da Stipe ne bi nazvao i rekao: "A di si novinar, kad ćemo opizdit jedan intervju za zagrebačke novine? Ja bi tija da dođeš s nekin ko lipo fotografira, da mi uvati portret u vrtlu. Onako da to magazinski izgleda, znaš. Za duplericu. U Slobodnu mi uvik stavljaju istu sliku s izvlačenja tombule na sv. Duju. Dođi kod mene u Podstranu, pokazat ću ti di sadin pome. Možemo malo isplovit pasaron uvatit šta ribe. Pokazat ću ti ja šta je riba. Ovi na peškariji prodaju škart. Triba napisat da san više ja učinija za naše misto od svih političara. Da nije mene, još vode ni asfalta u Podstrani ne bi bilo. Uspješno san lobira kod Ante Sanadera za cilu infrastrukturu Podstrane. HDZ-ovci se time hvale, ali u biti san ja zaslužan za sve. Ja san ti u Podstranu doveja sve predsjednike i premijere. Stavi to u novine ka boga te molin. To ti je istina, života mi. Ma viruj mi, kad ti kažen..."

Nevjerojatna je, fascinantna i neprepričljiva strast kojom me Stipe svakog jutra oko 7 sati budio i nagovarao da napravimo intervju. Zadivljujuća je bila i njegova stručna terminologija "portret", "duplerica", "magazinski format". Čovjek je valjda u 40 godina vrzmajući se oko novinara nešto i naučio o našem poslu.

Ipak, morao sam se prestati javljati na telefon. Što da kažem više čovjeku? Boli me srce ispočetka svakog jutra, a i postalo je i naporno.

Ma čak i da hoću s njim napraviti kakvu simpatičnu priču tko će zagrebačke urednike uvjeriti da je Stipe uistinu legenda i da zaslužuje barem jednu stranicu u novinama?

I onda je došao dan kad je, vjerovali ili ne, meni trebao Stipe.

U Splitu je izbila mučna priča u jednom staračkom domu u vrijeme pandemije koronavirusa. Ekstenzivno sam pratio taj slučaj, ali nisam imao broj od jednog političara čija mi je izjava hitno, ali hitno trebala. A sinulo mi je da je Stipe spominjao kako ga poznaje.

Prošla su 22 sata, kolege se ne javljaju, političari se ne javljaju, nitko živ se ne javlja. Ne mogu do broja. U potpunom sam očaju. Ne mogu i ne smijem objaviti vrlo važan tekst bez te izjave.

Zovem Stipu Legendu, a on se javio nakon prvog zvona.

"A di si novinar? Ja san spreman, ti samo reci di ćemo i dovedi fotografa", ispalio je kao iz topa misleći da ga zovem zbog intervjua.

Morao sam odslušati "Stipino evanđelje" i zatim ga zamoliti za broj. Nevoljko mi ga je dao, a ja sam mu zauzvrat obećao tekst u novinama "prvom prilikom".

Nisam ga se sjetio do jučer. Ne iz zloće nego zato što nije bilo prilike.

A prilika se stvorila jučer, 20 minuta prije utakmice Hrvatska – Japan kada se HRT-ova Mirta Šurjak uživo javila iz fan-zone na Prokurativama.

Stipe je, naravno, bio u kadru, a na društvenim je mrežama postao hit diljem Hrvatske premda nitko dalje od Splita za Stipu ne zna.

Evo Stipe, sada zna. Stvorio si priliku. Gledalo te četiri milijuna ljudi uživo. Ovo je tvoj najveći uspjeh. Legendo.

Izvor: https://www.vecernji.hr/vijesti/znate-li-za-legendarnu-pricu-covjeka-koji-je-postao-hit-jer-se-mirti-surjak-montirao-u-kadar-1639561 - www.vecernji.hr

Općina Podstrana, u suradnji s Gradom Livnom, na javni poziv Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u okviru Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prijavila je projekt “Sretno djetinjstvo u Livnu i Podstrani” za kojeg je dobila sufinanciranje uređenja dječjeg igrališta Petrićevo u iznosu od 100.000,00 kn. Na postojećem dječjem igralištu Petrićevo zamijeniti će se dotrajala i oštećena oprema novom funkcionalnom opremom kako bi se djeci osigurali bolji uvjeti za psihofizički razvoj.

Dana 30. studenog 2022.g., predstavnici Grada Livna, gradonačelnik g. Darko Čondrić, voditeljica projekta gđa Sanja Kovčalija te savjetnik za građevinu g. Ivan Vujeva posjetili su Općinu Podstrana te je održan partnerski sastanak s načelnikom Općine Podstrana g. Mijom Dropuljićem i voditeljicom projekta za Podstranu gđom Andrijanom Dedić.

Sastanak je održan u svrhu provedbe projekta, poboljšanja odnosa, podrške i suradnje na budućim projektima. Partneri su posjetili dječje igralište gdje su u tijeku radovi te Advent na Petrićevu. 

g 

Program prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine financiralo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske

 

 

 

Početak je prosinca, predblagdansko vrijeme, a pred djecom svakako jedan od najveselijih dana u godini kada slavimo njihovog zaštitnika, sv. Nikolu.

Tradicionalno, povodom blagdana sv. Nikole,  i podijelio veselje s najmlađima donijevši prigodne poklone. Općina Podstrana i ove godine osigurava po 100 kn za najmlađe stanovnike za božićni poklon, koji će zasigurno razveseliti preko 500-tinjak mališana.

Djeca su kao i uvijek pripremila zabavni božićni program pun plesa i pjesme, a izgleda da su baš sva djeca bila jako dobra tijekom cijele prošlenačelnik Mijo Dropuljić je posjetio vrtiće na području Podstrane godine.

Briga za najmlađe uvijek će biti prioritet u Podstrani i drago nam je da smo prigodnim poklonima uspjeli razveseliti naše najmlađe.

U svrhu očuvanja pomorske baštine na području Općine Podstrana, Podstrana portal će vam je u proteklim tjednima i mjesecima kroz niz članaka ukazivao na važnost očuvanja prirodnog bisera koji stoljećima krasi ovaj predivni povijesni lokalitet nadomak Splita.

Naime, dotaknuli smo se zaštite pomorskog dobra, ali i povijesnog aspekta ove općine nadomak Splita.

Važno je kroz članke naglasiti i činjenicu da je Planom upravljanja pomorskim dobrom za 2022. godinu utvrđen sadržaj redovnog upravljanja pomorskim dobrom, sredstvima za upravljanje pomorskim dobrom, a naveden je i popis djelatnosti koje se mogu obavljati na pomorskom dobru na području Općine Podstrana kao i mikrolokacije za obavljanje propisanih djelatnosti.

U smislu Plana, pod redovitim upravljanje, pomorskim dobrom smatra se briga o zaštiti i održavanju pomorskog dobra u općoj uporabi. Na komunalni red na dijelovima pomorskog dobra u općoj upotrebi i pod redovnim upravljanjem Općine Podstrana, odgovarajuće se primjenjuju propisi o komunalnom redu Općine Podstrana.

Ležaljke jednog koncesionara od ležaljki drugog koncesionara moraju biti udaljene 10 metara

Važno je građanima i korisnicima naglasiti da ležaljke moraju biti udaljene od 2 do 4 metra od mora. Ležaljke jednog koncesionara od ležaljki drugog koncesionara moraju biti udaljene 10 metara. Ležaljke i ostala oprema ne smije ometati korištenje plaže kao općeg dobra, nego moraju biti složeni na jednom skupnom mjestu za ležaljke (unutar pozicije određene mikrolokacije) te se tek na zahtjev korisnika mogu postaviti na plaži.

Ležaljke nositelja koncesijskog odobrenja moraju biti unificirane, s otisnutim nazivom pravne osobe ili fizičke osobe - obrtnika nositelja koncesijskog odobrenja, te numerirane s obzirom na broj dodijeljenih ležaljki (npr. l/l0, 2170,3/10...).

Naziv nositelja koncesijskog odobrenja i numeracija ležaljki moraju biti vidljivi, u protivnom smatrat se da je ležaljka bez koncesijskog odobrenja. Suncobrani moraju biti u ispravnom stanju te ne smiju ugrožavati njihove korisnike, kao ni ostale korisnike plaže.

Ležaljke i suncobrani ne smiju biti izloženi na plaži za vrijeme dok se ne koriste, tada moraju bit sklopljeni na skupnom mjestu. Na dijelu pomorskog dobra koje je utvrđeno kao lučko područje niti na dijelu pomorskog dobra koje je dano u koncesiju ne može se dati koncesijsko odobrenje.

Nositelj koncesijskog odobrenja ne smije započeti s radom prije uplaćene naknade za koncesijsko odobrenje

Godišnji iznos naknade za davanje koncesijskog odobrenje korisnik je u obavezi uplatiti u cijelosti u korist proračuna Općine Podstrana u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka poziva na uplatu Vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru Općine Podstrana.

Nositelj koncesijskog odobrenja ne smije započeti s radom prije uplaćene naknade za koncesijsko odobrenje. Postupak davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru, visina naknade za davanje koncesijskog odobrenja djelatnostima koje se može dati koncesijsko odobrenje propisani su Uredbom o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru. Koncesijsko odobrenje za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru Općine Podstrana izdaje Vijeće za dodjelu koncesijskih odobrenja na temelju zahtjeva. Podnositelj zahtjeva za davanje Odobrenja može imati svaka pravna ili fizička osoba, vlasnik obrta registrirana za obavljanje djelatnosti za koju se traži Odobrenje.

Vijeće je dužno prethodno ishoditi posebnu potvrdu…

Koncesijsko odobrenje daje se na vremenski rok od 1 jedne) kalendarske godine. Iznimno, koncesijsko odobrenje može se dati na vremenski rok dulji od 1 jedne) godine, a najviše do 5 (pet) godina. Rok se određuje na kalendarske (nedjeljive) godine. Kada se Odobrenje daje na vremenski rok dulji od 1 godine, a za obavljanje djelatnosti potrebna je mikrolokacija na pomorskom dobru, Vijeće je dužno prethodno ishoditi posebnu potvrdu nadležnog tijela u županiji, kojom se potvrđuje da za vrijeme na koje se dalo odobrenje neće biti pokrenut postupak koncesioniranja.

Doprinosimo promociji, zaštiti i revitalizaciji pomorske baštine

Podstrana Portal vas kroz članke upoznaje s još jednim važnim aspektom razvoja turističke perspektive, ali i očuvanja povijesno bitnih lokaliteta na području Općine.

Podsjetimo, provedba ovoga Programa doprinosi promociji, zaštiti i revitalizaciji pomorske baštine te promociji projekta „Pomorsko je dobro” na području Splitsko – dalmatinske županije.

VIK-novo

NAJČITANIJE IZ TZ PODSTRANA

Kia motors Prizmić

Please publish modules in offcanvas position.