Predsjednik Ivo Josipović stao je na stranu onih koji zagovaraju uvođenje trgovinskog sporazuma ACTA

Hrvatska se u subotu pridružuje svjetskim prosvjedima protiv trgovinskog sporazuma ACTA (The Anti-Counterfeiting Trade Agreement) koji – tvrde mnogi – znači kraj slobodnom korištenju interneta. Uoči prosvjeda koji se održavaju u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Puli, istovremeno kad i u stotinu gradova u Europi, predsjednik Ivo Josipović stao je na stranu onih koji zagovaraju uvođenje ACTA-e.

– Kao što nije dopustivo da uđete u trgovinu i uzmete besplatno što vam se sviđa, tako nije dopustivo niti krasti glazbu ili filmove s interneta, jer i to je nečiji rad o kojem nekom autoru ovisi egzistencija – kaže predsjednik, koji je u Hrvatskoj osmislio i uveo zaštitu prava glazbenika. Ističe i kako je piratstvo izazvalo propast diskografskih kuća, o kojima je ovisila egzistencija i zaposlenih i umjetnika. – Čudit ću se ako novinari i mediji ne budu dali podršku uvođenju reda u krađu s interneta, jer i njihov je rad na meti kradljivaca – kaže Josipović. Zbog te izjave hakerska skupina Anonymusi hakirala je web stranicu ureda predsjednika na nekoliko sati, a učinit će to, najavili su, ponovno u subotu. Tvrde i da predsjednikova podrška ACTA-i ne znači da je podržao borbu protiv piratstva, nego da je podržao zakon koji znači kraj interneta kakvog poznajemo, kraj demokracije i svake privatnosti i anonimnosti na internetu.

Što bi bio svijet bez interneta? Što bi bio internet bez besplatnih sadržaja na njemu? Pitaju se to brojni korisnici interneta ogorčeni najavama usvajanja kontroverznog trgovinskog sporazuma kojim se želi zaštititi intelektualno vlasništvo i po kojem bi skidanje besplatne glazbe, filmova i fotografija moglo postati vrlo rizičan “sport”. ACTA-u su, kao međudržavni sporazum, u Tokiju potpisale 22 od 27 članica EU zajedno sa SAD-om, Australijom, J. Korejom, Jordanom, Marokom, Singapurom, UAE i Kanadom. Da bi stupio na snagu, svaka država mora ga zasebno ratificirati, ali čini se da u EU to neće ići po planu. Pobuna internetske zajednice i prosvjedi u brojnim gradovima vjerojatno su bili razlog za “zamrzavanje” ratifikacije u Poljskoj i Češkoj. Što je ACTA, objašnjava Ivo Špigel, osnivač građanske inicijative Internet za sve:

– Zaštita autorskih prava nije sporna, ali zabrinjavaju represivne odredbe. Jedna daje mogućnost operaterima da prate aktivnosti korisnika. Primjerice, skidate li neki film s Torrenta, može vam se blokirati pristup internetu, a kompanija koja polaže prava na film mogla bi vas tužiti bez sudjelovanja suda. Sve bi moglo rezultirati uvrštavanjem vašeg imena na “crnu listu”, a kada na nju dođete, više vam nijedan operater neće smjeti dati pristup internetu – kaže Špigel. Druga sporna odredba je i osnivanje tzv. ACTA povjerenstva za upravljanje procesom primjene sporazuma koja bi imala pravo nadzora nad regulativama država, a mogla bi i mijenjati sporazum.

– ACTA potencijalno uvodi cenzuru i ograničava slobodu govora. Autorska prava mogu se zaštititi i sve države ih štite, ali problem je što sadašnji sustav nije prilagođen vremenu. Mi u Hrvatskoj, primjerice, ne možemo gledati sadržaje s Amazona jer oni nemaju plaćena prava za našu zemlju. Kad bi se zabavna industrija potrudila unificirati teritorije, kad ne bi za svaku državu vrijedila zasebna pravila, bilo bi lakše doći do legalnih sadržaja jer ljudi nisu lopovi i mnogi bi bili spremni platiti određeni iznos za legalno gledanje filmova ili skidanje glazbe. No, sadašnji sustav je kompliciran i ljude praktički sprečava u plaćanju – smatra Špigel.

Romana Matanovac Vučković, docentica na Pravnom fakultetu, kaže kako je primjena sličnog propisa u Francuskoj, Britaniji i Kanadi pokazala vrlo dobre rezultate jer su korisnici nakon prve opomene zbog neovlaštenog skidanja materijala to prestali raditi. Ističe i kako je ACTA usmjerena protiv krađe, a ne protiv pojedinačnog korištenja interneta.

Dakle, protiv pirata kakav je nedavno uhićen nakon što je svoju djelatnosti obavljao neometano godinama, Kim Dotcoma, koji je 500 milijuna dolara stavio u svoj džep prodajući tuđa autorska djela.

Dr. Matanovac Vučković kaže i kako ACTA ne donosi nešto što je potpuno nepoznato jer su autorska prava i sada zaštićena.

– Problem je što u Hrvatskoj još nema legalnih servisa koji nude skidanje glazbe i filmova za naknadu, no postoje informacije da će se uskoro servisi iz svijeta pojaviti i u nas – kaže.