Evo što je Byron Acohido saznao:

- Facebook ne prati sve ljude na isti način. Korisnici koji su prijavljeni i koriste svoj račun prate se na jedan način, dok Facebook korisnike koji su odjavljeni te osobe koje nemaju otvoreni račun prati na sasvim drugi način.

- Prvi puta kada dođete na bilo koju Facebook.com stranicu kompanija implementira tzv, kolačiće, cookies, u vaš Internet preglednik. Ako izradite račun instaliraju se dvije vrste kolačića, a ako ste odlučili ne napraviti profil na socijalnoj mreži ubačen vam je samo jedan od ta dva tipa kolačića.

- Funkcija ovih kolačića je da bilježe svaki vaš posjet nekoj stranici koja ima gumbić Like ili neki drugi Facebookov dodatak. Bilježi se datum, vrijeme i stranica koju ste posjetili, te jedinstvene karakteristike koje identificiraju vaše računalo.

- Facebook čuva sve prikupljene podatke 90 dana, a nakon toga ih brišu. Ako ste prijavljeni na Facebooku dok čitate ovaj tekst vaše ime, e-mail adresa, te popis svih vaših prijatelja upravo su zapisani na neki tvrdi disk koji se nalazi na nekom od mnogobrojnih servera u svijetu.

Nije ni čudo što borci za prava privatnosti na internetu dižu toliku buku jer ovi podaci mogu poslužiti da se otkriju vaša politička uvjerenja, vjersko opredjeljenje, eventualni zdravstveni problemi te seksualna orijentacija. Ti podaci se mogu prodati kompanijama koje vas onda mogu ciljano bombardirati reklamama, mailovima te raznim i dosadnim pop-up prozorima.

No, čelni ljudi iz Facebook kategorički odbijaju ikakvu pomisao da bi prodali prikupljene podatke o vašim preferencijama na internetu, te tvrde da kolačići služe kako bi poboljšali vašu sigurnost dok sa zanimanjem proučavate tuđe profile i da unaprijede svoju uslugu.

Bilo kako bilo, aktivisti su pokrenuli javnu debatu i uskoro će predati američkom Senatu prijedlog zakona koji bi trebao omogućiti korisnicima da odaberu da li pristaju ili ne na praćenje i bilježenje njihovih navika dok lutaju bespućima interneta, piše Metro portal.