Prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo je u 2011. godini s oko 6.610 kuna mjesečno. Gotovo tri četvrtine kućanstava ističe da su im raspoloživi prihodi nedostatni. Pokazuju to rezultati ankete o kretanjima prihoda i rashoda u kućanstvima u Hrvatskoj u prošloj godini koju je provela agencija GfK Hrvatske tijekom prošlogodišnjeg prosinca.

Da su im ostvareni prihodi niži od potrebnih drži oko 72 posto kućanstava iz te ankete. Svoje prihode većima od potrebnih procjenjuje oko 8 posto kućanstava, a približno 17 posto smatra da ima točno koliko im treba.

U 2011. godini prosječno hrvatsko kućanstvo je prema podacima GfK-a raspolagalo mjesečno s oko 6.610 kuna (890 eura) ili na razini godine sa 79.326 kuna. Prihodi su najviši u Zagrebu oko 7.690 kuna, te Istri, Primorju i Gorskom kotaru oko 7.155 kuna, a najmanji u Slavoniji 5.528 kuna.

S druge strane, prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova/potreba obitelji trebali bi iznositi u prosjeku mjesečno oko 8.824 kune, ili, na primjer, za četveročlanu obitelj to iznosi oko 11.242 kune mjesečno.

Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda iznosi u prosjeku oko 2.214 kuna, pa bi potrebni prihodi u prosjeku trebali biti veći za oko 33 posto od ostvarenih, kažu u GfK-u. Ostvareni prihodi u 2011. godini povećali su se za 24 eura u odnosu na prethodnu godinu, a potrebni prihodi su ostali otprilike na istoj razini.

Usporedbom ostvarenih i potrebnih prihoda kod kućanstava koja nemaju dovoljno raspoloživih sredstava, GfK dolazi do podatka da bi u prosjeku njihova potrebna primanja trebala biti čak 64 posto veća od sada ostvarenih.
Prema rezultatima ankete, najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu odnosi se na hranu i piće na što se troši oko 29 posto sredstava. Dodaju li se tome troškovi stanovanja proizlazi da 48 posto svojih prihoda kućanstva troše na zadovoljenje samo osnovnih egzistencijalnih potreba.

Kada se promatra potrošnju kućanstava po vrstama troškova dolazi se do toga da se, u odnosu na prethodnu godinu, nešto manje novca trošilo na hranu i piće (5 posto), stanovanje (5 posto), prometne troškove (7 posto), obuću i odjeću (13 posto) itd.

Jedino na što su izdvajali više su otplate stambenih kredita, za koje su izdaci u odnosu na prethodnu godinu porasli 29 posto i to zbog rasta rata obračunatih u švicarskim francima, kažu u GfK-u. Tu vrstu kredita ima oko 13 posto kućanstava.

Zanimljivo je još istaknuti, dodaju, da oko petine kućanstava mjesečno odvaja nešto na štednju (u banci ili kod kuće) i oni su u lanjskoj recesijskoj godini izdvajali malo više za tu namjenu.